DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 61 <-- 61 --> PDF |
D. Matošević: PRVI NALAZ BRIJESTOVE OSE LISTARICE (Aproceros leucopoda), NOVE INVAZIVNE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXVI (2012), 57-61 ŠTETNOST– Damage Ličinke brijestove ose listarice (slika 5) mogu potpuno obrstiti brijestova stabla. Ovaj tip štete posebno je značajan u urbanim područjima, gdje se turkestanski brijest sadi kao ukrasno stablo. Obrštena stabla redovito potjeraju novi list, ali su sljedeće godine zabilježena i sušenja grana na tim stablima (Blank i sur. 2010). Do danas ne postoje podaci o dugoročnim učincima defolijacije na brijestova stabla. Prvi primjer jake defolijacije je onaj iz Japana 1991– 1993. godine, gdje su ličinke potpuno obrstile brije stova stabla koja su se kasnije posušila. Iako je brijestova osa listarica lokalno često prisutna,u Japanu je ovo bio prvi slučaj golobrsta (Blank i sur.2010). U Kini su 2006. godine zabilježene štete na brijestovima. U Budimpešti jeosa obrstila stabla turkestanskog brijesta 2008. godine, a štete su zabilježene uz rubove šuma, uz ceste, u urbanim područjima, a defolijacija je iznosila preko 70%.UAustriji je 2009.na nekoliko lokaliteta Slika 5. Karakteristični položaj ličinke brijestove ose listarice, 11. 5. 2011 Figure 5 Larvae of A. leucopoda with typical posture, 11 May 2011 zabilježena defolijacija, a u Poljskoj su 2008. i 2009. zabilježene štete na stablima uz rubove šuma. U Rumunjskoj je prosječna defolijacija iznosila od 74–98 % (Blank i sur.2010; Vetek i sur.2010). PRVI NALAZ U HRVATSKOJ– First record in Croatia Brijestova osa listarica prvi puta je u Hrvatskoj nađena 30. 4. 2011. godine na lokalitetu Maksimir-sjever (Tablica 1). Na listovima nizinskog brijesta koji raste u podstojnoj etaži park šume u Maksimiru zamijećeni su tipični cik-cak znakovi žderanja (slika 1). Na listovima su pronađene ličinke (slika 5). Sljedeći nalaz je bio 11. 5.2011.kada su na listovima pronađeni prozračni kokoni (slika 3). U entomološkom laboratoriju Hrvatskog Tablica 1.Lokaliteti prvog nalaza brijestove ose listarice (Aproceros leucopoda) u Hrvatskoj Table 1 Localities of first record of Aproceros leucopoda in Croatia Datum Date Lokalitet Locality Koordinate Coordinates 30. 4. 2011. Maksimir-sjever 45,8304N; 16,01848E 11. 5. 2011. Maksimir-jezero 45,8237N; 16,0216E 12. 6. 2011. Repišće-Gonjeva 45,7333N; 15,6948E 14. 8. 2011. Zagreb-Zavrtnica 45,8081N; 16,0004E šumarskog instituta su nakon 2 dana(13. 5. 2011) iz kokona su izašla imaga ose listarice (slika 4) i determinacija je potvrđena na temelju ključa uBlank i sur. (2010). Prisutnost brijestove ose listarice je na temelju šteta na listovima potvrđeno i na lokalitetima Zagreb- Zavrtnica (na turkestanskom brijestu) i Repišće-Gonjeva (na nizinskom brijestu). Ovo je vjerojatno bila prva generacija ose listarice.Tijekom ljeta i jeseni na istim lokalitetima nađeni su svježi tragovi žderanja gusjenica, ali nisu nađeni kokoni. Ovim se nalazom potvrđuje prisutnost nove, invazivne vrste u Hrvatskoj, ali nije utvrđen broj generacija godišnje. Štete na listovima nisu bile velike, samo su pojedinačni listovi bili potpuno obršteni (slika 2), dok su na dijelu napadnutih listova bili prisutni samo karakteristični cik-cak tragovi. Niti na jednom lokalitetu nije došlo do djelomične ili potpune defolijacije brijestovih stabala. PROGNOZAŠIRENJA BRIJESTOVE OSE LISTARICE U HRVATSKOJ Forecast of A. leucopoda dispersal in Croatia Brijestova osa listarica je u Europu vjerojatno unesena hortikulturnim materijalom izAzije (mali kokoni s donje strane lista lagano se prenose i teško se primijećuju), a razmnožavanje partenogenezom (dovoljna je samo jedna ženka za daljnje širenje štetnika) pogoduje širenju u novom staništu. Sličan način unosa i širenja imale su i druge invazivne vrste nedavno unesene u Hrvatsku (Matošević i sur.2010;Matošević iPernek 2011). Ova osa listarica može se smatrati invazivnom vrstom u Europi i Hrvatskoj, jer zadovoljava sve uvjete iz definicije te kategorije štetnika (Matošević iPernek 2011). U Hrvatskoj još nije došlo do jače defolijacije,što se u sljedećim godinama nikako ne može isključiti. U sljedećim godinama predviđa se širenje brijestove ose listarice na područje cijele Hrvatske. Najizgledniji način širenja je pasivnim putem (ukrasne sadnice brijesta, pomoću čovjeka) i aktivnim letom ženki koje su vrlo dobri letači. Većina osa listarica ima jednu generaciju godišnje, a one koje imaju više generacija (kao što je to u slučaju ove ose) sklonije su stvaranju vrlo gustih populacija i šteta na biljkama domaćinima (Blank i sur. |