DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 73     <-- 73 -->        PDF

IZBOR JE PAO NAČAVKU ZLOGODNJAČU (Corvus monedula)


Dok je britanskaTVkuća BBC krajem prošle godine
donijela odluku da se među 12 ženskih lica godine nađe
i ženka pandeTian Tian (koja je izravno iz Kine došla na
posudbu u edinburški zoološki vrt), Njemačko društvo
za zaštitu prirode (NABU) u suglasju sa Društvom za
zaštitu ptica (LBV) izabralo je četrdeset drugu po redu
pticu godine 2012. Izbor je pao na čavku, širem krugu
lovaca i šumara poznatiju kao čavku zlogodnjaču (Corvus
monedula ili Coloeus monedula). Za razliku od
BBC-ova izbora koji je izazvao lavinu bijesnih tvita, pa i
političara, izbor čavke prošao je mirno, bez ikakvih protivljenja,
iako u pojedinim zemljama starog kontinenta
toj ptici iz velike porodice vrana ne prijeti nikakva opasnost
za opstanak. Odluku NABU-a tako je prihvatio i
prvi im susjed austrijski BirdLife, složivši se da se i toj
široko rasprostranjenoj vrani ne piše dobro. U industrijaliziranim
zemljama u čijim gradovima robujući
“umjetnosti prostora” novoizgrađena zdanja od čelika i
stakla ne pružaju nikakvu mogućnost za gniježđenje ove
vrste, broj čavki se smanjuje naočigled. Da bi se to spri-


Slika1.
Čavka zlogodnjača (Corvus frugilegus), jedina crna ptica
sa sivim zatiljkom


ječilo ili barem ublažilo,NABU svojim izborom daje do
znanja da se površine kultiviranih zemljišta obrađuju
prema ekološkim načelima, iz šuma prestanu vaditi stara
usahla dubeća stabla, a urbanim prostorima vrati stara
arhitektura. Jer, bude li graktanje čavki umuknulo, od zvo
nit će i okolišu koji čuva ljudsko zdravlje.


Tko je uljez, a tko starosjedilac


Još je jednoj vrani pripao naslov “ptica godine”.
Riječ je o vrani gačac (Corvus frugilegus), ptici 1986.
godine, bliskom srodniku čavke, o kojoj u Collinsovom
džepnom vodičuPtice Hrvatske i Europe(Zagreb 1999)
piše:U jatima je cijele godine, često sa čavkama; gnijezdi
se u kolonijama na drveću. Upravo tu osobitost
vrane gačca da se jatimice gnijezdi na drveću, točnije
njeno ponašanje nakon skidanja gnijezda sa stabala u
parku Zrinjevac, izučavao je naš uvaženi šumarski savjetnik
Oskar Piškorić,dipl. ing. šum. 1986., objavivši
rezultate istraživanja u ornitološkom glasiluLarus.
Kad već spominjem zagrebački Zrinjevac onda se valja
prisjetiti i nekoliko misli na tu temu velikana pisane riječi
književnika MiroslavaKrleže koji je kao direktor
Leksikografskog zavoda neko vrijeme stolovao uAkademijinoj
zgradi, a koji je slušajući iz dana u dan kreštanje
“vrana i svraka” u vrhovima zrinjevačkih platana
jednom svom sugovorniku rekao da su “te ptice jedini
pravi stanovnici ovih prostora,svjedočeći da je “ovdje u
prašumsko i močvarno doba bilo veliko ptičje stanište i
da ni najradikalnije čovjekove intervencije u nekada djevičanski
krajolik nisu uspjele izbrisati iz ptičjih gena
nešto što se zove generacijsko pamćenje, dok smo mi
ljudi ovdje uljezi”.(Šentija 2000).


Ptica sivog zatiljka i bijelih očiju


Prema jednoj razdiobi ptice iz porodice vrana(Corvinae)
možemo podijeliti u dvije skupine: jednu skupinu
čine krupnije vrste, poput gavrana, sive vrane,
vrane gačca, čavke i dr., a drugu skupinu sitnije vrste i
šarolikog perja (Garrulinae) kao što su šojka, svraka,
kreja i dr. Čavka je najmanja crna vrana. U duljinu mjeri
33–37 cm, raspon krila 65–70 cm.Vidno je manja od
najpoznatije nam sive vrane, težeći 180–280 g. Od crne
vrane lučimo je po sivom zatiljku i vratu.Tvrdim sivim
perjem prekrivene su joj uši, dok su joj oči upadljivo
svjetlosive, gotovo bijele. Kljun joj je slabiji i kraći
nego u ostalih vrana. Iako se za vrane općenito kaže da
su dugovječne, za čavku je najdulji zabilježen vijek u
prirodi iznosio 14 godina. Kao druževna ptica često se
drži u jatima sa sivom vranom, posebno s gačcima, od
kojih je lučimo po uočljivo bržem i vižlastijem letu te
trzavijem hodu. Širokog je raspona prehrane. Hrani se
beskralježnjacima i sitnim kralježnjacima, žitaricama i
najrazličitijim plodinama. Ne prašta ni sitnim pticama
pjevicama koje gnijezde na tlu, ispijajući im jaja i proždirući
mlade u gnijezdu. Ne zazire ni od smetlišta, pa ni
onih lociranih tik naselja, hraneći se kućnim otpatcima.
Kao ptici pjevici glasanje joj je manje hrapavo i zvonkije
nego u drugih vrana.


Gnijezdi se u samotnim parovima
ili u kolonijama


Gnijezda podiže po pukotinama starih napuštenih rubove šuma, otvorima i konzolama starih zgrada, torkamenoloma
i litica kanjona, prirodnim dupljama uz njevima crkava, dimnjacima i ruševinama, mostovima,




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Slika2.
Skupina krupnih vrana (odozgo prema dolje): siva vrana,
crna vrana, čavka zlogodnjača, vrana gačac, gavran.


u krošnjama starog parkovnog drveća. Sklona je koristiti
i gnijezda drugih ptica. Gnijezdi se bilo u samotnim
parovima (primjerice ako koristi prirodne duplje
na drveću) ili u kolonijama (krošnje drveća). Monogamna
je. Združivanje parova počinje u rano proljeće.
U pologu 4-8, najčešće 5 plavkastih jaja s tamnim pikama.
Inkubacija traje 17–20dana. Na jajima obično
leži ženka, dok se oba roditelja brinu o ptićima. Mlade
u gnijezdu hrane 30–35 dana hranom koju oba roditelja
donose u guši. Nakon što opernate napuštaju gnijezdo,
ali i dalje neko vrijeme ostaju na skrbi roditelja.
Jedno gnijezdo na godinu.


Vrane u cjelini, pa tako i čavka, vrlo su inteligentne
ptice, znatiželjne i oprezne. Iako im je pjev, kako smo


Slika3. Letni obris gavrana (lijevo) i vrana. Gavrana karakterizira
klinasti rep.


Slika4.
Područje rasprostranjenosti čavke zlogodnjače na euroazijskom
prostoru


naprijed istakli, hrapav i nemelodiozan (“kov, kov” ili
“kjav, kjav”) , uspješno oponašaju druge ptice i glasove.
Što se njihove opreznosti tiče,to najbolje znaju
lovci koji “zbog čavkina sistema stražara” (Giliard
1968) teško im dolaze na puškomet. Kako su im,
pored kuna, divlje mačke, jastreba, orlova i krupnije
sove, poput šumske sove i ušare veliki neprijatelji,
vrane su se u ne tako davnoj prošlosti uspješno lovile
puškom pomoću sove ušare. Danas je taj način lova
zabranjen.


Lovna vrsta bez lovostaje


Od svih vrsta vrana koje dolaze u našoj zemlji lovnim
vrstama su i dalje ostale:siva vrana, vrana gačac,
čavka zlogodnjača, svraka i šojka. Ovisno o biološkim
svojstvima vrste i ekološkim uvjetima u kojima obitava,
Pravilnikom o lovostaji od 2010., za čavku i
ostale spomenute vrste nije propisana lovostaja osim
kad sjede na jajima i dok hrane ptiće.Važno je istaći i
odredbu članka 6 istog Pravilnika prema kojem “divljač
za koju nije propisana lovostaja dopušteno je loviti
samo do broja koji ne ugrožava biološku i ekološku ravnotežu
prirodnih staništa divljači.


I za sam kraj recimo da je čavka široko raširena
(najčešće i dostatno brojna) ptica diljem Europe, zapadneAzije
i dijela sjeverneAfrike. Procjenjuje se da je
početkom novoga tisućljeća u gnijezdećoj populaciji
Hrvatske ukupno bilo 40.000 parova (Radović
2004). Za ovu pticu možemo slobodno reći da je, silom
prilika, sve to više povezana s ljudima, uz ljudska nase




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 75     <-- 75 -->        PDF

73
lja, pa bilo to i veći gradovi, u kojima prevladavaju
stare građevine, tornjevi, mostovi, parkovi sa starim dr-
većem. Gubeći prirođeni strah pred čovjekom,ona gni-
jezdi u krošnjama drveća što krase pojedine parkove,
ne obazirući se na vrevu ispod sebe, nemajući sa svije-
tom nikakve veze. “Sva bića koja su se prilagodila ži-
votu u naseljenim mjestima, gradovima, postala su
time životni drugovi čovjeka, pa su danas često pove-
zana s njim u životu i u smrti” (Natzmer 1960). To
vrijedi i za čavku zlogodnjaču, pticu 2012. godine.
Alojzije Frković
Korištena literatura
Božič, I.(1983). Ptiči Slovenije. Lovska zveza Slo-
venije, Ljubljana
Giliard,E.,T. (1968). Ilustrovana enciklopedija živo-
tinjskog carstva – Ptice. Mladinska knjiga, Ljub-
ljana.
Heinzel, H. et all (1999). Ptice Hrvatske i Europe.
Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb
Natzmer, G.(1960).Tajni život prirode. Matica Hr-
vatska, Zagreb.
Piškorić,O(1986). Ponašanje vrane gačac (Corvus
frugilegus L.)nakon skidanja gnijezda sa stabala
u parku Zrinjevac. Larus X:162–165.
Radović, D.(2004).Vrane. U: Lovstvo (ur. Z. Mu-
stapić), str. 178-181. Hrvatski lovački Savez, Za-
greb.
Rucner, D. - R. Kroneisl (1955). Moja knjiga o
pticama. Školska knjiga, Zagreb.
Šentija, J. (2000). S Krležom, poslije 71. Zapisi iz
leksikografskog rokovnika. Masmedia d.o.o.,
Zagreb.
Campanula carnica Schiede. – LANOLISNI ZVONČIĆ
(C. linifolia Nath.)
Stabljika lanolisnog zvončića je uspravna s jednim
cvijetom ili račvasta s 2 do 6 cvjetova. Listovi su izra-
zito dugi te neznatno čupavo dlakavi. Oni koji rastu iz-
ravno iz korjena su naopako jajasti i malobrojni za
razliku od listova stabljike koji su linearno-lancetasti,
mnogobrojni te dugački. Stabljike su gusto zbijene, ali
one koje rastu iz korjena znatno su duže od ostalih.
Cvijetvi su ljubičasti s šiljastim režnjevima čaške. Cvi-
jeta uVII iVIII mjesecu, a raste u pukotinama stijena i
točilima od montanog do alpskog pojasa.
Campanula carnicakod nas raste naVelebitu (Viso-
čica), Ličkoj Plješivici i na Kleku. Mi smo lanolisni
zvončić našli na Ivančici, te je to do sada kod nas je-
dino poznato nalazište izvan područja Dinarida. Osim
u HrvatskojCampanula carnicaraste još u Mađarskoj,
Sloveniji,Austriji i Italiji.
Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum.
ČUVARI RIJEKA POMOĆI ĆE ZAŠTITI MURU, DRAVU I
DUNAV OD UNIŠTENJA, KAŽE WWF
Uoči Svjetskog dana močvarnih staništai 41. godiš-
njice Konvencije o močvarnim staništima od međuna-
rodne važnosti (Ramsarska konvencija) WWF je u
Hrvatskoj lansirao kampanju “Čuvari rijeka” s ciljem
očuvanja “EuropskeAmazone”
ZAGREB, 1. veljače–Vrlo simbolična i nadasve ne-
obična scena mogla se vidjeti naTrgu bana Jelačića uoči
Svjetskog dana močvarnih staništa koji se obilježava 2.
veljače. Duga plava traka na središnjem zagrebačkom
trgu u rukama šestero ljudi odjevenih u neobične uni-