DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 79 <-- 79 --> PDF |
odgoda plaćanja 90 dana, reprogramiranje dugovanja i sl.), omogućile im opstanak i oporavak. Poslodavci su protiv izdvajanja za općekorisne funkcije šuma, žele da im se i ta mala naknada ukine, jer nisu prilike da bi oni minimalno izdvajali za opće dobro. No, nisu protiv toga da na teret cijeloga društva dobivaju različiteoblike državne pomoći, kroz bespovratna novčana sredstva i umanjivanja raznih poreznih i neporeznih naknada, kako bi što lakše sačuvali svoj kapital,sa željom da ga što više povećaju. U interesu povećanja svoga kapitala i profita oni su voljni što brže zapošljavati i otpuštati učinkovitiju i jeftiniju obespravljenu radnu snagu od nekvalificirane,do akademski obrazovane. Tragično je što oni ne shvaćaju da ima općih interesa koji su i u njihovom interesu i da šume imaju mnogo šire značenje od gospodarskog, prirodnog kapitala. Prepoznate kao specifičan, složen ekološki sustav koji višestruko izravno i neizravno utječe na kvalitetu života, proglašene su Ustavnim dobrom od općeg interesa. Samo uz racionalno i održivo gospodarenje šume mogu ostati samoobnovljiv resurs, a da se uz izvor prihoda ne umanjuje i njihova funkcija općeg dobra. Ukoliko bi Vlada, pomažući pravne osobe koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost, donijela odluku o ukidanju naknade za općekorisne funkcije šuma (0,0525 % od prihoda) dovela bi u pitanje kvalitetu i obim gospodarenja šumama, što se posebice odnosi na šume uz jadransku obalu,njeno zaleđe i dio šuma kontinentalnog krša. Ove šume imaju neprocjenjive općekorisne vrijednosti, njihova uloga je ponajprije zaštitna, a tek manjim dijelom i gospodarska. Šume su specifično nacionalno prirodno bogatstvo od posebnog interesa za državu,tj. njezine građane. S vjerom u pronalaženje pravih rješenja za izlazak iz krize i pozitivne zaokrete u politici zaštite nacionalnih interesa, vjerujmo dašume, uz zemlju i vodu,neće biti predmet prodaje ili ustupanja tj. eksploatacijske koncesije kojom bi i najmanji dio profita, koji pripada ovoj siromašnoj državi, pripao koncesionaru i punio privatne džepove. Tko, uostalom, još ima pravo provoditi kratkoročne krive politike s dugoročnim posljedicama? Mr. sc. Jadranka Šalek Grginčić, dipl. ing. šum., e-mail: jadranka.salek-grgincic@hrsume.hr KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) Znanstvena monografija ŠUME HRVATSKOGASREDOZEMLJA Krajem prošle godine, točnije 13. prosinca 2011. u Hrvatskom novinarskom društvu, promovirana je najnovija znanstvena monografija u izdanju Akademije šumarskih znanosti, pod naslovom ŠUME HRVATSKOGA SREDOZEMLJA. Nazočne, koji su dobrano ispunili veliku dvoranu, pozdravio je i zahvalio im se na odazivu, predsjednikAkademije šumarskih znanosti i glavni urednik ove znanstvene monografije akademik Slavko Matić. Naglasio je, kako je to značajan doprinos obilježavanju 2011. Međunarodne godine šuma, a poklapa se s 50. obljetnicom uske suradnjom znanosti i struke i 150. obljetnicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pa 2011. možemo označiti obljetničkom godinom. Šume hrvatskoga Sredozemlja zauzimaju površinu od 24 % kopnenog dijela Hrvatske, a zbog dugotrajnog negativnog utjecaja čovjeka oko 60 % tih šumaje u lošem stanju (pretežito su to degradacijski stadiji gariga, šibljaka, makije i šikara), no unatoč tomu što ne pretstavljuju značajniju sirovinsku osnovicu za drvoprerađivačku proizvodnju, one imaju neprocjenjivu općekorisnu ulogu. “Zbog toga smo svi obvezni raditi na promjeni postojećeg stanja i pretvorbi tih stadija u jedan od viših uzgojnih oblika. Nadamo se da će ova znanstvena monografija dati svoj prilog uspješnom ostvarenju postavljenoga cilja”. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Prof. dr. sc. Emil Klimo sa Šumarskoga fakulteta Mendelovog sveučilišta u Brnu, kao jedan od recenzenata monografije istako je njezinu značajnu ulogu u obrazovanju šumarskih kadrova u čitavoj europskoj mediteranskoj regiji, posebice što je pisana uz hrvatski i na engleskom jeziku, što će biti važno nakon ulaska Hrvatske u EU. Monografiju je detaljnije predstavio prof. dr. sc. IgorAnić, jedan od članova Uredništva, osvrnuvši se kratko na pojedina poglavlja ičlanke unutar poglavlja navode ći autore pojedinih članaka. Knjiga je dimenzija 235 x 310 mm, 740 str., pisana na hrvatskom i engleskom jeziku, tvrdo ukoričena, s omotnicom na kojoj je na prednjoj strani fotografijas otoka Mljeta(Saplunara), a na zadnjoj Dinara i detalji s otoka Lošinja i Korčule (fotografije Zvonimira Tanockog). Monografija sadrži 37 tablica, 78 grafikona,35crteža,20 karata,19 crno-bijelih fotografija i 375 fotografija u boji.U impresumu stoji da je, kao što smo već rekli, izdavačAkademija Šumarskih znanosti (za izdavača Slavko Matić); suizdava či su Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo (za suizdavače DarkoVuletić i Petar Jurjević);glavni urednik je Slavko Matić, urednici Slavko Matić, Branimir Prpić, Hranislav Jakovac, JosoVukelić, Igor Anić i Da mir Delač; tehnički urednik Hranislav Jakovac; lektura i korektura hrvatskoga jezika BrankaTafra; engleski prijevod i korektura LjerkaVajagić i Renata Barac-Peršin; lektura engleskoga jezika Mark Davies, recenzenti Emil Klimo (Češka), Jurij Diaci (Slovenija) i Marijan Brežnjak (Hrvatska) i naposljetku grafička priprema Žu pančić HR d.o.o., a tisak DENONAd.o.o. UzProsloviUvodkoje je napisao glavni urednik akademik Slavko Matić, monografija je podijeljena u 9 poglavlja. Prvo poglavlje POVIJEST ŠUMA I ŠUMARSTVAHRVATSKOGASREDOZEMLJA, čiji je urednikŠime Meštrovićsadrži 6 članaka:Zakoni, propisi, uredbe i karte u povijesti šuma hrvatskoga sredozemlja (autori: Šime Meštrović, Slavko Matić, Vlado Topić); Šumarstvo primorskoga krša u 19. i 20 stoljeću (autor Vice Ivančević); Parkovi hrvatskoga sredozemlja – povijesni razvoj (autor Šime Meštrović); Razvoj parkova na jadrankom području (autor Dražen Grgurević); Kratki povijesni pregled faune hrvatskoga Sredozemlja (autori: Šime Meštrović, Dominik Raguž); Obrazovanje i znanost (autor Šime Meštrović). Drugo poglavljeEKOLOŠKE PRILIKE I ŠUMSKA VEGETACIJA, čiji je urednik Joso Vukelić sadr ži 7 članaka: Mineraloško-petrološko-geološki as pekti stijenskoga supstrata Istre, Primorja i Dalmacije( autori:Vladimir Zebec, Marta Crnjaković, Nikola Pernar);Tlo(autori: Nikola Pernar, Boris Vrbek, Darko Bakšić);Klimatska obilježja i vegetacija sredozemne Hrvatske(autori: Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, Marko Vučetić, Damir Ugarković); Taksonomska problematika i rasprostranjenost glavnih vrsta Zajednički snimak članova senjskoga Inspektorata iz 1925. god. (uz lugarsko osoblje u sredini drugoga re da je Josip Balen) Šuma crnoga graba i crnoga bora u Senjskoj drazi(Ostryo- Pinetum) drveća (autori: Ivo Trinajstić, Jozo Franjić, Marilena Idžojtić, Željko Škvorc); Fitografska rasčlanjenost biljnoga pokrova(autor IvoTrinajstić); Šumska vegetacija hrvatskoga Sredozemlja(autori: JosoVukelić, IvoTrinajstić Dario Baričević); Zaštićeni prirodni objekti šumske vegetacije u sredozemnom području Hrvatske(autori: Željko Španjol, JosoVukelić, Roma no Rosavec, Damir Barčić). Treće poglavlje EKOLOŠKAKONSTITUCIJA, OPĆEKORISNE FUNCIJE I UGROŽENOST ŠUMA, čoji je urednikBranimirPrpićsadrži 4 član ka: Ekološka konstitucija značajnijih vrsta drveća i grmlja(autori: Branimir Prpić, IvicaTikvić, Marilena Idžojtić, Zvonko Seletković); Kartiranje općekorisnih funkcija šuma u Sredozemlju (autori: Branimir Prpić, Renata Pernar, Petar Jurjević, Ivica Milković, MiljenkoVrebčević, Stjepan Petreš); Stanje oštećenosti sredozemnih šuma i utjecaj imisija(autori: Ivan Seletković, Nenad Potočić);Protuerozijska, hidrološka i vodozaštitna uloga sredozemnih šuma(autori: VladoTopić, Lukrecija Butorac). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Hrast crnika (Quercus ilex L.) Četvrto poglavljeOPLEMENJIVANJE I OČUVANJE GENETSKIH IZVORA, čiji je urednikDavorin Kajba, sadrži 3 članka:Dostignuća na ople menjivanju vrsta drveća sredozemnih šuma(autori: Davorin Kajba, Joso Gračan, Saša Bogdan, Mladen Ivanković);Očuvanje genetske raznolikosti crnoga bora(Pinus nigraArnold) (autori: Saša Bogdan, Davorin Kajba, Mladen Ivanković, Joso Gračan); Sjemenska područja, zone i jedinice u hrvatskom Sredozemlju (autori: Joso Gračan; Slavko Matić, Mladen Ivanković, Milan Oršanić). Selekcionirani kultivari alepskoga i crnoga bora Peto poglavlje UZGAJANJE ŠUMA HRVATSKOGA SREDOZEMLJA, čiji je urednik Slavko Matić sadrži 4 članka: Njega i obnova šuma hrvatskoga Sredozemlja(autori: Slavko Matić, IgorAnić, Milan Oršanić Stjepan Mikac); Pošumljavanje krša hrvatskoga Sredozemlja(autori: Slavko Matić, Milan Oršanić, Igor Anić, Damir Drvodelić, Vlado Topić, Stjepan Mikac, Zoran Đurđević); Sjemenarstvo važnijih vrsta drveća i grmlja hrvatskoga Sredozemlja (autori: Milan Oršanić, Damir Drvodelić, Slavko Ma tić); Rasadničarska proizvodnja značajnijih vrsta drveća i grmlja hrvatskoga Sredozemlja (autori: Milan Oršanić, Damir Drvodelić, Slavko Matić). Suvremeni plastenik s automatiziranim sustavom zagrijavanja/ hlađenja i prskanja Šesto poglavlje UREĐIVANJE I VRIJEDNOST ŠUMA, čiji je urednikŠime Meštrovićsadrži 2 član ka: Razvoj i perspektive (autori: Šime Meštrović, Jura Čavlović, Mario Božić);Procjena vrijednosti općekorisnih funkcija sredozemnih šuma primjenom šumarskih ekoloških i klasičnih ekonomskih načela (autori: Petar Jurjević, Branimir Prpić, DijanaVuletić, Hranislav Jakovac, Stjepan Posavec). Šume su proizvođači pitke vode Sedmo poglavlje ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI, ŠUMSKI POŽARI I LOVSTVO, čiji je urednikMilan Glavaš, sadrži 6 članaka:Bolesti šumskoga drveća(autori: Milan Glavaš, Danko Diminić);Entomološki kompleks sredozemnih šuma(autori: Boris Hrašovec, Miroslav Harapin, Milan Pernek); Šumski požari na kršu(autori: Milan Glavaš, Zoran Đurđević, Petar Jurjević); Protupožarne prometnice u sredozemnim šumama (autori: Dragutin Pičman, Tibor Pen tek); Integralna zaštita šuma (autori: Miroslav Ha rapin, Milan Glavaš); Divljač i lovstvo u sredozemnim šumama(autori: Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Opožarene šumske površine i jedan od načina gašenja šum- skoga požara (kanaderom) “Soha” – palac na betinskoj gajeti ŠTITA DRVA, čiji je urednikBoris Ljuljka, sadrži 5 članaka: Struktura, tehnička i uporabna svojstva Osmo poglavlje SVOJSTVA, UPORABA I ZA je izrazio želju da se ova monografija, pa i preostali prinekih komercijalnih vrsta drva (autori: Slavko Go mjerci prethodno tiskanih monografija, nađu na polivorčin, Tomislav Sinković, Jelena Trajković, Bogoslav cama knjižnica, kako bi se šumarska struka približila Ševc);Šume hrvatskoga Sredozemlja i proizvodnja drva za bioenergiju(autor Slavko Matić);Uporabne značajke šumskih kultura alepskoga bora (Pinus Halepensis Mill.) (autori:Ante P.B. Krpan,Tomislav Poršinsky, Željko Zečić, Igor Stankić); Primjena drva hrvatskoga Sredozemlja u brodogradnji (autor Slavko Govorčin);Prirodna trajnost, postupci i sredstva za zaštitu nekih komercijalnih vrsta drva hrvatskih sredozemnih šuma(autor Radovan Despot). Deveto poglavljeBIBLIOGRAFIJA, čiji je urednikHranislav Jakovac,na 29 stranica sadrži čak 962 podataka korištene literature. što većem broju građana, a sve u cilju shvaćanja važno- Monografija završava s Kazalom imena,Adresarom sti šuma i njihovoga očuvanja putem uzgojnih zahvata, suradnika, popisom autora fotografija i Sadržajem. odnosno kroz aktivnu a ne pasivnu zaštitu, koju mnogi Zahvaljujući se nazočnima na pažljivom praćenju neupućeni zagovaraju. pred stavlajnja monografije i strpljenju, glavni urednik H.Jakovac Ana Horvat: STABLOPIS hrvatski pjesnici o stablu i šumi U Društvu hrvatskih književnika (DHK) 30. studenoga 2011. god., Hrvatsko šumarsko društvo je u nizu svojih aktivnosti, a povodom obilježavanja 2011. god. kao Među narodne godine šuma, organizira lo predstavljanje antologijeSTABLOPIS – hrvatski pjesnici o stablu i šumi, koju je sastavila književnica AnaHorvat.Nazočnima, koji su ispunili dvoranu do posljednjeg mjesta,o knjizi su govorili i predstavili je: Lada Žigo, voditeljica Književne tribine DHK, Božica Jelu šić kao recenzentica, Damir Slijeva: Urša Raukar, Damir Delač, Božica Jelušić, Ana Horvat, Lada Žigo i Ivor Horvatić |