DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 84     <-- 84 -->        PDF

IZ PJESNIČKE I LIKOVNE OSTAVŠTINE


prof. DRAGE ANDRAŠIĆA


Prigodom 20. obljetnice smrti prof. dr. sc. Drage
Andrašića (1909–1991) njegov dugogodišnji demonstrator
na Katedri za lovnu privredu Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u ZagrebuAntun Vrgoč,dipl. ing.
šum.,uspio je ne samo sačuvati,nego i krajem prošle
godine izdati zbirku njegovih lovačkih pjesama, koju
mu je kasnih osamdesetih godina, napisanu pisaćim
strojem i umnoženu ciklostilom, poklonio “njegov profesor”.
Vrijedan priređivač zbirkeVrgoč,za taj “jedinstveni
znanstveno-poetski-likovni biser” obima 96
stranica i bogato ilustriran, našao je nakladnika,tvrtku
Webstilus klub iz Zagreba, a urednika i dizajnera u
osobi dr. BrankeiAleksandraPašagić,dipl. ing. U
pogovoru zbirci Vrgoč će o svom profesoru napisati:
“Lovca i cijenjenog stručnjaka za lovstvo, lovnu privredu
i biologiju divljači DragutinaAndrašića upoznao
sam školske godine 1963/64. na prvom satu predavanja
iz predmeta Lovna privreda na Šumarskom fakultetu.
Bio je uzoran predavač, a mi mladi studenti pažljivo
smo ga slušali upijajući svaku njegovu riječ, o čemu
smo znali vrlo malo. Nije predavao stojeći iza katedre,
nego je šetao među nama studentima, tumačeći nam
vrlo sugestivno sve ono o čemu je znao i umio, a mi
mladi pažljivo smo ga slušali.Posebno nas je upozoravao
na postupanje lovačkim oružjem u lovu. Pri terenskoj
nastavi vodio nas je po lovištima od Dubice do
Zelendvora. Bio je nenadmašan strijelac puškom sačmaricom…
Na naše ponekad neslane šale znao bi bez
ljutnje reći: Dečki, dobro ste mi smjestili”. Budući da
je i sam pjesnik,Vrgoč*svoj predgovor “lovca lovcu
okončava svojim uratkom, pjesmom Hrast iz zbirke
Opekline samoće,posvećujući je prof. dr. sc. Dragi Andrašiću,
“točno ga predstavljajući”:


Gledaj ga,/ponosan stoji./Na granama/njegovim
sokol/gnijezdo vije.


Njegova šuma/srnu, vepra,/jelena čuva./Borca za
slobodu krije.


Slika 1. Naslovnica i zaslovnica novoizišle zbirke lovačkih pjesama prof. dr.sc. Drage Andrašića
u obradi i izdanju ing.AntunaVrgoča iz 2011. g.


*


ŠumarnikAntunVrgoč, dipl. ing. šum. (Zagreb, 1940.) do sada je izdao više zbirki pjesama: “Opekline samoće” 1986., “Arboretumiliti
poetska ekologija” 1988., “Vrištine” 2007, “Vjerno srce” 2010. i dr. U predgovoru drugom izdanju zbirke “Arboretum” (Ogulin 2011.)
književnik Dubravko Jelčić će zapisati: “Bez imalo dekorativnosti ili afektacije, ovaj minijaturist (A.Vrgoč, op.p.) je zagovornik ljepote
i zdravlja, on širi radost, uvjeren da je život uvijek jači od svega što ga zatire. U njegovim stihovima ima spontanog ludizma,ima prošlosti,
humora, ali i sentimentalnosti, opore mjestimično, no uvijek priljepčive”.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Udaran gromom,/lomljen vjetrom,/ždere ga gubar,
/a on se ne da.


Ponosan stoji,/prošlost pamti/i hrabro/budućnost
gleda.


U svojoj uvodnoj “riječi pisca” Andrašić objašnjava:
“Zbirku Lovačke pjesme napisao sam osjećajući
potrebu da se lovnu kulturu razvija i pomoću
stihova i crteža”, posvećujući je poglavito lovcima
“koji imaju najbolji odnos prema uzgoju, zaštiti i lovljenju
najvažnijih vrsta dlakave i pernate divljači”. Stihovima,
reći će autor, želi pobliže upoznati lovce kako
pojedine vrste divljači izgledaju (jelen – ljepotan je
jelen pravi s rogovljem na skladnoj glavi), čime se
hrani (divlja svinja–hrana im je raznovrsna i to kako
biljna tako i mrsna, njuškom ruje, hranu traži, to za
divlju svinju važi),kako se razmnožava (divokoza –parenje
se prsk naziva, borbu muških izaziva, žestoko se
tada bore, kod tog čas rogobore), da li pravi štetu
(smeđi medvjed –stoku on napada, tek u nuždi većeg
glada, divljač raznu tad napada, osobito med on voli,
makar pčelin ubod boli),kakve su od nje koristi (šljuka
bena – mlade šume pune vlage, privlače nam šljuke
drage, a da samo korist daju, to najbolje lovci znaju).
Kao crvena nit kroz svih 26 pjesama posvećenih kako
krupnoj tako i sitnoj divljači te zaštićenim životinjskim
vrstama,provlači se autorova misao da sve njih, bilo
štetne, bilo korisne, “moramo sačuvati, za opstanak
šansu dati”.Tako će u vrijeme kada je radio na zbirci,
za tada omraženog vuka, napisati: “Posve potuć ih ne
treba,/iako na divljač vreba./Premda stoku vuk napada/
nek posljednji ne nastrada”,a za divljeg mačka
“koji štetu pravi,/jer nam divljač lovi, davi/pa i pored
toga svega/sačuvati mačka treba”.Što se pak “rubnosilhuetnog
načina crtanja divljači i lovnogospodarskih i
lovnotehničkih objekata” tiče, kojim je bogato ilustrirana
njegova zbirka, autor i tu želi lovcu predočiti kako
najlakše nacrtati “neku divljač kako je vidi lovčevo
oko”! Koliko je u tome uspio neka prosude čitatelji.


Prof. Drago Andrašić ne samo da je, poput ove
zbirke, većinu svojih knjiga i priručnika ilustrirao vlastitim
crtežima i slikama,nego se ogledao i u, uvjetno
rečeno, lovačkoj karikaturi. Naime, kasnih 50-ih go-


Slika2.
Lovac Miškec u karikaturi autora D.Andrašića iz (Lovač ki
vjesnik 1958.) Lovačkog saveza Hrvatske


dina prošloga stoljeća,kada je urednikom “Lovačkog
vjesnika” bio Lazar Raić, kasnije dugogodišnji kustos
Lovačkog muzeja Lovačkog saveza Hrvatske, a član
redakcijskog odbora mjesečnika tada još samo mladi
šumarnik DragoAndrašić, naš se profesor ogledao i na
likovnom polju. Junak njegove karikature je lovac Miškec
i vjerni mu četveronožacAs, koji su iz broja u
broj, iz jedne dogodovštine u drugu, uvijek izvlačili deblji
kraj. Kako mu crtež sam po sebi nije bio dostatno
upečatljiv da “ispriča priču”, redovito ga je pratio, moramo
to reći, ne odveć duhovit potpis.Tako je crtež na
slici 2 iz Lovačkog vjesnika iz 1958. g (str. 189) prati
primjerice sljedeći potpis (dijalog): Lovac Miškec:
Pazi,molim te,što se taj vepar pravi važan, a što bi bilo
kad bih na njega nanišanio?Vepar: Siđi dolje,majčin
sine, ako su ti gaće čiste!


Alojzije Frković


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima–izdanje
Akademije šumarskih znanosti – Firenze)


Iz broja 6 studeni-prosinac2011. godine izdvajamo:
da ra sa 150. obljetnicom Ujedinjenja Italije i Međunarodnom
godinom šuma.Tom prigodom održan je “Ok rugli


Šezdeseta obljetnica osnivanja talijanske Akade


stol o važnosti šuma početkom trećega tisućljeća”.U spo


mije šumarskih znanosti – Firenze, 21.lipnja 2011.


men obilježavanja ove svečanosti,svakom je učeniku
21.lipnja 2011. je 60. godišnjica osnivanja talijanske


uručena specijalna poštanska kartica posvećena godiš-
Aka demije šumarskih znanosti, to je datum koji se po du-njici osnivanjaAkademije.