DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Ove zahvate u Kini prate velika financijska ulaga-mi kroorganizama i insekata, očuvanje šumskog naslje


nja, koja paralelno razvijaju i preradu drveta,pa je Kina
postala najveći svjetski izvoznik namještaja. Na globalnoj
razini površina plantažnih šuma dosegla je iznos
od 264 milijuna ha ili 7 % od ukupnihpovršina šuma.
Za 5 % novih plantaža korištene su domaće vrste, a
ostatak čine unesene vrste.


Uz ovakvu dinamiku stvaranja novih šuma, alarmi
za gubitak karakteristika okoliša bit će manje zabrinjavajući
nego u prošlom stoljeću.


Posebno je značajno povećanje zaštićenih površina
koje sada iznose 460 milijuna ha ili 12% globalne šumske
površine.


Od ukupnih površina šuma produktivno se koristi
svega 30%, što znači da potencijali šuma uz održivo
gospodarenje mogu izdržati demografski porast. Promjena
klime može utjecati na širenje i negativan utjecaj
raznih patogena i insekata.


Primjer je kornjaš Dendroctonus ponderosae, koji
je izvan svoga areala napao 11 milijuna ha prirodne
šume u Kanadi.


U Europi su česti uragani, tako je u N.P.Tatre u Slovačkoj
uništeno 12 000 ha šume, koje je za posljedicu
imalo eksploziju napadaIps typographuskoji se proširio
do Švedske. Za prikupljanje podataka o takvim pojavama
potreban je stalan monitoring, što se već
primjenjujeu mnogim zemljama.


Po istraživanju FAO-a štete od insekata zahvaćaju
35 milijuna ha, što zahtijeva snažnu internacionalnu
suradnju.


GiuseppeSurico:Studij šumarstva u Firenzi
Autor ovog članka prof. Giuseppe Suricopredsjednik
je (dekan) Poljoprivrednog fakulteta u Firenzi, na
kojemu je na posebnom odjelu organiziran Fakultet šumarskih
znanosti. U Firenzi, te kasnije u Padovi, organizirana
su jedina dva sveučilišta u Italiji gdje se
odvijaju studiji šumarskih znanosti.
U svom izlaganju opisao je sadržaj nastave na studi ju
šumarstva.Težište studija je na ekološkom pristupu,
ob novi krajolika, strategija obrane od napada raznih


đa i zaštićenih područja, uređivanje šuma, uzgojni radovi,
korištenje šuma, zaštita tla, prevencija požara i dr.


Sedamdesetih godina prošloga stoljeća nastava na
šumarskim studijama odvijala se u trajanju od četiri go-
dine, sa 28 osnovnih predmeta i 31 ispitom. Predavanja
su trajala 2 500 sati i oko 500 sati za diplomsku radnju.


Među osnovnim predmetima najvažniji su: kemija,
matematika, fizika, mineralogija, zoologija, opća botanika,
šumska sistematika, uređivanje šuma, dendrometrija,
uzgajanje šuma, šumeAlpa, topografija, šumske
komunikacije, tehnologija i korištenje šuma, entomologija
i patologija, vodogradnja, ekonomika i procjena
šuma, šumsko pravo i razni specijalistički ispiti.


Osamdesetih godina studij je organiziran u petogodi šnju
nastavu s izvjesnim izmjenama nastavnog prog ra ma.
Tako je 1984.g. studij organiziran podjelom na dva
usmjerenja:Tehničko uzgojnii Gospodarenje okoli šem i
očuvanje tla. 1997/98. godine dekretom minist a rstva
uvedeni su “profesionalni profili”: zaštita tla, eko nomika,
gospodarenje florom i faunom, ekološka pla niranja,
rasadničarska proizvodnja i pošumljavanje, teh ničko
uzgojni radovi i tehnologija drva. U idućem razdob lju,
promjenama vlada i ministarstava nastavljene su ma nje i
veće promjene sve do današnje organizacije studija.


Sadašnja organizacija studija po dekretu ministra
Gelminia (D.M.17), “nova” trogodišnja nastava predviđa
19 ispita i diplomski rad, što je organizirano u
1 200 didaktičkih sati. Magistralna diploma ima tri us mje
renja: gospodarenje šumskim sustavima, proizvodnja
drveta i planiranje, okoliš i šumsko zemljište.
Magistralni studij obuhvaća 11 ispita i 650 didaktičkih
sati, čemu treba dodati praktični rad i izradu magistarskog
rada. Kada se zbroji trogodišnji i magistarski studij,
dobije se po riječima prof. Surica, predsjednika
Fakulteta isti sadržaj kao prije 50 godina. On ne želi reći
koji je studij bolji, ali kaže da profesori sigurno daju sve
od sebe da formiraju kvalitetne šumarske stručnjake za
gospodarenje šumama i za znanstveni rad.


Frane Grospić


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS
ŠUME – ZELENAPLUĆAZAGORJA
Šuma na dlanu – Kamenjak


Uvod stry Forum – UNFF), glavna skupština Ujedinjenih na-
Na inicijativu Republike Hrvatske kao članice Fo


roda proglasila je 2011. g. Međunarodnom godinom
ruma za šume Ujedinjenih naroda (United Nation Fore-šuma.