DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Ove zahvate u Kini prate velika financijska ulaga-mi kroorganizama i insekata, očuvanje šumskog naslje


nja, koja paralelno razvijaju i preradu drveta,pa je Kina
postala najveći svjetski izvoznik namještaja. Na globalnoj
razini površina plantažnih šuma dosegla je iznos
od 264 milijuna ha ili 7 % od ukupnihpovršina šuma.
Za 5 % novih plantaža korištene su domaće vrste, a
ostatak čine unesene vrste.


Uz ovakvu dinamiku stvaranja novih šuma, alarmi
za gubitak karakteristika okoliša bit će manje zabrinjavajući
nego u prošlom stoljeću.


Posebno je značajno povećanje zaštićenih površina
koje sada iznose 460 milijuna ha ili 12% globalne šumske
površine.


Od ukupnih površina šuma produktivno se koristi
svega 30%, što znači da potencijali šuma uz održivo
gospodarenje mogu izdržati demografski porast. Promjena
klime može utjecati na širenje i negativan utjecaj
raznih patogena i insekata.


Primjer je kornjaš Dendroctonus ponderosae, koji
je izvan svoga areala napao 11 milijuna ha prirodne
šume u Kanadi.


U Europi su česti uragani, tako je u N.P.Tatre u Slovačkoj
uništeno 12 000 ha šume, koje je za posljedicu
imalo eksploziju napadaIps typographuskoji se proširio
do Švedske. Za prikupljanje podataka o takvim pojavama
potreban je stalan monitoring, što se već
primjenjujeu mnogim zemljama.


Po istraživanju FAO-a štete od insekata zahvaćaju
35 milijuna ha, što zahtijeva snažnu internacionalnu
suradnju.


GiuseppeSurico:Studij šumarstva u Firenzi
Autor ovog članka prof. Giuseppe Suricopredsjednik
je (dekan) Poljoprivrednog fakulteta u Firenzi, na
kojemu je na posebnom odjelu organiziran Fakultet šumarskih
znanosti. U Firenzi, te kasnije u Padovi, organizirana
su jedina dva sveučilišta u Italiji gdje se
odvijaju studiji šumarskih znanosti.
U svom izlaganju opisao je sadržaj nastave na studi ju
šumarstva.Težište studija je na ekološkom pristupu,
ob novi krajolika, strategija obrane od napada raznih


đa i zaštićenih područja, uređivanje šuma, uzgojni radovi,
korištenje šuma, zaštita tla, prevencija požara i dr.


Sedamdesetih godina prošloga stoljeća nastava na
šumarskim studijama odvijala se u trajanju od četiri go-
dine, sa 28 osnovnih predmeta i 31 ispitom. Predavanja
su trajala 2 500 sati i oko 500 sati za diplomsku radnju.


Među osnovnim predmetima najvažniji su: kemija,
matematika, fizika, mineralogija, zoologija, opća botanika,
šumska sistematika, uređivanje šuma, dendrometrija,
uzgajanje šuma, šumeAlpa, topografija, šumske
komunikacije, tehnologija i korištenje šuma, entomologija
i patologija, vodogradnja, ekonomika i procjena
šuma, šumsko pravo i razni specijalistički ispiti.


Osamdesetih godina studij je organiziran u petogodi šnju
nastavu s izvjesnim izmjenama nastavnog prog ra ma.
Tako je 1984.g. studij organiziran podjelom na dva
usmjerenja:Tehničko uzgojnii Gospodarenje okoli šem i
očuvanje tla. 1997/98. godine dekretom minist a rstva
uvedeni su “profesionalni profili”: zaštita tla, eko nomika,
gospodarenje florom i faunom, ekološka pla niranja,
rasadničarska proizvodnja i pošumljavanje, teh ničko
uzgojni radovi i tehnologija drva. U idućem razdob lju,
promjenama vlada i ministarstava nastavljene su ma nje i
veće promjene sve do današnje organizacije studija.


Sadašnja organizacija studija po dekretu ministra
Gelminia (D.M.17), “nova” trogodišnja nastava predviđa
19 ispita i diplomski rad, što je organizirano u
1 200 didaktičkih sati. Magistralna diploma ima tri us mje
renja: gospodarenje šumskim sustavima, proizvodnja
drveta i planiranje, okoliš i šumsko zemljište.
Magistralni studij obuhvaća 11 ispita i 650 didaktičkih
sati, čemu treba dodati praktični rad i izradu magistarskog
rada. Kada se zbroji trogodišnji i magistarski studij,
dobije se po riječima prof. Surica, predsjednika
Fakulteta isti sadržaj kao prije 50 godina. On ne želi reći
koji je studij bolji, ali kaže da profesori sigurno daju sve
od sebe da formiraju kvalitetne šumarske stručnjake za
gospodarenje šumama i za znanstveni rad.


Frane Grospić


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS
ŠUME – ZELENAPLUĆAZAGORJA
Šuma na dlanu – Kamenjak


Uvod stry Forum – UNFF), glavna skupština Ujedinjenih na-
Na inicijativu Republike Hrvatske kao članice Fo


roda proglasila je 2011. g. Međunarodnom godinom
ruma za šume Ujedinjenih naroda (United Nation Fore-šuma.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je
1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne
konferencije odlučeno da se prvi dan proljeća 21.
ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Dok se u svijetu
slavi Međunarodna godina, Hrvatska slavi i 250.
obljetnicutradicije šumarske struke, 113. obljetnicu Šumarskog
fakulteta i 65. obljetnicu organiziranog znanstvenog
istraživanja Hrvatskog šumarskog instituta.


Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva (MRRŠVG) glavni je koordinator
pokretanja svih aktivnosti obilježavanja Međunarodne
godine. U tim aktivnostima uključeni su Ministarstvo
kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Javne uprave
nacionalnih i parkova prirode i Županijske javne upra ve
za upravljanje zaštićenim područjima.


U sklopu obilježavanja Međunarodne godine šuma,
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Krapinsko – zagorske županije
(KZŽ) uz sufinanciranje Ministarstva kulture i
partnerima: Hrvatske šume- Uprava šuma Podružnica
Zagreb i Hrvatskim šumarskim institutom u Jastrebarskom
provodi projekt pod nazivom “Šume – zelena
pluća Zagorja”,s ciljem promoviranja šuma kao značajnog
čimbenika očuvanja bioraznolikosti.


U strukturi zemljišta u KZŽ poljoprivrednog zemljišta
ima oko 70 000 ha,od čega je u privatnom vlasništvu
gotovo 99% . Šuma i šumskih zemljišta ima oko
44 000 ha. U Republici Hrvatskoj omjer državno–privatno
vlasništvo je oko 80 naprema 20, dok je u KZŽ
(kao i uVaraždinskoj) taj omjer obrnut: privatnih šuma
ima oko 80%, a državnih oko 20%..


Osnovna karakteristika privatnih šuma u KZŽ je rascjepkanost
i vrlo mala površina po vlasniku i parceli.
Broj vlasnika šuma u Županiji je 57 082 na 137 170 katastarskih
čestica, a prosječno posjedovanje šume je
0,59 ha po vlasniku. U tim šumama se lošije gospodari
u odnosu na državne šume. Nedostaci u gospodarenju
privatnim šumama su nedostatak podataka o šumama i
u nedostatnoj edukaciji šumovlasnika.


Svrha projekta je prezentiranje vrijednosti šuma i
njihovih višestrukih općekorisnih funkcija,s namjerom
na informiranju i edukaciji različitih interesnih skupina
i najšire javnosti,a posebice privatnih šumovlasnika u
KZŽ u svrhu dobre prakse odgovornog i održivog razvoja
gospodarenja privatnim šumama.


U svezi s projektom 8.rujna 2011. g., na dječjem
igralištu u Krapini postavljena je edukativno – informativna
piramida pod nazivom“Strahinjšćica” s podacima
o šumama i njihovoj flori i fauni.


Slika 1. “Šumska slagalica” Slika 2. Informativne table-štandovi




ŠUMARSKI LIST 1-2/2012 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Slika 3. Demonstracija rušenja stabla


Šuma na dlanu – Kamenjak


U okviru navedenog projekta Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na
području KZŽ u suradnji s općinom Stubičke toplice,
organizirala je 9. listopada 2011. g. tematsku manifestaciju
“Šuma na dlanu – Kamenjak” na lokalitetu Kamenjak
u StubičkimToplicama.


Učesnicima su se obratili Ivan Ištok ravnatelj Javne
ustanove; Vladimir Bosnar načelnih općine Stubičke
Toplice i župan KZŽ Siniša Hajdaš Dončić.


Na livadi kraj šume na lokalitetu Kamenjak bili su
postavljeni sljedeći štandovi institucija poduzeća i
udruga vezanih za gospodarenje i upravljanje šumama:
Hrvatski šumarski institut, Šumska biomasa d.o.o., Hrvatske
šume d.o.o. podružnica Zagreb, Državni zavod
za zaštitu prirode, JU “Park prirode Medvednica”,
Regea, Stihl, Švenda i sinovi, JU za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području KZŽ, Gljivarsko
društvo “Blagva” Stubičke toplice iTuristička
zajednica općine StubičkeToplice.


Predstavnici “Švenda i sinovi” održali su demonstraciju
orezivanja krošanja.To je firma koja je na teme
lju stručne procjene obavila orezivanja hrasta
galženjaka, koji se nalazi na povijesno poučnoj stazi
Kamenjak.


Za sve posjetitelje su organiziraneigre natjecateljskog
karaktera sa simboličnim nagradama propagandnog
materijala i šumskim sadnicama.


Edukacija


U međuvremenu su održanatematska predavanja za
članove Udruga privatnih šumovlasnika u Gornjem Jesenju
i Zlataru.Tiskana je brošura “Održivo gospodarenje
privatnim šumama”. Priručnik sadrži osnovne
podatke o vrijednosti i značenju šuma sa svih stajališta
te upute za održivo gospodarenje privatnim šumama.
Ova publikacija namijenjena je ponajprije privatnim
šumovlasnicima,a može biti od velike koristi i ostalim
interesnim skupinama kao što su učenici, ekološke


Slika 4. Orezivanje penjačkom opremom


udruge, javnost i svi zainteresirani za šumu kao ekološki
najznačajnijeg čimbenika za očuvanje klimatskih,
pedoloških, vodnih i ostalih mnogobrojnih općekorisnih
funkcija šuma.


Zaključak


Šume i šumska zemljišta su prirodno bogatstvo
velikog značenja za zaštitu i unapređenje čovjekove
okoline.Ta važnost prepoznata je kroz općekorisne
funkcije šumskih ekosustava,a to se postiže gospodarenjem
šumama. Pravilno gospodarenje zasniva se
na održivosti. Treba nastojati uspostaviti ravnotežu
između proizvodnje drvne mase i općekorisnih funkcija
šuma. Cilj je trajna proizvodnja drvne mase i ob-
nova prirodnih resursa. Samo dobro gospodarena
šuma može trajno osigurati optimalne prihode i bioraznolikost.


Dr. sc.Miroslav Harapin