DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 49     <-- 49 -->        PDF

 
Pita, A., 1964: La calidad de la estacion en las masas de Pinus sylvestris de la Penınsula Iberica. Anales del Instituto Forestal de Investigaciones y experiencias 9: 5–28.
PFEM, 2010: "Petrich" Forest Enterprise Map, Agrolesproekt, Sofia.
PFEMP, 2010: "Petrich" Forest Enterprise Management Plan, Agrolesproekt, Sofia.
Ratkowsky, D., 1983: Nonlinear regression modelling. Marcel Dekker Inc., New York, pp. 276.
Rennolls, K., 1995: Forest height growth modelling. For Ecol Manage 71: 217–225.
Richards, F., 1959: A Flexible Growth Function for Empirical Use. J Exp Bot 10: 290−301.
Rojo, A., G. Montero, 1996: El pino silvestre en la Sierra de Guadarrama. Centro de publicaciones del Ministerio de Agricultura, Pesca y Alimentacion, Madrid, pp. 293.
Savill, P., J. Evans, D. Auclair, J. Falck, 1997: Plantation Silviculture in Europe. Oxford University Press, Oxford, pp. 297.
Stage, A.R., 1963: A mathematical approach to polymorphic site index curves for grand fir. For Sci 9: 167−180.
Stankova, T., H. Stankov, M. Shibuya, 2006: Mean-dominant height relationship for Scots and Austrian pine plantations in Bulgaria. Ecological Engineering and Environmental Protection 2: 59−66.
Stoyanov, N., 1921: Floristic materials from Mt. Belasitsa. Ann Sofia Univ "St. Kliment Ohridski" 15–16, Phys Mat Fac 3: 1–132.
Tome, M., 1988: Modelacao do crescimento da arvore individual em povoamentos de eucalyptus globulus Labill. Regiao Centro de Portugal. PhD Dissertation, Technical University of Lisbon.
Velichkov, I., G. Hinkov, T. Zlatanov, M. Zlatanova, H. Hristova, 2010: Area distribution dynamics of Castanea sativa forests on the northern slopes of Belasitsa mountain. Silva Balcanica 11: 21−26.
West, P., 1995: Application of regression analysis to inventory data with measurements on successive occasions. For Ecol Manage 71: 227–234.
Zeide, B., 1993: Analysis of Growth Equations. Forest Sci 39: 594−616.
Zhang, L., 1997: Cross-validation of non-linear growth functions for modelling tree height-diameter relationships. Ann bot 79: 251−257.
Zhang, L., J. Moore, J. Newberry, 1996: Evaluation of the prediction performance for eight nonlinear height-diameter equations. In: Proceedings of the ­1995 Society of American Foresters Convention. SAF Publication SAF-96-01: 447−448.
Zlatanov, T., I. Velichkov, B. Nikolov (eds.). 2011. State and prospects of the Castanea sativa population in Belasitsa mountain: climate change adaptation; maintenance of biodiversity and sustainable ecosystem management. Project BG 0031 EEA report, FRI, Sofia.
Sažetak:

U ovome su radu jednadžbe rasta koje su razvili Richards (jednadžba 1), Lundqvist-Korf (jednadžba 2) i Hossfeld (jednadžba 3) upotrijebljene za modeliranje dominantne visine populacije stabala pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) sa sjevernih ekspozicija planine Belasitsa u jugozapadnoj Bugarskoj. Mogućnost predikcije dominantnih visina pomoću izrađenih modela procijenjena je koristeći kvantitativne i kvalitativne kriterije. Uklapanje linije izjednačenja svakoga modela procijenjena je pomoću koeficijenta determinacije R2, F-testa značajnosti regresije i t-testa značajnosti parametara modela. Nadalje, modeli su međusobno uspoređeni kroz evaluaciju standardne pogreške modela (Sy) i AIC kriterija (Akaike’s Information Criteria). Linije svih upotrijebljenih funkcija rasta zadovoljavajuće naliježu na podatke ovisnosti visine o starosti. Uklapanje linija izjednačenja za sve je modele statistički značajno na razini α < 0.01, pri čemu se objašnjava najmanje 60 % cjelokupne varijabilnosti dominantne visine stabala pitomoga kestena. Funkcija Richardsa pokazala je marginalno bolje rezultate od ostala dva modela s koeficijentom determinacije od R2 = 0.62 (tablica 1). Ovaj je model također imao i najmanje vrijednosti standardne pogreške (Sy) i AIC kriterija. Nadalje, funkcije Lundqvist-Korfa i Hossfelda daju krivulju koja odstupa od asimptotskoga trenda u većoj mjeri nego krivulja Richardsa (slika 1), pri čemu se ova zadnja smatra bližom biološkim zakonitostima rasta. U skladu s provedenim analizama, funkcija Richardsa odabrana je kao najpovoljniji model ovisnosti dominantne visine o starosti, te je dalje upotrijebljena za izradu krivulja indeksa staništa za istraživanu populaciju pitomoga kestena (slika 3). Za određenu starost i dominantnu visinu, indeks staništa može se izraditi i pomoću jednadžbe 10. Dobiveni model visinskoga rasta kao i krivulje indeksa staništa mogu se koristiti u starosnom rasponu od 10 do 110 godina.

Ključne riječi: Castanea sativa, visinski rast, krivulje indeksa staništa