DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 57     <-- 57 -->        PDF

 
Klašnja, B., S. Orlović, Z. Galić, M. Drekić, 2006: Poplar biomass of short rotation plantations as renewable energy raw material. In: "Biomass and Bioenergy New Research", Nova Science Publishers, INC. 35–66, New York, USA.
Klašnja, B., S. Orlović, Z. Galić, M. Katanić, P. P a p, 2008: An adventages of new (experimental) poplar clones intended for energy production. Proceedings of 16th European Biomass Conference & Exibition, 475–479, Valencia, Spain.
Klašnja, B., S. Orlović, Z. Galić, M. Kebert, 2008b: Estimate of energy potential of poplar biomass from short rotation plantations. Proceedings of International Scientific Conference »Forestry in Achieving Millennium Goals», 179–184, Novi Sad, Serbia.
Laureysens, I., A. Pellis, J. Willems, and R. Ceulemans, 2005: Growth and production of a short rotation coppice culture of poplar. III. Second rotation results. Biomass and Bioenergy 29: 10–21.
Orlović, S, B. Klašnja, A. Pilipović, N. Radosavljević, M. Marković, 2003: A possibility of early selection of Black poplars (Section Aigeiros DUBY) for biomass production on the basis of anatomical and physiological properties (Serbian with English Summary). Topola-Poplar 171–172: 35–44.
Orlović, S., B. Klašnja, P. Ivanišević, Z. Galić, N. Radosavljević, 2004: Selection of black poplar clones for biomass production. Second World Biomass Conference, Conference Proceedings Vol. I: 434–437, Rome, Italy.
Pollanschutz, J. 1963: Zuwachsmessungen und Bohrkemanalysen – Messmethoden und Genauigkeit, Inform.Dienst.Forstl.Bundesversuchanstalt Mariabrunn in Shobrunn, 1 Teil 71, Folge 2, Teil 72.
Riddel-Black, D.M., C. Rowlands, A. Snelson, 1996: Short rotation forest productivity using sewage sludge as a nutrient. Biomass for Energy and the Environment, Conference Proceedings Vol. 1:103–108, Copenhagen, Denmark.
Scarascia-Mugnozza, G. E., R. Ceulemans, P. H. Heilman, J.G. Isebrands, R. F. Stettler, T. M. Hinckley, 1997: Production physiology and morphology of Populus species and their hybrids grown under short rotation. II. Biomass components and harvest index of hybrid and parental species clones. Canadian Journal of Forest Research 27: 285–294.
Schneider, I. 1995: Statusbericht, Praxisversuch, Energieproduktion und -verwertung. Bewirtschaftung, Ernte und Verwertung von Pappel- und Weiden-Niederwäldern in Kurzumtrieb. Freiburg: Forstliche Versuchs- und Forschungsanstalt Baden- Württemberg, Abteilung Arbeitswirtschaft und Forstbenutzung 35.
Tharakan, P. J., T. A. Volk, L. P. Abrahamson, E. H. White, 2003: Energy feedstock characteristics of willow and hybrid poplar clones at harvest age. Biomass and Bioenergy Vol. 25, 6: 571–580
Živanov, N. P. Ivanisević, 1986: Soils for poplar and willow growing. In: Guzina V. (editor), Poplars and willows in Yugoslavia, 103–120, Novi Sad.
 
Sažetak

U radu su prikazani rezultati koji se odnose na produkciju biomase pet klonova topola u fazi testiranja: P. deltoides cl. ‚B‑229’, P. deltoides cl. ‘B-81’, P. deltoides cl. ‘182/81’, P. deltoides cl. ‘PE 19/66’, i eurameričke topole P. × canadensis cl. ‘Pannonia’, u pokusnim plantažama starosti sedam godina, u razmaku sadnje 6 × 6 m (278 biljaka po jedinici površine) na dva tipa tla. Također je izvršena analiza produkcije biomase istih klonova u gustim plantažama, u razmaku sadnje biljaka 1,5 × 0,4 m (16667 biljaka po jedinici površine). Na osnovi vrijednosti volumne mase drveta ispitanih klonova, određena je masa suhe tvari drveta po jedinici površine, a zatim na bazi kalorijske vrijednosti drva za ispitivane klonove procijenjena je energija koja bi se mogla dobiti sagorijevanjem biomase. Rezultati su pokazali da maksimalnu godišnju biomasu u pokusu 1 postiže klon ‘B81’ (6,617 DM tha–1) nakon prve godine, i klon ‘B-229’ (20,103 tha–1) nakon druge godine (slika 1), što je u potpunosti suglasno s literaturnim navodima. Utvrđeno je da se maksimalna godišnja biomasa u plantažama kratkih ophodnji od 7,236 tha–1 biomase dobiva za klon ‘PE 19/66’ (pokus 2, slika 2). Važno je napomenuti da klonovi ‘B-229’ i ‘B81’koji u nasadima s velikim brojem biljaka po hektaru (slika 1) imaju maksimalne produkcije sličnih vrijednosti, za 11 %, odnosno za 19 % niže od postignutog maksimuma u pokusu 2. Razlike u vrijednostima produkcije u pokusima 2 i 3 posljedica su utjecaja tla na biomasu svih klonova (slika 2). Procijenjene vrijednosti toplinske energije (slike 3 i 4) imaju isti trend kao i biomasa. Maksimalne vrijednosti u plantažama kratkih ophodnji postiže klon ‚PE 19/66’ i to 134,556 GJha–1 (slika 4), na oba tipa tla. Međutim, klon ‚B-81’, koji postiže maksimalne vrijednosti u kulturama kratkih ophodnji od 121,523 GJha–1 (slika 4, pokus 2 i 3), ima najmanje oscilacije u svim pokusima i vrlo je blizu maksimalne vrijednosti u SRF plantažama.

Ključne riječi: klonovi topola, razmaci sadnje, biomasa, energija