DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 78 <-- 78 --> PDF |
188 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) jedan od najstarijih začina i bojila. Prema F. Kušanu (1956) tragove šafrana nalazimo na papirusima starih Egipćana, a zapise o njemu u Bibliji, kod Homera i Hipokrata. Zbog osebujnog mirisa i aromatskog okusa šafran je kao začin bio poznat u starih civilizacija kada je korišten i kao sredstvo za bojenje. Primjena u medicini mu je neznatna. Najviše se još upotrebljava u obliku tinkture kao lijek za smirenje. Uz proljetni šafran poznat je i onaj jesenski (jer cvate u jesen!) latinskog imena Crocus sativus, posve nepoznat u prirodi. "Čisti šafran" nekad se plaćao zlatom, a i danas je najskuplji začin u svijetu; njegova se cijena kreće do 15 eura (S. Kovačić, 2012). Za sve tri nabrojene i opisane proljetnice valja općenito pripomenuti da su to biljke koje rastu u listopadnim i mješovitim šumama diljem starog kontinenta, počevši od vlažnih nizina do gorskog i pretplaninskog područja. Preferiraju sunčane livade i proplanke, rubove šuma, svježa i hranjiva tla. Poglavito zbog njihova atraktivnog izgle da, a dijelom i ljekovitih svojstava, i visibaba i obični jaglac i proljetni šafran su zbog prečestog branja i sakupljanja postale vrlo prorijeđene biljke i ugrožene, pa su zakonom zaštićene. Posebno se to odnosi na visibabu kojom je prema CITES konvenciji svako trgovanje zabranjeno. Skupljanje za osobne potrebe nije ograničeno, dok se skupljanje u komercijalne svrhe nadzire sustavom izdavanja posebnih dopuštenja od strane nadležne Državne uprave za zaštitu prirode. ZEMLJA RISOVA Tijana Grgurić, dipl. ing. šum. U Karlovcu je u ponedjeljak, 20. veljače 2012. godine u 19 i 30, u prepunoj dvorani Gradskog kazališta "Zorin dom", održan multimedijalni dobrotvorni koncert za osnivanje Zaklade Martine Filjak: ZEMLJA RISOVA. Martina Filjak kao ambasadorica risa svoju misiju ispunjava i prikupljanjem sredstava za njegovo istraživanje i očuvanje. U tijeku su i pripremne radnje za osnivanje njezine Zaklade "Zemlja risova", koja će u najskorije vrijeme kao pravna osoba preuzeti provođenje svih inicijativa, te usmjeriti prva prikupljena sredstva prema ocjeni stručnjaka Državnog zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva okoliša i zaštite prirode. Pijanistica Martina Filjak ubraja se među najdarovitije hrvatske glazbenike mlađe generacije. Glazbenu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na bečkom Konzervatoriju, a potom završila u renomiranoj klasi za soliste u Hannoveru. Pohađala je i majstorske tečajeve na prestižnoj Klavirskoj akademiji na jezeru Como u Italiji. Tijekom svog bogatog umjetničkog rada dobila je niz nagrada i priznanja, te održala koncerte gotovo po cijelome svijetu. Martinini interesi izvan područja glazbe uključuju ljubav prema prirodi. Sporazumom s Ministarstvom kulture republike Hrvatske krajem 2010. go- dine imenovana je ambasadoricom risa, s ciljem senzibilizacije javnosti za očuvanje te rijetke, strogo zaštićene i gotovo izumrle velike zvijeri. U programu koncerta sudjelovali su : Pijanistica Martina Filjak koja je izvela dvije kompozicije za klavir: Robert Schumann: Bečki karneval op.26 (1839.) i Sergej Prokofjev: Sonata Br. 2 u d-molu op.14 (1912.); glumac Vilim Matula koji je inetrpretirao odabrane dijelove bloga Vedrana Slijepčevića, dr.vet.med. iz "hrvatsko-slovenskog projekta" prekogranična suradnja u upravljanju, zaštiti i istraživanju dinarske populacije risa u Hrvatskoj ("Dina- Ris") 2007–2008. |