DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Vedran Slijepčević, dr. vet. med., asistent na Veleučilištu u
Karlovcu, koji je predstavio i interpretirao ključne znanstvene
informacije o risu u Hrvatskoj.
Mr. sc. Daniela Hamidović, stručni suradnik za kralješnjake
u Državnom zavodu za zaštitu prirode, koja je predstavila
brošuru Velike zvijeri u Hrvatskoj, te internetsku stranicu
o velikim zvijerima u Hrvatskoj www.velikezvijeri.hr
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 189


U stanci su svi nazočni ispunjavali mali kviz o risu. Oni s točnim
odgovorima sudjelovali su u nagradnoj igri u kojoj je Turistička
agencija Zdenac života izvučenom sretniku omogućila
dvodnevni boravak u NP Risnjak s Martinom Filjak i Vedranom
Slijepčevićem u potrazi za risom.


Ovaj akronim, koji proizlazi iz instituta "opće korisne funkcije
šuma" kojega je ustanovio Zakon o šumama iz 1990. godine
česta je tema napisa, rasprava i polemika stručnih, političkih
(politikantskih) i interesnih skupina u našem dru štvu u po-
sljednje vrijeme. Posljedica je to detronizacije ovoga dopri-
nosa, koja je započeta njegovim 50 %-tnim ukidanjem zbog
fi skalnog (parafi skalnog) rasterećenja gospodarstva, a o nje-
govoj drugoj polovici, za sada alociranoj u "Hrvatskim šu-
mama", navješćuje se izdvajanje iz ovog poduzeća u Agenciju
pri Ministarstvu poljoprivrede (ne i šumarstva), jer po prvi
puta šumarstvo nije utkano u naziv svog matičnog resora. Vje-
rojatno će to biti učinjeno predstojećim izmjenama ZOŠ-a, ili
pak, donošenjem potpuno novog Zakona o šumama. Kako će
to biti pokazat će vrijeme koje dolazi, no, nakon stalne egzi-
stencije ovog instituta u trajanju više od 21 godine, smatramda kao njegov predlagatelj u ZOŠ-u iz 1990. trebam reći što se
u trenutku njegova ustanovljenja žaljelo postići, i zašto i danas
smatram da se isti trebao ostaviti pri "Hrvatskim šumama" s
neumanjenom stopom.
Naime, opće je poznato da je političko-sigurnosna situacija,
te 1990. godine, kada je Zakon o šumama donijet u Saboru,
tražila koncentraciju nacionalnih resursa radi jačanja otpora
agresiji koja je bila na vidiku. Osim toga, bilo je nužno izvršiti
reinegraciju državnog šumarskog sektora (Baranja), kao i za-
snivanje potrebne infrastrukture za gospodarenje šumama na
kršu. Dakle, tim Zakonom ostvarena su oba ova nastojanja.
Prvo, njime je ustanovljeno jedinstveno poduzeće "Hrvatske
šume" sa sjedištem u Zagrebu, i drugo, istim je Zakonom osi-
gurano trajno financiranje gospodarenja šumama na kršu (oko
400 000 ha) i to na način da je ustanovljen parafi skalni namet
svim gospodarskim subjektima (koji su uostalom i korisnici
OKFŠ-a) u Republici Hrvatskoj, na osnovicu njihovih ostva-
renih ukupnih prihoda u tekućoj godini u iznosu 0,07 %. Da-
kle, ovaj institut i njegova stopa proizišli su iz potrebe da se
primarno osigura stabilno financiranje gospodarenje šumama
na kršu, kao i da se pokriju troškovi koji nastaju iz potreba
sanacije kalamiteta na gospodarskim šumama (sušenje jele,
lužnjaka, sanacija požarišta i drugih katastrofa izazvanih abi-
otskimčimbenicima). Do stope od 0,07 % na iznos UP gospo-
darstva u RH došlo se na način, da se izračunati potrebni iznos
za navedene namijene podijelio s pretpostavljenim UP gos-
podarskih subjekata u nas, te 1990. godine. U kasnijim nove-
lama ZOŠ-a ta je stopa smanjivana. U proteklih 21 godinu iz
ovih je sredstava isfinancirana kadrovska i tehnička infrastruk-
tura na kršu. Izgrađeno je na stotine kilometara šumskih i
protupožarnih prometnica u gabaritima kamionskih cesta, a
da o protupožarnim vlakama i ostalim putovima i ne govorim.
Danas ove prometnice čine okosnicu uspješne požarne zaštite,
i pravo je pitanje koliku bismo cijenu platili u požarima da tih
prometnica nema. Napravljene su šumsko-gospodarske
osnove i Programi gospodarenja tim šumama, sanirane su
mnoge opožarene površine, kadrovski i tehnički strukturiranesu Uprave šuma na kršu, kao i njihove Šumarije itd.
Gotovo stalna prisutnost sušenja jelovih šuma u nas, kao po-
sljedica sve aridnije klime i štetnog onečišćenja zraka s poja-
vom "kiselih kiša", sušenje hrasta lužnjaka zbog pada razine
podzemnih voda i sl., zahtijevaju stručnu intervenciju i sana-
ciju, a što su upravo ova sredstva uvelike omogućavala. Nada-
lje, egzistiranje ovih sredstava na posebnom (namjenskom)
računu u "Hrvatskim šumama" imalo je pozitivnu posljedicu
na likvidnost sustava, a čije su se kondicije prenosile na do-
maću drvnu industriju, dajući im povoljnosti u obliku kredi-
OPET KROJE FUNKCIONIRANJE
ŠUMARSTVA (OKFŠ)
Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum.
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Challenges and opp ositions