DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Vedran Slijepčević, dr. vet. med., asistent na Veleučilištu u Karlovcu, koji je predstavio i interpretirao ključne znanstvene informacije o risu u Hrvatskoj. Mr. sc. Daniela Hamidović, stručni suradnik za kralješnjake u Državnom zavodu za zaštitu prirode, koja je predstavila brošuru Velike zvijeri u Hrvatskoj, te internetsku stranicu o velikim zvijerima u Hrvatskoj www.velikezvijeri.hr ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 189 U stanci su svi nazočni ispunjavali mali kviz o risu. Oni s točnim odgovorima sudjelovali su u nagradnoj igri u kojoj je Turistička agencija Zdenac života izvučenom sretniku omogućila dvodnevni boravak u NP Risnjak s Martinom Filjak i Vedranom Slijepčevićem u potrazi za risom. Ovaj akronim, koji proizlazi iz instituta "opće korisne funkcije šuma" kojega je ustanovio Zakon o šumama iz 1990. godine česta je tema napisa, rasprava i polemika stručnih, političkih (politikantskih) i interesnih skupina u našem dru štvu u po- sljednje vrijeme. Posljedica je to detronizacije ovoga dopri- nosa, koja je započeta njegovim 50 %-tnim ukidanjem zbog fi skalnog (parafi skalnog) rasterećenja gospodarstva, a o nje- govoj drugoj polovici, za sada alociranoj u "Hrvatskim šu- mama", navješćuje se izdvajanje iz ovog poduzeća u Agenciju pri Ministarstvu poljoprivrede (ne i šumarstva), jer po prvi puta šumarstvo nije utkano u naziv svog matičnog resora. Vje- rojatno će to biti učinjeno predstojećim izmjenama ZOŠ-a, ili pak, donošenjem potpuno novog Zakona o šumama. Kako će to biti pokazat će vrijeme koje dolazi, no, nakon stalne egzi- stencije ovog instituta u trajanju više od 21 godine, smatramda kao njegov predlagatelj u ZOŠ-u iz 1990. trebam reći što se u trenutku njegova ustanovljenja žaljelo postići, i zašto i danas smatram da se isti trebao ostaviti pri "Hrvatskim šumama" s neumanjenom stopom. Naime, opće je poznato da je političko-sigurnosna situacija, te 1990. godine, kada je Zakon o šumama donijet u Saboru, tražila koncentraciju nacionalnih resursa radi jačanja otpora agresiji koja je bila na vidiku. Osim toga, bilo je nužno izvršiti reinegraciju državnog šumarskog sektora (Baranja), kao i za- snivanje potrebne infrastrukture za gospodarenje šumama na kršu. Dakle, tim Zakonom ostvarena su oba ova nastojanja. Prvo, njime je ustanovljeno jedinstveno poduzeće "Hrvatske šume" sa sjedištem u Zagrebu, i drugo, istim je Zakonom osi- gurano trajno financiranje gospodarenja šumama na kršu (oko 400 000 ha) i to na način da je ustanovljen parafi skalni namet svim gospodarskim subjektima (koji su uostalom i korisnici OKFŠ-a) u Republici Hrvatskoj, na osnovicu njihovih ostva- renih ukupnih prihoda u tekućoj godini u iznosu 0,07 %. Da- kle, ovaj institut i njegova stopa proizišli su iz potrebe da se primarno osigura stabilno financiranje gospodarenje šumama na kršu, kao i da se pokriju troškovi koji nastaju iz potreba sanacije kalamiteta na gospodarskim šumama (sušenje jele, lužnjaka, sanacija požarišta i drugih katastrofa izazvanih abi- otskimčimbenicima). Do stope od 0,07 % na iznos UP gospo- darstva u RH došlo se na način, da se izračunati potrebni iznos za navedene namijene podijelio s pretpostavljenim UP gos- podarskih subjekata u nas, te 1990. godine. U kasnijim nove- lama ZOŠ-a ta je stopa smanjivana. U proteklih 21 godinu iz ovih je sredstava isfinancirana kadrovska i tehnička infrastruk- tura na kršu. Izgrađeno je na stotine kilometara šumskih i protupožarnih prometnica u gabaritima kamionskih cesta, a da o protupožarnim vlakama i ostalim putovima i ne govorim. Danas ove prometnice čine okosnicu uspješne požarne zaštite, i pravo je pitanje koliku bismo cijenu platili u požarima da tih prometnica nema. Napravljene su šumsko-gospodarske osnove i Programi gospodarenja tim šumama, sanirane su mnoge opožarene površine, kadrovski i tehnički strukturiranesu Uprave šuma na kršu, kao i njihove Šumarije itd. Gotovo stalna prisutnost sušenja jelovih šuma u nas, kao po- sljedica sve aridnije klime i štetnog onečišćenja zraka s poja- vom "kiselih kiša", sušenje hrasta lužnjaka zbog pada razine podzemnih voda i sl., zahtijevaju stručnu intervenciju i sana- ciju, a što su upravo ova sredstva uvelike omogućavala. Nada- lje, egzistiranje ovih sredstava na posebnom (namjenskom) računu u "Hrvatskim šumama" imalo je pozitivnu posljedicu na likvidnost sustava, a čije su se kondicije prenosile na do- maću drvnu industriju, dajući im povoljnosti u obliku kredi- OPET KROJE FUNKCIONIRANJE ŠUMARSTVA (OKFŠ) Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum. IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Challenges and opp ositions |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 80 <-- 80 --> PDF |
190 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) tiranje kupnje sirovine kroz odgode plaćanja. Na kraju-krajeva znatnim je dijelom ta likvidnost utjecala i na stabilnost cijena sortimenata od interesa za sve kupce. Izostankom ovih sredstava iz portfelja "Hrvatskih šuma",valja dati odgovore na nekoliko ključnih pitanja: 1. Iz kojih se sredstava kani financirati gospodarenje šu- mama na kršu? (To samo državno šumarstvo nije u stanju). 2. Kani li se obustaviti investicije u izgradnju protupožarnih prometnica u tom velikom i sa stajališta požarne ugroženosti velikom području? (Da li je netko predvidio materijalne i nematerijalne štete koje takav stav može proizvesti? Da li je i tko je taj koji za posljedice "nečinjenja" preuzima odgovornost?). 3. Kako se misli premostiti izostanak ovih sredstava iz likvidnosti poduzeća? (Dizanjem cijena drvnih sortimenata ionako slabašnoj drvnoj industriji, izostankom tehničke i tehnološke obnove i razvoja, pa i otpuštanje zaposlenika kao posljedice ove mjere?). 4. Odustajanje od proširene reprodukcije, pošum ljavanja, konverzija, znanstvenih istraživanja i nezapošljavanja mladih stručnih ljudi. Znači li to da se otklanja svaka mogućnost pokretanja tzv. "javnih radova", koji bi znatno doprinijeli zapošljavanju ruralnog, sada ozbiljno osiromašenog stanovništva? Da o potrebi razminiranja i ne govorim. Dakle, sve ovo, mi, predlagatelji ZOŠ-a iz 1990.godine imali smo na umu kada je Zakon donošen i kada su njime osnovane "Hrvatske šume" kao javno poduzeće, a u njemu ustanovljeninstitut OKFŠ-a kao neophodnost. Ja ne poričem potrebu redefi niranja pojedinih, sada važećihnormi ZOŠ-a, no smatram da će započeta eliminacija OKFŠ-a iz "Hrvatskih šuma" biti štetna za šumarstvo na kršu, za šumarstvo u cjelini, za drvoprerađivačku industriju, turizam, za sigurnost na velikim područjima naših otoka i obale i za stabilnost strukture naših šuma na kontinentu. Strah me da se ne obistini ona narodna na ovome slučaju: "za kilogram šnicle zaklasmo vola!" Nismo li prije ove operacije (bez narkoze!) trebali čuti struku, njeno mišljenje i ocjene, a onda stojeći na ramenima svojih prethodnika, svjesni svih implikacija, donijeti odluku kojom ćemo učiniti korak dalje u prosperitet? Istina, u proteklom je razdoblju bilo i nenamjenskog korištenja ovih sredstava, ali, zar se intervencijom u ZOŠ i prateće podzakonske akte ne može osigurati dosljednost pridržavanja Zakona. Bez sumnje je to lako izvedivo. No, dokidanje i alokacija sredstava iz "Hrvatskih šuma" nije adekvatan odgovor na možebitne pogreškei propuste u korištenju OKFŠ-a. Kako sada stvari stoje, ne preostaje ništa drugo, nego da zbog već prisutnih posljedica donijetih odluka pristupimo traženju nekih novih instituta i očuvanju onoga što je još prisutno. Pričat će tko preživi. AKTUALNO Curr ent news KNJIŽNICA HŠD-a PONOVO DOSTUPNA – VIRTUALNO Branko Meštrić, dipl. ing. šum. Internetske stranice Hrvatskoga šumarskoga društva već nekoliko godina predstavljaju svekolikoj internetskoj javnosti pone- što od desetljećima stjecanog nasljeđa ovoga Društva. Radilo se o dvije zbirke: Imeniku hrvatskih šumara – registru svih šumara koji su djelovali u hrvatskom šumarstvu ikada (naravno, ne baš svih već onih 14000 čije su nam biografije dostupne), a potomje uspostavljena i digitalna arhiva Šumarskog lista, koja obuhvaća u potpunosti digitalizirane, a time i dostupne baš sve brojeve našega časopisa od broja 1 iz 1877. pa do ovoga broja kojega upravo čitate. Time su obuhvaćena,a potom i otvorena, svekolikoj javnosti dva ponajvažnija "resursa" HŠD: svi hrvatski šumari, dakle sama bit jednog šumarskog udruženja, a potom i Šumarski list, službeni organ udruženja, a time njegova memorija kroz prošla desetljeća. Ovim zbirkama se pridružuje i treća, koju upravo ovim člankom promoviramo. Tijekom posljednje dvije godine obrađena je, djelomično digitalizirana i potom postavljena na internet, cjelokupna bibliotečna građa zatečena u prostorima HŠD poslije više od stoljeća i pol sakupljanja svih naših prethodnika |