DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 80     <-- 80 -->        PDF

190 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012)


tiranje kupnje sirovine kroz odgode plaćanja. Na kraju-krajeva
znatnim je dijelom ta likvidnost utjecala i na stabilnost cijena
sortimenata od interesa za sve kupce. Izostankom ovih sredstava
iz portfelja "Hrvatskih šuma",valja dati odgovore na nekoliko
ključnih pitanja:


1. Iz kojih se sredstava kani financirati gospodarenje šu-
mama na kršu? (To samo državno šumarstvo nije u stanju).
2. Kani li se obustaviti investicije u izgradnju protupožarnih
prometnica u tom velikom i sa stajališta požarne
ugroženosti velikom području? (Da li je netko predvidio
materijalne i nematerijalne štete koje takav stav može
proizvesti? Da li je i tko je taj koji za posljedice "nečinjenja"
preuzima odgovornost?).
3. Kako se misli premostiti izostanak ovih sredstava iz likvidnosti
poduzeća? (Dizanjem cijena drvnih sortimenata
ionako slabašnoj drvnoj industriji, izostankom tehničke
i tehnološke obnove i razvoja, pa i otpuštanje
zaposlenika kao posljedice ove mjere?).
4. Odustajanje od proširene reprodukcije, pošum ljavanja,
konverzija, znanstvenih istraživanja i nezapošljavanja
mladih stručnih ljudi. Znači li to da se otklanja svaka
mogućnost pokretanja tzv. "javnih radova", koji bi znatno
doprinijeli zapošljavanju ruralnog, sada ozbiljno osiromašenog
stanovništva? Da o potrebi razminiranja i ne
govorim.
Dakle, sve ovo, mi, predlagatelji ZOŠ-a iz 1990.godine imali
smo na umu kada je Zakon donošen i kada su njime osnovane
"Hrvatske šume" kao javno poduzeće, a u njemu ustanovljeninstitut OKFŠ-a kao neophodnost.


Ja ne poričem potrebu redefi niranja pojedinih, sada važećihnormi ZOŠ-a, no smatram da će započeta eliminacija OKFŠ-a
iz "Hrvatskih šuma" biti štetna za šumarstvo na kršu, za šumarstvo
u cjelini, za drvoprerađivačku industriju, turizam, za
sigurnost na velikim područjima naših otoka i obale i za stabilnost
strukture naših šuma na kontinentu. Strah me da se ne
obistini ona narodna na ovome slučaju: "za kilogram šnicle
zaklasmo vola!"


Nismo li prije ove operacije (bez narkoze!) trebali čuti struku,
njeno mišljenje i ocjene, a onda stojeći na ramenima svojih
prethodnika, svjesni svih implikacija, donijeti odluku kojom
ćemo učiniti korak dalje u prosperitet? Istina, u proteklom je
razdoblju bilo i nenamjenskog korištenja ovih sredstava, ali,
zar se intervencijom u ZOŠ i prateće podzakonske akte ne
može osigurati dosljednost pridržavanja Zakona. Bez sumnje
je to lako izvedivo. No, dokidanje i alokacija sredstava iz "Hrvatskih
šuma" nije adekvatan odgovor na možebitne pogreškei propuste u korištenju OKFŠ-a.


Kako sada stvari stoje, ne preostaje ništa drugo, nego da zbog
već prisutnih posljedica donijetih odluka pristupimo traženju
nekih novih instituta i očuvanju onoga što je još prisutno. Pričat
će tko preživi.


AKTUALNO Curr ent news


KNJIŽNICA HŠD-a PONOVO DOSTUPNA –
VIRTUALNO


Branko Meštrić, dipl. ing. šum.


Internetske stranice Hrvatskoga šumarskoga društva već nekoliko
godina predstavljaju svekolikoj internetskoj javnosti pone-
što od desetljećima stjecanog nasljeđa ovoga Društva. Radilo se


o dvije zbirke: Imeniku hrvatskih šumara – registru svih šumara
koji su djelovali u hrvatskom šumarstvu ikada (naravno, ne baš
svih već onih 14000 čije su nam biografije dostupne), a potomje uspostavljena i digitalna arhiva Šumarskog lista, koja obuhvaća
u potpunosti digitalizirane, a time i dostupne baš sve brojeve
našega časopisa od broja 1 iz 1877. pa do ovoga broja kojega
upravo čitate. Time su obuhvaćena,a potom i otvorena, svekolikoj
javnosti dva ponajvažnija "resursa" HŠD: svi hrvatski šumari,
dakle sama bit jednog šumarskog udruženja, a potom i
Šumarski list, službeni organ udruženja, a time njegova memorija
kroz prošla desetljeća.


Ovim zbirkama se pridružuje i treća, koju upravo ovim člankom
promoviramo. Tijekom posljednje dvije godine obrađena
je, djelomično digitalizirana i potom postavljena na internet,
cjelokupna bibliotečna građa zatečena u prostorima HŠD poslije
više od stoljeća i pol sakupljanja svih naših prethodnika