DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 81 <-- 81 --> PDF |
191 191 u ovome društvu. Blizu 4000 naslova, što knjiga, što časopisa, čine značajni resurs jedne struke i nakon nekoliko desetljeća relativnog zanemarivanja i neuređivanja, šumarska knjižnicaHŠD sada na jednom novom mediju kreće u 21. stoljeće. Povijesni pogled Zapisano je da se već 1841. spominje stručna biblioteka Gospodarskoga društva, a osnivanje samostalnog šumarskog odsjeka 1846. "ostavilo je traga na sastav knjižnog i časopisnog fonda stručne biblioteke". Kada se 1871. nakon popuštanja apslutističke stege reosniva sada samostalno Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, odmah se posvećuje dužna pozornost i društvenoj stručnoj knjižnici, za koju "u dugom nizu godina požrtvovni članovi marljivo sakupljaju knjige i časopise". Također je zabilježeno da se već od 1860. na Gospodarsko-šumarskom učilištu sustavno izgrađuje stručna biblioteka za potrebe nastave poljoprivrede i šumarstva. Sljednik šumarskog segmenta ovoga učilišta – Šumarska akademija – bila je smještena u novosagrađenu (1898. god.) zgra duŠumarskoga doma. Šumarska stručna knjižnica, koja je također smještena u novim društvenim prostorijama, dobiva sve više na značenju, s obzirom na unapređenje struke i nastave. Valja ovdje još spomenuti da se vremenom razdvajaju fakultetska biblioteka – zapravo "raspršuje" po katedrama i zavodima, a društvena recimo 1921. ima 1600 svezaka i 50 časopisa. Što se dalje događalo? U burnim godinama koje su uslijedile, jedna od prvih hrvatskih specijaliziranih biblioteka zadržava svoju funkciju praktički do danas, ali ne više formalizirano, pa ni stručno (bibliotekarski). Reklo bi se da se danas ovdje radi o priručnoj biblioteci Hrvatskog šumarskog društva koja ima svoj znatni fond, ali i veliki problem klasifikacije, zaštite, a potom i dostupnosti. No, ako sve te probleme stavimo malo na stranu i koncentriramo se samo na knjigu – ima se ovdje što i vidjeti. Do sada je registrirano preko 3750 naslova u više od6100 svezaka (bez Šumarskog lista), što su respektabilne brojke kojima se naše Društvo može ponositi. Još više se može ponositi i vrijednošću građe, jer ovdje su i rijetka, praktički prva izdanja ponekih šumarskih knjiga u Europi s početka 18. stoljeća, uz njih i rijetke prirodoslovne knjige francuskih ekciklopedista iz istoga razdoblja, potom udžbenička građa prvih profesora šumarstva još sa križevačkog Učilišta te sa zagrebačke Šumarske akademije (dio i u rukopisu, odnosno litografiranom prijepisu). Tu su i druga vrijedna opća enciklopedijska izdanja te i druga izdanja koja su šu marima bila zanimljiva u nekom trenutku. Naravno, niz se zaključujerecentnim izdanjima, jer je HŠD, odnosno hrvatsko šumarstvo u zadnje vrijeme i značajan nakladnik. Akcija Biblio Cilj akcije koja je rezultirala upravo ovom zbirkom koju predstavljamo, prvo je bilo samo popisati knjižnu građu HŠD, kako bi se znalo što se točno nalazi raspršeno po brojnim ormarimai policama u Šumarskom domu. No, kako imamo tehnologiju, ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) a imali smo i određena iskustva proizašla iz digitalizacije Šumarskog lista, taj zadatak je obavljen malo modernijom tehnologijom na nov način. Umjesto "ručnog" isčitavanja naslovnica, impresuma, sadržaja, svaka je knjiga djelomično skenirana (fotografirana) – korice, naslovni list i impresum, potom sadržaj ako je moguće i uvod/ predgovor. Dobivena slika je "pročitana" računalno, metodama računalnog rekogniranja teksta, a potom su izdvojeni dijelovi teksta koji predstavljaju potrebne podatke o samoj knjizi: naslov i podnaslov, autor(i), urednik, mjesto i godina izdanja, izdavač, ISBN, ODK ili CIP. Na osnovi tih podataka generiran je bibliotečni zapis u bazi podataka, a od tih podataka i dobivenih slika generiraju se na internetskim stranicamaHŠD-a svi sadržaji potrebni za pretraživanje, pa i pregled pojedinih izdanja. Naravno, za pročitati pojedinu knjigu valja jošuvijek doći do njene police u HŠD, pronaći je, uzeti i – čitati. To kompjutori još ne mogu raditi umijesto nas. Ponešto zanimljivih brojeva U trenutku objave ovoga rada, u našoj digitalnoj bibloteci iden tifi cirano je ukupno 3750 naslova i preko 6100 svezaka raznih izdanja, od čega 175 naslova časopisa i novina. Zanimljivo je spomenuti da je ukupno identificirano 2518 jedinstvenih imena autora i urednika (najzastupljeniji autor/urednik je Aleksandar Ugrenović sa 29 naslova, a slijedi ga Max R. Pressler sa 27). U ovoj fazi obrade građa nije još bibliotekarski klasifi cirana, ali dodjeljene su određene radne oznake, pa je zgodno primijetiti da je najčešća oznaka OPĆE ŠUMARSTVO, koja je pridružena uz 188 naslova. Međutim točno isti broj izdanja nosii oznaku LOVSTVO, a slijedi UZGAJANJE ŠUMA sa 167, BOTANIKA sa 106, UREĐIVANJE ŠUMA 92, ZAŠTITA 85 itd. Također oznakom ČASOPISI označeno je 163 naslova, saTABLICE 97, UDŽBENICI 93 … |