DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 83 <-- 83 --> PDF |
193193 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 56. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE OPATIJA 7.–12. VELJAČE 2012. GODINE Prof. dr. sc. Milan Glavaš ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Scientific and prof ess ional meet ings Seminar je održan u Grand Hotelu "4 opatijska cvijeta", a nazočilo mu je oko 400 sudionika, među kojima znatan broj mladih stručnjaka i studenata agronomije – budućih zaštitara te jedan student šumarstva. Organizatori seminara su Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede. Nakon pozdravnih riječi predsjednice HDBZ prof. dr. sc. Jasminke Igrc Barčić, u ime pokrovitelja seminar je otvorila pomoćnica ministra Božica Rukavina. Tijekom otvaranja seminara dodijeljene su tri nagrade i jedno priznanje za doprinos unapređenju rada Društva i napretku struke. Brončanu plaketu uz povelju dobila je naša kolegica mr. spec. Mandica Dasović, dok su druge dvije pripale kolegama agronomima. Priznanje za doprinos društvu primila je firma Bayer. Promovirano je 6 doktora i 3 magistra znanosti iz područja zaštite bilja (svi su agronomi) za razdoblje od prošlogodišnjeg do ovog seminara. Na 56. seminaru kao gosti sudjelovali su nagrađeni studenti zaštite bilja: 3 s Agronomskog fakulteta Zagreb, 2 s Poljoprivredenog fakulteta Osijek i 1 (Ivan Lukić) sa Šumarskog fakulteta Zagreb. Posebno se ističe nazočnost studentice Aleksandre Bošnjak iz Osijeka, koja je primila nagradu "Milan Maceljski". Rad seminara protekao je prema planu i programu. Održana su 3 okrugla stola, a pojedinačna izlaganja prijavljena su u obliku 57 referata, od čega 19 (1/3) šumarskih. Nakon otvaranja održan je prvi okrugli stol pod naslovom "Farmersko sjeme i tavanuša: zablude i problemi", čiji su moderatori bili mr. sc. Ivanka Čizmić i mr. sc. Ivan Đurkić. Razmatrane su tri teme: I. Čizmić, A. Džidić: Farmersko sjeme nije tavanuša; I. Đurkić: EU propisi i hrvatsko sjeme; D. Ćorić, S. Krešić: Potencijali hrvatskog sjemenarstva. Ukazano je na regulativu proizvodnje i sjetve tzv. farmerskog sjemena i troškove istoga. Smatra se da našu regulativu o sjemenarstvu treba prilagođavati EU propisima koji se stalno mijenjaju. Hrvatska uvozi većinu sjemena povrća i krmnog bilja, iako ima idealne uvjete za sjemenarstvo, odnosno proizvodnju sjemena, što treba u potpunosti iskoristiti u čemu su bili suglasni svi sudionici okrugloga stola. Drugi okrugli stol pod naslovom "Registracije sredstava za zaštitu bilja u EU i Hrvatskoj" održan je idućeg dana. Moderatori su bili prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić i prof. dr. sc. Bogdan Cvetković. Pripremljena su tri uvodna izlaganja: B. Zgonec: Usporedba Direktive 91/414/EEC i Uredbe 1107/ 2009; V. Ljubetić, V. Novaković: Registracija sredstava za zaštitu bilja danas i nakon pristupanja Europskoj uniji; A. Mrnjavčević, D. Hamel: Sredstva za zaštitu bilja koja su dobila dozvolu za promet 2009–2011. Ukazano je da je oko registracije sredstava mnogo nejasnoća, a predsjednica HDBZ upozorila je da prilikom rješavanja problema treba maksimalno uključiti stručnjake. Posljednjega dana rada seminara održan je treći okrugli stol pod naslovom "Provedba Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda – problemi i nedoumice". Moderatori su bili prof. dr. sc. R. Bažok i M. Juran, dipl. inž. agr. Održana su dva uvodna izlaganja: T. Petrović: Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj – propisi i stanje; R. Bažok, M. Juran: Osvrt na koncepciju tehnoloških uputa za integriranu proizvodnju poljoprivrednih kultura. Svoj doprinos seminaru izlošcima i u obliku pisanih materijala dali su i proizvođači i distributeri sredstava za zaštitu bilja. Daljni rad seminara odvijao se putem izlaganja i rasprava kako slijedi: Novosti iz fi tofarmacije 19 referata, Aktualni problemi u zaštiti bilja 10 referata, Karantenski organizmi 9 referata i Šumarska sekcija 19 referata (izloženo 13). U daljnjem dijeluprikazujemo rad Šumarske sekcije. Šumarska sekcija imala je prijavljenih 19 izlaganja, tj. 1/3 od ukupno prijavljenih referata (ne računajući one na okruglimstolovima). Prijavljeni autori i koautori referata bili su iz UŠP |