DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 83 <-- 83 --> PDF |
193193 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 56. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE OPATIJA 7.–12. VELJAČE 2012. GODINE Prof. dr. sc. Milan Glavaš ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Scientific and prof ess ional meet ings Seminar je održan u Grand Hotelu "4 opatijska cvijeta", a nazočilo mu je oko 400 sudionika, među kojima znatan broj mladih stručnjaka i studenata agronomije – budućih zaštitara te jedan student šumarstva. Organizatori seminara su Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede. Nakon pozdravnih riječi predsjednice HDBZ prof. dr. sc. Jasminke Igrc Barčić, u ime pokrovitelja seminar je otvorila pomoćnica ministra Božica Rukavina. Tijekom otvaranja seminara dodijeljene su tri nagrade i jedno priznanje za doprinos unapređenju rada Društva i napretku struke. Brončanu plaketu uz povelju dobila je naša kolegica mr. spec. Mandica Dasović, dok su druge dvije pripale kolegama agronomima. Priznanje za doprinos društvu primila je firma Bayer. Promovirano je 6 doktora i 3 magistra znanosti iz područja zaštite bilja (svi su agronomi) za razdoblje od prošlogodišnjeg do ovog seminara. Na 56. seminaru kao gosti sudjelovali su nagrađeni studenti zaštite bilja: 3 s Agronomskog fakulteta Zagreb, 2 s Poljoprivredenog fakulteta Osijek i 1 (Ivan Lukić) sa Šumarskog fakulteta Zagreb. Posebno se ističe nazočnost studentice Aleksandre Bošnjak iz Osijeka, koja je primila nagradu "Milan Maceljski". Rad seminara protekao je prema planu i programu. Održana su 3 okrugla stola, a pojedinačna izlaganja prijavljena su u obliku 57 referata, od čega 19 (1/3) šumarskih. Nakon otvaranja održan je prvi okrugli stol pod naslovom "Farmersko sjeme i tavanuša: zablude i problemi", čiji su moderatori bili mr. sc. Ivanka Čizmić i mr. sc. Ivan Đurkić. Razmatrane su tri teme: I. Čizmić, A. Džidić: Farmersko sjeme nije tavanuša; I. Đurkić: EU propisi i hrvatsko sjeme; D. Ćorić, S. Krešić: Potencijali hrvatskog sjemenarstva. Ukazano je na regulativu proizvodnje i sjetve tzv. farmerskog sjemena i troškove istoga. Smatra se da našu regulativu o sjemenarstvu treba prilagođavati EU propisima koji se stalno mijenjaju. Hrvatska uvozi većinu sjemena povrća i krmnog bilja, iako ima idealne uvjete za sjemenarstvo, odnosno proizvodnju sjemena, što treba u potpunosti iskoristiti u čemu su bili suglasni svi sudionici okrugloga stola. Drugi okrugli stol pod naslovom "Registracije sredstava za zaštitu bilja u EU i Hrvatskoj" održan je idućeg dana. Moderatori su bili prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić i prof. dr. sc. Bogdan Cvetković. Pripremljena su tri uvodna izlaganja: B. Zgonec: Usporedba Direktive 91/414/EEC i Uredbe 1107/ 2009; V. Ljubetić, V. Novaković: Registracija sredstava za zaštitu bilja danas i nakon pristupanja Europskoj uniji; A. Mrnjavčević, D. Hamel: Sredstva za zaštitu bilja koja su dobila dozvolu za promet 2009–2011. Ukazano je da je oko registracije sredstava mnogo nejasnoća, a predsjednica HDBZ upozorila je da prilikom rješavanja problema treba maksimalno uključiti stručnjake. Posljednjega dana rada seminara održan je treći okrugli stol pod naslovom "Provedba Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda – problemi i nedoumice". Moderatori su bili prof. dr. sc. R. Bažok i M. Juran, dipl. inž. agr. Održana su dva uvodna izlaganja: T. Petrović: Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj – propisi i stanje; R. Bažok, M. Juran: Osvrt na koncepciju tehnoloških uputa za integriranu proizvodnju poljoprivrednih kultura. Svoj doprinos seminaru izlošcima i u obliku pisanih materijala dali su i proizvođači i distributeri sredstava za zaštitu bilja. Daljni rad seminara odvijao se putem izlaganja i rasprava kako slijedi: Novosti iz fi tofarmacije 19 referata, Aktualni problemi u zaštiti bilja 10 referata, Karantenski organizmi 9 referata i Šumarska sekcija 19 referata (izloženo 13). U daljnjem dijeluprikazujemo rad Šumarske sekcije. Šumarska sekcija imala je prijavljenih 19 izlaganja, tj. 1/3 od ukupno prijavljenih referata (ne računajući one na okruglimstolovima). Prijavljeni autori i koautori referata bili su iz UŠP |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 84 <-- 84 --> PDF |
194 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) Split, Gospić, Sisak, Bjelovar, N. Gradiška i Koprivnica (7), Hrvatskog šumarskog instituta (6), Šumarskog fakulteta Zagreb (7), Šumarskog fakulteta Sarajevo (4), Zavoda za zaštitu bilja (1), Zavoda za gozdove Slovenije (2), Makedonije (6), Mađarske (1) i Austrije (2), ukupno 39 autora i koautora (24 iz Hrvatske i 15 iz inozemstva). Zbog iznimno loših vremenskih prilika ili iz drugih razloga 56. seminaru nisu nazočili svi autori i koautori. Održano je samo 13 izlaganja. Također je bio znatno smanjen i broj slušatelja. Prije početka rada voditeljŠumarske sekcije, prof. dr. sc. Milan Glavaš nazočne je upoznao s događanjima prethodnoga dana. Istaknuo je da je mr. spec. Mandici Dasović HDBZ dodijelilo Povelju uz brončanu plaketu, na čemu su joj svi čestitali. O tome dajemo poseban članak. Među 5 studenata agronomije nagrađenih besplatnim boravkom na seminaru bio je i naš student Ivan Lukić, kojemu su šumari također uputili čestitke. Nadalje je izvješćeno da je iz tiska izašao Zbornik sažetaka šumarskih referata proteklih 10 seminara koji je promoviran na Danima hrvatskoga šumarstva prošle godine u Bjelovaru. Važna je informacija da su specijalisti Zavoda za zaštitu bilja napisali 12 priručnika-brošura o štetnim organizmima, kao potporu osobama uključenim u poslove zaštite bilja. Za nas su bitne tri brošure: jedna se odnosi na venuće i sušenje drvenastog bilja, druga na smolasti rak bora (uz agronome koautori su šumari S. Novak Agbaba i A. Vukadin), a treću je napisao A. Vukadin pod naslovom "Azijska strizibuba (Anoplophora chinensis)". Slušateljima sam predstavio sadržaj brošure o navedenom karantenskom organizmu. Student Ivan Lukić u znak zahvale za nagradu izradio je i izložio jedan poster na kojega ćemo se osvrnuti na kraju članka. Sve nazočne pozdravio je predstavnik Hrvatskih šuma d. o. o. Željko Ledinski, nakon čega je sekcija počela raditi po predviđenom programu. Slijedi osvrt na pojedina izlaganja. M. Dasović: Utjecaj klimatskih promjena na stabilnost šumskih ekosustava. Prema podacima meteorološke postaje Gospić posljednjih 10 godina značajno su povećane vrijednosti temperature zraka, a smanjene količine oborina na području Like. Zbog takvog poremećaja slabi vitalnost stabala i dolazi do sušenja, pa nastaju poremećaji u ekosustavima. Najosjetljivije su jela i smreka, a posljednjih nekoliko godina pojačana je oštećenost i stabala bukve. Značajna oštećenja su na istočnim i južnim ekspozicijama. Klimatske promjene su stvarnost kojoj treba prilagoditi sadašnje stanje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima. B. Bradić: Sušenje nizinskog brijesta od holandske bolesti na području šumarije Čazma i sadašnje stanje. U šumskom predjelu Jantak u odjelima 3, 4, 5 i 6 provedena su 1972. i 1973. godine istraživanja venuća i sušenja brijesta uzrokovana gljivom Ophiostoma ulmi. Rad se sastojao u sječi bolesnih stabala, kontroli potkornjaka, brzom izvozu sortimenata i tretiranju granjevine i kore ksilolom. Kasnije je utvrđeno usporeno sušenje brijesta. U odjelima u kojima su poduzimane uzgojno-zaštitene mjere brijest do danas nije potpuno nestao, kao u onima gdje takvih mjera nije bilo. M. Kolšek: Primjena "Woodnet" insekticida TriNet mrežom u Sloveniji – rezultati preliminarnih istraživanja. Na četiri lokacije u šumi i dvije na stovarištima testiran je pripravak Compilon. Pripravak je insekticid koji se postupno izlučuje na površinu mreže. Kad se takvim mrežama prekriju (prekrivanje mora biti potpuno) svježe izrađeni trupci ili drvni ostaci nakon sječe, mreža spriječava nalet potkornjaka na prekrivene trupce i drvne ostatke. Ako su ostaci već napadnuti kukcima, isti se otruju i uginu prilikom izlaska. Slovenci preporučuju uporabu Compilona u šumama. J. Jakša: Šumski požari u Sloveniji i suradnja s EU na području šumskih požara. Najučinkovitija protupožarna mjera je sustav protupožarnih prometnica u požarno ugroženim područjima. Za izgradnju takvih sustava nužna je pomoć šire zajednice, države i EU. EU je za razdoblje od 2014. do 2020. godine za svoje članice namjenila velik dio sredstava za sprječavanje i otklanjanje šteta od šumskih požara. Da bi predviđena sredstva bila dodijeljena šumarstvu, svaka država treba prepoznati što je važno za zaštitu njenih šuma od požara i to uvrstiti u program razvoja dotičnoga područja. To i nas zasigurno čeka u skoroj budućnosti. P. Jureša, M. Šprišić: Utjecaj glifosata na ponik i pomladak hrasta lužnjaka. Primjenom glifosatnog pripravka Ouragan system 4 tretirali su se korovi koji počinju vegetirati u različitim stadijima otvaranja pupova hrastova pomlatka i ponika. Cilj je bio mlade hrastove biljke osloboditi korova da se mogu neometano razvijati. Autori upozoravaju na velik oprez s obzirom na vrijeme primjene herbicida, jer je neselektivan i lako može uništiti hrastove biljke. S. Načeski, Š. Almaši, R. Stošić, N. Kirov, M. Papazova, P. Ristevski, I. Papazova: Utjecaj superapsorbenta (pripravak Zeba) na bazi škroba i lako pristupačnog cinka (pripravak Awaken) na ukorjenjivanje šumskih sadnica u području Štipa u Makedoniji. Klasično uzgijene sadnice bagrema 1 + 0 i kontejnerski uzgojene sadnice crnoga bora 1 + 0 potapane su u superapsorbent – pripravak Zeba s lako pistupačnim cinkom – pripravak Awaken i posađene u proljeće 2011. godine u vrlo aridno područjekod Štipa. U vegetacijskoj sezoni iste godine tamo je palo samo 30 mm kiše po m2. Tretirane sadnice su se dobro ukorijenile i preživjele sušu u vrlo visokom postotku u odnosu na kontrolne (netretirane). M. Županić, L. Barić. D. Diminić: Rasprostranjenost gljive Chalara fraxinea u Hrvatskoj. Gljiva C. fraxinea nalazi se na EPPO Alert listi, a u Hrvatskoj je utvrđena 2009. godine na običnom jasenu. Prema programu posebnog nadzora za 2011. godinu uvrštena je u praćenje di |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ljem Hrvatske na običnom i poljskom jasenu. Dosadašnji rezultati upućuju na daljnja istraživanja u svrhu boljeg uvida u patogena i provedbu mogućih mjera zaštrite. D. Jelić, M. Pernek: Gradacija jasenovog potkornjaka na području Uprave šuma podružnice Nova Gradiška. Jasenov potkornjak – Leperesinus fraxini uzrokovao je sušenje poljskoga jasena u II dobnom razredu u UŠP Nova Gradiška, posebice na području šumarije Stara Gradiška. Napadi potkornjaka dovode u vezu s višegodišnjim napadima jasenove pipe i nepovoljnim abiotskim čimbenicima. U svrhu zaštite odabrana su lovna stabla koja su kasnije oborena i izvučena iz šume. M. Pernek, N. Lacković, B. Liović, D. Matošević, S. Novak Agbaba, M. Županić: Opasni invazivni organizmi u šumama Republike Hrvatske. Invazivni se organizmi stalno unašaju u nova područja. Njihovo elaboriranje i održavanje dodatno olakšavaju klimatske promjene. Da bi se taj trend usporio u svijetu se poduzimaju različite mjere. U Hrvatskoj se posebnim programima prate i istražuju određeni karantenski i drugi opasni invazivni organizmi. Prognozira se da će se sljedećih 20 godina broj invazivnih vrsta povećati. Zato ih treba pratiti i dalje. M. Vucelja, L. Bjedov, J. Margaletić: Štetnici žira hrasta lužnjaka u klonskoj sjemenskoj plantaži Gajić. U klonskoj sjemenskoj plantaži Gajić utvrđivano je zdravstveno stanje žira hrasta lužnjaka. Metodom potapanja utvrđeno je da je bilo 79,9 % oštećenoga žira. Na uzorku od 3 437 komada od štetnih kukaca utvrđene su ličinke iz roda Cydia 59,8 %, Curculio 40 % i Cynips 0,2 %. To znači da hrast treba zaštićivati od zametanja žira do njegove potpune zriobe. K. Arač, M. Pernek: Ulov velikog ariševog potkornjaka u feromonske klopke na području Uprave šuma podružnice Koprivnica. Tijekom 2008. godine na području šumarije Sokolovac (UŠP Koprivnica) utvrđen je veliki arišev potkornjak – Ips cembrae koji je uzrokovao sušenje stabala europskog ariša. Početkom travnja 2011. godine brojnost potkornjaka kontrolirana je stavljanjem pripravka Cembräwit u feromonske klopke. Utvrđeno je da let potkornjaka proljetne generacije počinje sredinom travnja, a najveći ulov bio je krajem travnja i početkom svibnja. A.Vukadin, B. Hrašovec, U. Hoyer-Tomiczek, G. Sauseng: Primjena nove nedestruktivne metode detekcije štetnog organizma azijske strizibube – Anoplophora chinensis (Foster, 1771) s dresiranim psima. Detekcija azijske strizibube dresiranim psima razvijena je u Austriji. Metoda je 2011. godine primijenjena kod Zadra u rasadniku Turanj, gdje je ova strizibuba prvi puta u nas nađena 2007. godine. Psi su pregledali sve biljke u rasadniku i njego ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 195 voj blizini, u parku i u šumi iznad rasadnika. U jednoj lagerstremiji pronašli su jednu ličinku azijske strizibube, što potvrđuje ispravnost metode. Slika 1. Ličinka Azijske strizibube na sadnici lagestremije (snimio: A. Vukadin, 2011) Slika 2. Naslovnica brošure Azijska strizibuba (snimio: A. Vukadin, 2011) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 86 <-- 86 --> PDF |
196 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) M. Glavaš: Štete na običnoj jeli uzrokovane bijelom imelom. Jelina imela je biljka svjetlosti koja obično dolazi na vrhovima starih stabala Narušavanjem strukture jelovih sastojina, stabla dobivaju više svjetlosti, imela se spušta u niže dijelove krošnje i naseljava stabla sve manjih promjera. Jelama nanosi nesagledive štete od smanjenja prirasta, umanjenja tehničke vrijednosti drva, dovodi do fi ziološkog slabljenja stabala i njihove predispoziceije za napad biotskih čimbenika itd., sve do sušenja stabala i narušavanja stabilnosti ekosustava. Ona je značajan čimbenik u gospodarenju s jelovim sastojinama i treba joj posvetiti ozbiljnu pozornost. I. Lukić: Da li kestenova osa listarica (Dryocosmus kuriphilus) kao novopojavna vrsta u Hrvatskoj može proširiti i/ili intenzivirati rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica)? Ovo je prikaz rada našega studenta u obliku postera. Autor daje osnovne podatke o novounesenom štetniku – kestenovoj osi listarici i o gljivi C. parasitica – uzročniku raka kestenove kore. Kestenova osa listarica je u Hrvatskoj prvi puta nađena 2010. godine na kestenima kod Lovrana. Dans je proširena na više lokaliteta na kestenovim sastojinama i u unutrašnjosti. Osa stvara šiške koje se osuše, iza njih ostaje otvorena ranica. S druge strane poznato je da navedena gljiva u kesten širi zarazu svojim konidijama kroz rane. Povezanost gljive i ose otkrivena je u Švi carskoj 2011. godine. Iz toga proizlazi da postoji mogućnost intenzivnijeg širenja gljive. Ovaj se poster po svome sadržaju može ravnopravno uvrstiti među ostale referate na simpoziju. Zaključak Iz sažetaka 13 izlaganja i jednoga postera, lako je zaključiti da je tematika bila vrlo raznolika. Obuhvaćeni su suvremena gledišta zaštite šuma u Hrvatskoj i zaštite bilja uopće. Velika ješteta da radu Šumarske sekcije nisu nazočili svi autori i koautori prijavljenih referata, a pogotovo je uočen slab odaziv iz Hrvatskih šuma i društvenih struktura koje upravljaju šumama. Sigurno je da šumari svake godine daju značajan doprinos seminarima, pa bi u smislu dodatnog obrazovanja za struku bilo korisno da im nazoče njeni stručnjaci. Ostaje pitanje, da li smo mi jedina struka kojoj se ne isplati dodatno obrazovanje? Kolegici Mandici Dasović upućujemo čestitke na priznanju. WORLD BIOENERGY 2012, JÖNKÖPING, SWEDEN KONFERENCIJA I IZLOŽBA O BIOMASI ZA ENERGIJU, 29–31. SVIBNJA 2012.G. Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan "Jönköping je bioenergijska prijestolnica svijeta", riječi su Miguela Trossera u njegovom govoru na World Bioenergy skupu 2010. godine. Razloge je našao u opsegu događanja. Te je go- dine, naime, 200 izlagača izlagalo svoje proizvode koje je vidjelo 4 000 posjetitelja, od kojih 550 sudionika konferencije. Ukupno je bilo zastupljeno pedeset zemalja sa svih kontinenata, a događanja je pratilo sto novinara iz petnaest zemalja. Konferencija i izložba o biomasi za energiju održava se u Jönköpingu svake druge godine. Ove će se godine na izložbi ponuditi proizvodi, tehnike i usluge kompletnog bioenergijskog sektora i to: proizvodnja goriva na bazi drva (peleti, drvni ostaci, etanol i dr.), tehnike spaljivanja i rukovanje materijalom, biogas, trgovanje, distribucija, transport i logistika, projekatna i inžinjerska služba, savjetodavna služba, analiza i fi nanciranje, istraživanja, razvoj i gradnja te strukovne udruge, mediji i upravljanje. Na konferenciji su predviđene za raspravu teme: resursi i potencijali bioenergije, postojano pridobivanje ostataka šumske proizvodnje, biljke za energiju – mogućnosti za zemlje u razvoju, politička podrška razvoju tržišta i inovacija, jamstvo potrajnosti kod bioenergije, energija iz otpadnih izvora – (biogas, toplina, struja i dr.), biorafinerije – optimiziranje lanaca, izrada peleta – jačanje tržišta, nove tehnologije i nove sirovine, industrijski razvoj i poslovni scenariji. Ovom kratkom informacijom želim upoznati stručne krugove zainteresirane za biomasu za energiju o jednom izuzetno aktualnom skupu i izložbi te preporučiti uključivanje u događanja u Jönköpingu. Time bi se obogatila naša još uvijek skromna znanja o kompleksu područja bioenergije, a kroz povratne informacije omogućilo njeno svrsishodnije uključivanje u energetske tokove Hrvatske. Izvor: FTI 1+2, 2012., www.worldbioenergy.com Akademija šumarskih znanosti |