DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 84 <-- 84 --> PDF |
194 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) Split, Gospić, Sisak, Bjelovar, N. Gradiška i Koprivnica (7), Hrvatskog šumarskog instituta (6), Šumarskog fakulteta Zagreb (7), Šumarskog fakulteta Sarajevo (4), Zavoda za zaštitu bilja (1), Zavoda za gozdove Slovenije (2), Makedonije (6), Mađarske (1) i Austrije (2), ukupno 39 autora i koautora (24 iz Hrvatske i 15 iz inozemstva). Zbog iznimno loših vremenskih prilika ili iz drugih razloga 56. seminaru nisu nazočili svi autori i koautori. Održano je samo 13 izlaganja. Također je bio znatno smanjen i broj slušatelja. Prije početka rada voditeljŠumarske sekcije, prof. dr. sc. Milan Glavaš nazočne je upoznao s događanjima prethodnoga dana. Istaknuo je da je mr. spec. Mandici Dasović HDBZ dodijelilo Povelju uz brončanu plaketu, na čemu su joj svi čestitali. O tome dajemo poseban članak. Među 5 studenata agronomije nagrađenih besplatnim boravkom na seminaru bio je i naš student Ivan Lukić, kojemu su šumari također uputili čestitke. Nadalje je izvješćeno da je iz tiska izašao Zbornik sažetaka šumarskih referata proteklih 10 seminara koji je promoviran na Danima hrvatskoga šumarstva prošle godine u Bjelovaru. Važna je informacija da su specijalisti Zavoda za zaštitu bilja napisali 12 priručnika-brošura o štetnim organizmima, kao potporu osobama uključenim u poslove zaštite bilja. Za nas su bitne tri brošure: jedna se odnosi na venuće i sušenje drvenastog bilja, druga na smolasti rak bora (uz agronome koautori su šumari S. Novak Agbaba i A. Vukadin), a treću je napisao A. Vukadin pod naslovom "Azijska strizibuba (Anoplophora chinensis)". Slušateljima sam predstavio sadržaj brošure o navedenom karantenskom organizmu. Student Ivan Lukić u znak zahvale za nagradu izradio je i izložio jedan poster na kojega ćemo se osvrnuti na kraju članka. Sve nazočne pozdravio je predstavnik Hrvatskih šuma d. o. o. Željko Ledinski, nakon čega je sekcija počela raditi po predviđenom programu. Slijedi osvrt na pojedina izlaganja. M. Dasović: Utjecaj klimatskih promjena na stabilnost šumskih ekosustava. Prema podacima meteorološke postaje Gospić posljednjih 10 godina značajno su povećane vrijednosti temperature zraka, a smanjene količine oborina na području Like. Zbog takvog poremećaja slabi vitalnost stabala i dolazi do sušenja, pa nastaju poremećaji u ekosustavima. Najosjetljivije su jela i smreka, a posljednjih nekoliko godina pojačana je oštećenost i stabala bukve. Značajna oštećenja su na istočnim i južnim ekspozicijama. Klimatske promjene su stvarnost kojoj treba prilagoditi sadašnje stanje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima. B. Bradić: Sušenje nizinskog brijesta od holandske bolesti na području šumarije Čazma i sadašnje stanje. U šumskom predjelu Jantak u odjelima 3, 4, 5 i 6 provedena su 1972. i 1973. godine istraživanja venuća i sušenja brijesta uzrokovana gljivom Ophiostoma ulmi. Rad se sastojao u sječi bolesnih stabala, kontroli potkornjaka, brzom izvozu sortimenata i tretiranju granjevine i kore ksilolom. Kasnije je utvrđeno usporeno sušenje brijesta. U odjelima u kojima su poduzimane uzgojno-zaštitene mjere brijest do danas nije potpuno nestao, kao u onima gdje takvih mjera nije bilo. M. Kolšek: Primjena "Woodnet" insekticida TriNet mrežom u Sloveniji – rezultati preliminarnih istraživanja. Na četiri lokacije u šumi i dvije na stovarištima testiran je pripravak Compilon. Pripravak je insekticid koji se postupno izlučuje na površinu mreže. Kad se takvim mrežama prekriju (prekrivanje mora biti potpuno) svježe izrađeni trupci ili drvni ostaci nakon sječe, mreža spriječava nalet potkornjaka na prekrivene trupce i drvne ostatke. Ako su ostaci već napadnuti kukcima, isti se otruju i uginu prilikom izlaska. Slovenci preporučuju uporabu Compilona u šumama. J. Jakša: Šumski požari u Sloveniji i suradnja s EU na području šumskih požara. Najučinkovitija protupožarna mjera je sustav protupožarnih prometnica u požarno ugroženim područjima. Za izgradnju takvih sustava nužna je pomoć šire zajednice, države i EU. EU je za razdoblje od 2014. do 2020. godine za svoje članice namjenila velik dio sredstava za sprječavanje i otklanjanje šteta od šumskih požara. Da bi predviđena sredstva bila dodijeljena šumarstvu, svaka država treba prepoznati što je važno za zaštitu njenih šuma od požara i to uvrstiti u program razvoja dotičnoga područja. To i nas zasigurno čeka u skoroj budućnosti. P. Jureša, M. Šprišić: Utjecaj glifosata na ponik i pomladak hrasta lužnjaka. Primjenom glifosatnog pripravka Ouragan system 4 tretirali su se korovi koji počinju vegetirati u različitim stadijima otvaranja pupova hrastova pomlatka i ponika. Cilj je bio mlade hrastove biljke osloboditi korova da se mogu neometano razvijati. Autori upozoravaju na velik oprez s obzirom na vrijeme primjene herbicida, jer je neselektivan i lako može uništiti hrastove biljke. S. Načeski, Š. Almaši, R. Stošić, N. Kirov, M. Papazova, P. Ristevski, I. Papazova: Utjecaj superapsorbenta (pripravak Zeba) na bazi škroba i lako pristupačnog cinka (pripravak Awaken) na ukorjenjivanje šumskih sadnica u području Štipa u Makedoniji. Klasično uzgijene sadnice bagrema 1 + 0 i kontejnerski uzgojene sadnice crnoga bora 1 + 0 potapane su u superapsorbent – pripravak Zeba s lako pistupačnim cinkom – pripravak Awaken i posađene u proljeće 2011. godine u vrlo aridno područjekod Štipa. U vegetacijskoj sezoni iste godine tamo je palo samo 30 mm kiše po m2. Tretirane sadnice su se dobro ukorijenile i preživjele sušu u vrlo visokom postotku u odnosu na kontrolne (netretirane). M. Županić, L. Barić. D. Diminić: Rasprostranjenost gljive Chalara fraxinea u Hrvatskoj. Gljiva C. fraxinea nalazi se na EPPO Alert listi, a u Hrvatskoj je utvrđena 2009. godine na običnom jasenu. Prema programu posebnog nadzora za 2011. godinu uvrštena je u praćenje di |