DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 90     <-- 90 -->        PDF

200 200
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012)


bila u Beču u posjeti znanstvenoj ustanovi Bundesamt und
Forschungszentrum für Wald – BFW, s kojom naši znanstvenici
imaju suradnju vezanu za istraživanje potkornjaka.


Na domaćem terenu je učenike osnovnih škola u Gospiću i
Perušiću educirala o provedbi preventivnih mjera zaštite šuma
od požara. Na istu temu i na zaštitu šuma od potkornjaka u
srednjim šumarskim školama u Otočcu i Gračacu održala je
nekoliko predavanja. Na manifestaciji "Jesen u Lici" koja se
svake godine u listopadu održava u Gospiću sudjeluje u promoviranju
šumarstva, a prošle godine tom je prilikom pomagala
u sklopu Međunarodne godine šuma, i pri postavljnju
izložbe "Šuma okom šumara", koja je poznata i u svijetu. Ljubav
prema prirodi iskazuje odlascima na Velebit gdje fotografiranjem
bilježi njegove ljepote i znamenitosti.


Posebno treba istaknuti da je Mandica Dasović redovito sudjelovala
na Seminarima biljne zaštite koje organizira HDBZ.
Ona je na seminarima sama i u koautorstvu održala pet (5)
predavanja i aktivno sudjelovala u stručnim ekskurzijama koje
je organiziralo HDBZ.


Uzimajući u obzir sve aktivnosti i uspjehe na radnom mjestu
te doprinos HDBZ, Upravni odbor istoga donio je odluku da
se mr. spec. Mandici Dasović oda časno priznanje dodjelom
Povelje uz brončanu plaketu za očuvanje velebitskih šuma i
doprinos razvoju HDBZ, koje joj je uručeno na 56. seminaru
biljne zaštite u Opatiji 7. veljače 2012. godine.


Ovom prilikom kolegici Mandici Dasović upućujem iskrene
čestitke.


vori o značaju teme koju je mr. sc. Josip Malnar obradio u
svojoj disertaciji, ali i o njemu kao čovjeku, stručnjaku i dugogodišnjem
operativcu u području lovstva.


Njegova funkcija potpredsjednika Hrvatskog lovačkog saveza
i predsjednika Lovačkog saveza Primorsko – goranske županije,
dugogodišnje praktično iskustvo, brojna osobna istraživanja,
objava znanstvenih i stručnih radova, tematskih knjiga
i brošura i napose drugi znanstveni kvalifikacijski rad, okrunjeni
su ovim zasluženim zvanjem – doktor znanosti.


Josip Malnar rođen je 22. siječnja 1956. godine u Selu, Općina
Čabar. Osnovnu školu završio je u Tršću, a srednju šumarsku
u Delnicama 1974. godine, te stekao zvanje šumarski tehničar.


Nakon završetka srednje škole, zapošljava se u Šumariji Tršće,
a 1975. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Po završetkuvojnog roka 1977. godine upisuje studij na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad iz kolegija Lovstvo
obranio je 1. ožujka 1983. godine.


Među stručnjake i znanstvenike sa zvanjem doktora znanosti,
uvrstio se nakon provedenog cjelokupnog postupka izrade,
ocjene i obrane doktorskog rada (disertacije) već u lovačkim
krugovima dobro poznati kolega, mr. sc. Josip Malnar, dipl.
ing. šumarstva.
Javna obrana disertacije pod naslovom: "Migracija običnog
jelena (Cervus elaphus L.) u zapadnom dijelu Gorskog ko-
tara kao odraz stanišnih čimbenika" održana je na Šumar-
skom fakultetu Sveučilišta u Zagreb 6. 12. 2011. godine, pred
peteročlanim povjerenstvom i pred više oko stotinu slušatelja,
među kojima su bila sva vodeća imena šumarstva i lovstva u
Hrvatskoj, izvršnog odbora Hrvatskog lovačkog saveza i broj-
nih kolega iz šumarske i lovne operative. To samo po sebi go-
Dr. sc. JOSIP MALNAR
Prof. dr. sc. Marijan Grubeš ić
NOVI DOKTORI ZNANOSTI New doct ors of science
Prilog: Fotografije s obrane – Foto: Ivica Stanko


U Šumariji Gerovo kao pripravnik zapošljava se 14. ožujka
1983. godine, a nakon pripravničkog staža obavlja dužnost
tehničkog rukovoditelja. Reorganizacijom šumarstva i formiranjem
Goransko-primorskog šumskog gospodarstva, 1985.
godine prelazi u OOUR za iskorištavanje šuma Tršće, na radno
mjesto pomoćnika direktora, gdje ostaje sve do 1991. godine.


Formiranjem javnog poduzeća Hrvatske šume, prelazi na dužnost
upravitelja Šumarije Prezid. U Šumariji Gerovo kao upravitelj
zapošljava se 1. siječnja 1992. godine, gdje i danas obnaša
istu dužnost. Sudionik je Domovinskog rata.


Uz rad, upisao je poslijediplomski studij te magistrirao 4. studenog
1998. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
obranivši magistarski rad pod naslovom "Istraživanje
stanišnih uvjeta za naseljavanje malog tetrijeba (Lyrurus tetrix
L.) u Gorskom kotaru".




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine
prihvaćena mu je tema disertacije pod naslovom "Migracija
običnog jelena (Cervus elaphus L.) u zapadnom dijelu Gorskog
kotara kao odraz stanišnih čimbenika".


Kao pasionirani lovac, aktivan je član lovačkih organizacija i
član Skupštine lovačkog saveza Primorsko-goranske županije
te Hrvatskog lovačkog saveza. Trenutačno u krovnoj lovačkoj
asocijaciji HLS-a u drugom mandatu obnaša dužnost dopredsjednika
HLS-a i predsjednika LS-a Primorsko-goranske županije.
Pri HLS-u obnaša i dužnost predsjednika izdavačkog
savjeta te predsjednika Stalnog nacionalnog CIC povjerenstva
za ocjenjivanje lovačkih trofeja i lovačke izložbe. Član je i Hrvatskog
šumarskog društva Ogranak Delnice, gdje je od 2008.
do 2010. godine bio i predsjednik Ogranka.


Autor je knjige "Povijest lovstva čabarskog kraja" i suautor
knjige akademika prof. dr. sc. Dušana Klepca "Iz šumarske
povijesti Gorskog kotara u sadašnjost".


U Glasniku za šumske pokuse objavio je izvorni znanstveni
članak pod naslovom "Istraživanje stanišnih uvjeta za naseljavanje
malog tetrijeba (Lyrurus tetrix L.) u Gorskom kotaru".


Izradio je samostalno ili u koautorstvu više lovnogospodarskih
osnova te programa uzgoja divljači. Redovito se javlja u
lovačkim glasilima.


Disertacija pod spomenutim naslovom samostalno je izrađeni
rad utemeljen na višegodišnjim ciljanim istraživanjima koja
su obuhvatila:


Klimatske prilike i njihov utjecaj na jelensku divljač
– makroklimatske prilike analizirane su prema službenim
podacima meteoroloških stanica, od kojih su najvažniji
parametri temperature zraka, broj dana sa snijegom i visinama
snijega
– mikroklimatske prilike utvrđene su motrenjima na 5 lokacija
različitih nadmorskih visina, gdje su utvrđivane minimalne
i maksimalne temperature zraka, relativna vlaga,
temperature rosišta i mrazišta
Vegetacijske prilike na odabranim lokalitetima
Brojnost populacije jelenske divljači, visina izlučenja i lokacija
izlučenja na istraživanom području
Analizu podataka telemetrijskog praćenja jelenske divljači
i analizu korištenja prostora
Uzimanje uzoraka, DNA analiza i prikaz rezultata genetske
raznolikosti/srodnosti jelena na istraživanom području
Analizu trofejne strukture jelena i defi niranje fenotipova
rogovlja.
Istraživanja za potrebe disertacije provedena su u zapadnom
dijelu Gorskog kotara, gdje su utvrđene zakonitosti migracije
običnog jelena kao odraza stanišnih čimbenika.


Na temelju provedenog istraživanja dobiveni su rezultati, a
zaključci su sljedeći:


Iz rezultata analiza makroklimatskih prilika (broj dana sa
snježnim pokrivačem (. 10, 30, 50 cm i dnevne visine snijega),
na istraživanom području vidljivo je da postoji zakonitost,
odnosno statistički značajna razlika između promatranih kišomjernih
postaja. Treba istaći kišomjernu postaju Klana, koja
prema svim istraživanim varijablama odstupa od drugih postaja.
Time se potvrđuje i hipoteza ovog istraživanja da povoljnije
klimatske prilike imaju glavnu ulogu u sezonskoj migraciji
divljači, u ovom slučaju običnog jelena. Što se tiče ostalih
kišomjernih postaja, ističe se Crni Lug koji ima najnepovoljnije
makroklimatske prilike (visina snijega).


Posebno se u rezultatima ističu velika odstupanja dobivena usporedbom
broja dana sa snijegom i visine snijega promatrano
u razdoblju od 1961–1990. godine (referentni niz) u odnosu na
petogodišnje istraživanje u razdoblju 2005–2010. godina. Naime,
u ranijem razdoblju znatno je duže trajanje snijega i apsolutni
maksimumi višestruko su veći u odnosu na proteklo petogodišnje
razdoblje. To se odražava na početak migracije i
trajanje boravka divljači u takozvanim zimovalištima.


Linearni trendovi broja dana sa snježnim pokrivačem i maksimalnih
dnevnih visina snijega na svim kišomjernim postajama




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 92     <-- 92 -->        PDF

202 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012)


negativnog su predzanka. Promatrajući rezultate dobivene mjerenjem
mikroklimatskih elemenata, na mikrolokacijama Ortoš,
Jarmovac, Lisina, Kupa i Suho, pomoću mjernih stanica Rotronic,
vidljivo je da se izdvaja mikrolokalitet Suho i to prema temperaturi
zraka, relativnoj zračnoj vlazi i najvećoj srednjoj vrijednosti
rosišta. Ako uzmemo u obzir da je taj mikrolokalitet
vrlo blizu kišomjerne postaje Klana, može se zaključiti da ponajprije
povoljniji mikroklimatski elementi utječu na vrijeme i
smjer migracije jelena običnog.


Rezultati istraživanja vegetacijskih prilika pokazuju da se lokalitet
Suho jasno razlikuje od ostalih lokaliteta i prema prosječnim
Ellenbergovim indikatorskim vrijednostima za kontinentalnost
i vlagu. Ostali lokaliteti se s obzirom na navedene
značajke ne razlikuju signifi kantno.


Glede prosječnih Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti za
reakciju, istraživani lokaliteti značajno se ne razlikuju, iako
lokalitet Suho ima najviše, a Lisina najniže vrijednosti. Lokalitet
Suho razlikuje se od ostalih lokaliteta s najnižim prosječnim
Ellenbergovim indikatorskim vrijednostima za hranjiva,
dok se ostali lokaliteti međusobno ne razlikuju. Iz svega navedenog
razvidno je da se lokalitet Suho izdvaja kao najpovoljniji
prema svim prosječnim Ellenbergovim indikatorskim
vrijednostima.


Rezultati provedenih DNA analiza ukazuju na nedovoljnu genetsku
strukturiranost populacije jelenske divljači u Gorskom
kotaru.


Na temelju analize većeg broja trofeja jelena s istraživanog područja,
definirana su 4 fenotipa rogovlja, što je značajno za
praktičnu primjenu u gospodarenju jelenom, a posebice za
zahvate u svrhu selekcije i daljnjega uzgoja autohtone populacije
ove vrste divljači.


Javnoj obrani prethodio je, uz dugotrajno istraživanje i izrada
disertacije kao samostalnog djela, i propisani postupak ocjene
rada od strane imenovanog povjerenstva u sastavu dr. sc. Damir
Ugarković, prof. dr. sc. Marijan Grubešić i prof. dr. sc. Jo-
sip Kusak s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Povjerenstvo za ocjenu disertacije iznijelo je svoje mišljenje iocijenu rada, te ga prezentiralo fakultetskom vijeću Šumarskog
fakulteta sveučilišta u Zagrebu, koje je prihvatilo pozitivnu
ocjenu, odnosno izvješće te time omogućilo provođenje postupka
javne obrane.


Čestitamo doktoru znanosti Josipu Malnaru u uvjerenju da
će i nadalje svojim znanjem, radom i zalaganjem za znanost
i struku u području lovstva opravdati stečeni znanstveni stupanj.


NOVI MAGISTRI ZNANOSTI New masters of science


Mr.sc. ŽELJKO KAUZLARIĆ


Prof. dr. sc. Josip Margalet ić


ŽIVOTOPIS


Željko Kauzlarić rođen je 15. veljače 1961. godine u Belom
Selu, Općina Fužine. Osnovu školu pohađao je u Vratima i u
Fužinama, a srednjoškolsko obrazovanje (CUO elektrotehničkih
kadrova) u Rijeci, gdje je i maturirao 1980. godine. Iste
godine upisao je studij šumarstva na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, te je 1986. god. diplomirao iz područja
šumskih komunikacija. Nakon diplome iste se godine zaposlio
na radnome mjestu pripravnika u tadašnjem Goransko-primorskom
šumskom gospodarstvu Delnice u OOUR-u za uzgoj
i zaštitu šuma. Osnutkom JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb,
od 1. siječnja 1991. godine zapošljava se na mjestu revirnika.
Nakon toga imenovan je za stručnoga suradnika za ekologiju
šuma u Upravi šuma Delnice, a od 1. studenoga 1996. godine
povjerena mu je dužnost rukovoditelja Odjela za ekologiju i
zaštitu šuma UŠ Delnice. Oženjen je i otac je dvoje djece. Početkom
1994. godine upisao je znanstveni poslijediplomski