DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 90 <-- 90 --> PDF |
200 200 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) bila u Beču u posjeti znanstvenoj ustanovi Bundesamt und Forschungszentrum für Wald – BFW, s kojom naši znanstvenici imaju suradnju vezanu za istraživanje potkornjaka. Na domaćem terenu je učenike osnovnih škola u Gospiću i Perušiću educirala o provedbi preventivnih mjera zaštite šuma od požara. Na istu temu i na zaštitu šuma od potkornjaka u srednjim šumarskim školama u Otočcu i Gračacu održala je nekoliko predavanja. Na manifestaciji "Jesen u Lici" koja se svake godine u listopadu održava u Gospiću sudjeluje u promoviranju šumarstva, a prošle godine tom je prilikom pomagala u sklopu Međunarodne godine šuma, i pri postavljnju izložbe "Šuma okom šumara", koja je poznata i u svijetu. Ljubav prema prirodi iskazuje odlascima na Velebit gdje fotografiranjem bilježi njegove ljepote i znamenitosti. Posebno treba istaknuti da je Mandica Dasović redovito sudjelovala na Seminarima biljne zaštite koje organizira HDBZ. Ona je na seminarima sama i u koautorstvu održala pet (5) predavanja i aktivno sudjelovala u stručnim ekskurzijama koje je organiziralo HDBZ. Uzimajući u obzir sve aktivnosti i uspjehe na radnom mjestu te doprinos HDBZ, Upravni odbor istoga donio je odluku da se mr. spec. Mandici Dasović oda časno priznanje dodjelom Povelje uz brončanu plaketu za očuvanje velebitskih šuma i doprinos razvoju HDBZ, koje joj je uručeno na 56. seminaru biljne zaštite u Opatiji 7. veljače 2012. godine. Ovom prilikom kolegici Mandici Dasović upućujem iskrene čestitke. vori o značaju teme koju je mr. sc. Josip Malnar obradio u svojoj disertaciji, ali i o njemu kao čovjeku, stručnjaku i dugogodišnjem operativcu u području lovstva. Njegova funkcija potpredsjednika Hrvatskog lovačkog saveza i predsjednika Lovačkog saveza Primorsko – goranske županije, dugogodišnje praktično iskustvo, brojna osobna istraživanja, objava znanstvenih i stručnih radova, tematskih knjiga i brošura i napose drugi znanstveni kvalifikacijski rad, okrunjeni su ovim zasluženim zvanjem – doktor znanosti. Josip Malnar rođen je 22. siječnja 1956. godine u Selu, Općina Čabar. Osnovnu školu završio je u Tršću, a srednju šumarsku u Delnicama 1974. godine, te stekao zvanje šumarski tehničar. Nakon završetka srednje škole, zapošljava se u Šumariji Tršće, a 1975. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Po završetkuvojnog roka 1977. godine upisuje studij na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad iz kolegija Lovstvo obranio je 1. ožujka 1983. godine. Među stručnjake i znanstvenike sa zvanjem doktora znanosti, uvrstio se nakon provedenog cjelokupnog postupka izrade, ocjene i obrane doktorskog rada (disertacije) već u lovačkim krugovima dobro poznati kolega, mr. sc. Josip Malnar, dipl. ing. šumarstva. Javna obrana disertacije pod naslovom: "Migracija običnog jelena (Cervus elaphus L.) u zapadnom dijelu Gorskog ko- tara kao odraz stanišnih čimbenika" održana je na Šumar- skom fakultetu Sveučilišta u Zagreb 6. 12. 2011. godine, pred peteročlanim povjerenstvom i pred više oko stotinu slušatelja, među kojima su bila sva vodeća imena šumarstva i lovstva u Hrvatskoj, izvršnog odbora Hrvatskog lovačkog saveza i broj- nih kolega iz šumarske i lovne operative. To samo po sebi go- Dr. sc. JOSIP MALNAR Prof. dr. sc. Marijan Grubeš ić NOVI DOKTORI ZNANOSTI New doct ors of science Prilog: Fotografije s obrane – Foto: Ivica Stanko U Šumariji Gerovo kao pripravnik zapošljava se 14. ožujka 1983. godine, a nakon pripravničkog staža obavlja dužnost tehničkog rukovoditelja. Reorganizacijom šumarstva i formiranjem Goransko-primorskog šumskog gospodarstva, 1985. godine prelazi u OOUR za iskorištavanje šuma Tršće, na radno mjesto pomoćnika direktora, gdje ostaje sve do 1991. godine. Formiranjem javnog poduzeća Hrvatske šume, prelazi na dužnost upravitelja Šumarije Prezid. U Šumariji Gerovo kao upravitelj zapošljava se 1. siječnja 1992. godine, gdje i danas obnaša istu dužnost. Sudionik je Domovinskog rata. Uz rad, upisao je poslijediplomski studij te magistrirao 4. studenog 1998. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši magistarski rad pod naslovom "Istraživanje stanišnih uvjeta za naseljavanje malog tetrijeba (Lyrurus tetrix L.) u Gorskom kotaru". |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine prihvaćena mu je tema disertacije pod naslovom "Migracija običnog jelena (Cervus elaphus L.) u zapadnom dijelu Gorskog kotara kao odraz stanišnih čimbenika". Kao pasionirani lovac, aktivan je član lovačkih organizacija i član Skupštine lovačkog saveza Primorsko-goranske županije te Hrvatskog lovačkog saveza. Trenutačno u krovnoj lovačkoj asocijaciji HLS-a u drugom mandatu obnaša dužnost dopredsjednika HLS-a i predsjednika LS-a Primorsko-goranske županije. Pri HLS-u obnaša i dužnost predsjednika izdavačkog savjeta te predsjednika Stalnog nacionalnog CIC povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih trofeja i lovačke izložbe. Član je i Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Delnice, gdje je od 2008. do 2010. godine bio i predsjednik Ogranka. Autor je knjige "Povijest lovstva čabarskog kraja" i suautor knjige akademika prof. dr. sc. Dušana Klepca "Iz šumarske povijesti Gorskog kotara u sadašnjost". U Glasniku za šumske pokuse objavio je izvorni znanstveni članak pod naslovom "Istraživanje stanišnih uvjeta za naseljavanje malog tetrijeba (Lyrurus tetrix L.) u Gorskom kotaru". Izradio je samostalno ili u koautorstvu više lovnogospodarskih osnova te programa uzgoja divljači. Redovito se javlja u lovačkim glasilima. Disertacija pod spomenutim naslovom samostalno je izrađeni rad utemeljen na višegodišnjim ciljanim istraživanjima koja su obuhvatila: Klimatske prilike i njihov utjecaj na jelensku divljač – makroklimatske prilike analizirane su prema službenim podacima meteoroloških stanica, od kojih su najvažniji parametri temperature zraka, broj dana sa snijegom i visinama snijega – mikroklimatske prilike utvrđene su motrenjima na 5 lokacija različitih nadmorskih visina, gdje su utvrđivane minimalne i maksimalne temperature zraka, relativna vlaga, temperature rosišta i mrazišta Vegetacijske prilike na odabranim lokalitetima Brojnost populacije jelenske divljači, visina izlučenja i lokacija izlučenja na istraživanom području Analizu podataka telemetrijskog praćenja jelenske divljači i analizu korištenja prostora Uzimanje uzoraka, DNA analiza i prikaz rezultata genetske raznolikosti/srodnosti jelena na istraživanom području Analizu trofejne strukture jelena i defi niranje fenotipova rogovlja. Istraživanja za potrebe disertacije provedena su u zapadnom dijelu Gorskog kotara, gdje su utvrđene zakonitosti migracije običnog jelena kao odraza stanišnih čimbenika. Na temelju provedenog istraživanja dobiveni su rezultati, a zaključci su sljedeći: Iz rezultata analiza makroklimatskih prilika (broj dana sa snježnim pokrivačem (. 10, 30, 50 cm i dnevne visine snijega), na istraživanom području vidljivo je da postoji zakonitost, odnosno statistički značajna razlika između promatranih kišomjernih postaja. Treba istaći kišomjernu postaju Klana, koja prema svim istraživanim varijablama odstupa od drugih postaja. Time se potvrđuje i hipoteza ovog istraživanja da povoljnije klimatske prilike imaju glavnu ulogu u sezonskoj migraciji divljači, u ovom slučaju običnog jelena. Što se tiče ostalih kišomjernih postaja, ističe se Crni Lug koji ima najnepovoljnije makroklimatske prilike (visina snijega). Posebno se u rezultatima ističu velika odstupanja dobivena usporedbom broja dana sa snijegom i visine snijega promatrano u razdoblju od 1961–1990. godine (referentni niz) u odnosu na petogodišnje istraživanje u razdoblju 2005–2010. godina. Naime, u ranijem razdoblju znatno je duže trajanje snijega i apsolutni maksimumi višestruko su veći u odnosu na proteklo petogodišnje razdoblje. To se odražava na početak migracije i trajanje boravka divljači u takozvanim zimovalištima. Linearni trendovi broja dana sa snježnim pokrivačem i maksimalnih dnevnih visina snijega na svim kišomjernim postajama |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 92 <-- 92 --> PDF |
202 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) negativnog su predzanka. Promatrajući rezultate dobivene mjerenjem mikroklimatskih elemenata, na mikrolokacijama Ortoš, Jarmovac, Lisina, Kupa i Suho, pomoću mjernih stanica Rotronic, vidljivo je da se izdvaja mikrolokalitet Suho i to prema temperaturi zraka, relativnoj zračnoj vlazi i najvećoj srednjoj vrijednosti rosišta. Ako uzmemo u obzir da je taj mikrolokalitet vrlo blizu kišomjerne postaje Klana, može se zaključiti da ponajprije povoljniji mikroklimatski elementi utječu na vrijeme i smjer migracije jelena običnog. Rezultati istraživanja vegetacijskih prilika pokazuju da se lokalitet Suho jasno razlikuje od ostalih lokaliteta i prema prosječnim Ellenbergovim indikatorskim vrijednostima za kontinentalnost i vlagu. Ostali lokaliteti se s obzirom na navedene značajke ne razlikuju signifi kantno. Glede prosječnih Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti za reakciju, istraživani lokaliteti značajno se ne razlikuju, iako lokalitet Suho ima najviše, a Lisina najniže vrijednosti. Lokalitet Suho razlikuje se od ostalih lokaliteta s najnižim prosječnim Ellenbergovim indikatorskim vrijednostima za hranjiva, dok se ostali lokaliteti međusobno ne razlikuju. Iz svega navedenog razvidno je da se lokalitet Suho izdvaja kao najpovoljniji prema svim prosječnim Ellenbergovim indikatorskim vrijednostima. Rezultati provedenih DNA analiza ukazuju na nedovoljnu genetsku strukturiranost populacije jelenske divljači u Gorskom kotaru. Na temelju analize većeg broja trofeja jelena s istraživanog područja, definirana su 4 fenotipa rogovlja, što je značajno za praktičnu primjenu u gospodarenju jelenom, a posebice za zahvate u svrhu selekcije i daljnjega uzgoja autohtone populacije ove vrste divljači. Javnoj obrani prethodio je, uz dugotrajno istraživanje i izrada disertacije kao samostalnog djela, i propisani postupak ocjene rada od strane imenovanog povjerenstva u sastavu dr. sc. Damir Ugarković, prof. dr. sc. Marijan Grubešić i prof. dr. sc. Jo- sip Kusak s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Povjerenstvo za ocjenu disertacije iznijelo je svoje mišljenje iocijenu rada, te ga prezentiralo fakultetskom vijeću Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, koje je prihvatilo pozitivnu ocjenu, odnosno izvješće te time omogućilo provođenje postupka javne obrane. Čestitamo doktoru znanosti Josipu Malnaru u uvjerenju da će i nadalje svojim znanjem, radom i zalaganjem za znanost i struku u području lovstva opravdati stečeni znanstveni stupanj. NOVI MAGISTRI ZNANOSTI New masters of science Mr.sc. ŽELJKO KAUZLARIĆ Prof. dr. sc. Josip Margalet ić ŽIVOTOPIS Željko Kauzlarić rođen je 15. veljače 1961. godine u Belom Selu, Općina Fužine. Osnovu školu pohađao je u Vratima i u Fužinama, a srednjoškolsko obrazovanje (CUO elektrotehničkih kadrova) u Rijeci, gdje je i maturirao 1980. godine. Iste godine upisao je studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je 1986. god. diplomirao iz područja šumskih komunikacija. Nakon diplome iste se godine zaposlio na radnome mjestu pripravnika u tadašnjem Goransko-primorskom šumskom gospodarstvu Delnice u OOUR-u za uzgoj i zaštitu šuma. Osnutkom JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, od 1. siječnja 1991. godine zapošljava se na mjestu revirnika. Nakon toga imenovan je za stručnoga suradnika za ekologiju šuma u Upravi šuma Delnice, a od 1. studenoga 1996. godine povjerena mu je dužnost rukovoditelja Odjela za ekologiju i zaštitu šuma UŠ Delnice. Oženjen je i otac je dvoje djece. Početkom 1994. godine upisao je znanstveni poslijediplomski |