DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine prihvaćena mu je tema disertacije pod naslovom "Migracija običnog jelena (Cervus elaphus L.) u zapadnom dijelu Gorskog kotara kao odraz stanišnih čimbenika". Kao pasionirani lovac, aktivan je član lovačkih organizacija i član Skupštine lovačkog saveza Primorsko-goranske županije te Hrvatskog lovačkog saveza. Trenutačno u krovnoj lovačkoj asocijaciji HLS-a u drugom mandatu obnaša dužnost dopredsjednika HLS-a i predsjednika LS-a Primorsko-goranske županije. Pri HLS-u obnaša i dužnost predsjednika izdavačkog savjeta te predsjednika Stalnog nacionalnog CIC povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih trofeja i lovačke izložbe. Član je i Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Delnice, gdje je od 2008. do 2010. godine bio i predsjednik Ogranka. Autor je knjige "Povijest lovstva čabarskog kraja" i suautor knjige akademika prof. dr. sc. Dušana Klepca "Iz šumarske povijesti Gorskog kotara u sadašnjost". U Glasniku za šumske pokuse objavio je izvorni znanstveni članak pod naslovom "Istraživanje stanišnih uvjeta za naseljavanje malog tetrijeba (Lyrurus tetrix L.) u Gorskom kotaru". Izradio je samostalno ili u koautorstvu više lovnogospodarskih osnova te programa uzgoja divljači. Redovito se javlja u lovačkim glasilima. Disertacija pod spomenutim naslovom samostalno je izrađeni rad utemeljen na višegodišnjim ciljanim istraživanjima koja su obuhvatila: Klimatske prilike i njihov utjecaj na jelensku divljač – makroklimatske prilike analizirane su prema službenim podacima meteoroloških stanica, od kojih su najvažniji parametri temperature zraka, broj dana sa snijegom i visinama snijega – mikroklimatske prilike utvrđene su motrenjima na 5 lokacija različitih nadmorskih visina, gdje su utvrđivane minimalne i maksimalne temperature zraka, relativna vlaga, temperature rosišta i mrazišta Vegetacijske prilike na odabranim lokalitetima Brojnost populacije jelenske divljači, visina izlučenja i lokacija izlučenja na istraživanom području Analizu podataka telemetrijskog praćenja jelenske divljači i analizu korištenja prostora Uzimanje uzoraka, DNA analiza i prikaz rezultata genetske raznolikosti/srodnosti jelena na istraživanom području Analizu trofejne strukture jelena i defi niranje fenotipova rogovlja. Istraživanja za potrebe disertacije provedena su u zapadnom dijelu Gorskog kotara, gdje su utvrđene zakonitosti migracije običnog jelena kao odraza stanišnih čimbenika. Na temelju provedenog istraživanja dobiveni su rezultati, a zaključci su sljedeći: Iz rezultata analiza makroklimatskih prilika (broj dana sa snježnim pokrivačem (. 10, 30, 50 cm i dnevne visine snijega), na istraživanom području vidljivo je da postoji zakonitost, odnosno statistički značajna razlika između promatranih kišomjernih postaja. Treba istaći kišomjernu postaju Klana, koja prema svim istraživanim varijablama odstupa od drugih postaja. Time se potvrđuje i hipoteza ovog istraživanja da povoljnije klimatske prilike imaju glavnu ulogu u sezonskoj migraciji divljači, u ovom slučaju običnog jelena. Što se tiče ostalih kišomjernih postaja, ističe se Crni Lug koji ima najnepovoljnije makroklimatske prilike (visina snijega). Posebno se u rezultatima ističu velika odstupanja dobivena usporedbom broja dana sa snijegom i visine snijega promatrano u razdoblju od 1961–1990. godine (referentni niz) u odnosu na petogodišnje istraživanje u razdoblju 2005–2010. godina. Naime, u ranijem razdoblju znatno je duže trajanje snijega i apsolutni maksimumi višestruko su veći u odnosu na proteklo petogodišnje razdoblje. To se odražava na početak migracije i trajanje boravka divljači u takozvanim zimovalištima. Linearni trendovi broja dana sa snježnim pokrivačem i maksimalnih dnevnih visina snijega na svim kišomjernim postajama |