DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 92     <-- 92 -->        PDF

202 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012)


negativnog su predzanka. Promatrajući rezultate dobivene mjerenjem
mikroklimatskih elemenata, na mikrolokacijama Ortoš,
Jarmovac, Lisina, Kupa i Suho, pomoću mjernih stanica Rotronic,
vidljivo je da se izdvaja mikrolokalitet Suho i to prema temperaturi
zraka, relativnoj zračnoj vlazi i najvećoj srednjoj vrijednosti
rosišta. Ako uzmemo u obzir da je taj mikrolokalitet
vrlo blizu kišomjerne postaje Klana, može se zaključiti da ponajprije
povoljniji mikroklimatski elementi utječu na vrijeme i
smjer migracije jelena običnog.


Rezultati istraživanja vegetacijskih prilika pokazuju da se lokalitet
Suho jasno razlikuje od ostalih lokaliteta i prema prosječnim
Ellenbergovim indikatorskim vrijednostima za kontinentalnost
i vlagu. Ostali lokaliteti se s obzirom na navedene
značajke ne razlikuju signifi kantno.


Glede prosječnih Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti za
reakciju, istraživani lokaliteti značajno se ne razlikuju, iako
lokalitet Suho ima najviše, a Lisina najniže vrijednosti. Lokalitet
Suho razlikuje se od ostalih lokaliteta s najnižim prosječnim
Ellenbergovim indikatorskim vrijednostima za hranjiva,
dok se ostali lokaliteti međusobno ne razlikuju. Iz svega navedenog
razvidno je da se lokalitet Suho izdvaja kao najpovoljniji
prema svim prosječnim Ellenbergovim indikatorskim
vrijednostima.


Rezultati provedenih DNA analiza ukazuju na nedovoljnu genetsku
strukturiranost populacije jelenske divljači u Gorskom
kotaru.


Na temelju analize većeg broja trofeja jelena s istraživanog područja,
definirana su 4 fenotipa rogovlja, što je značajno za
praktičnu primjenu u gospodarenju jelenom, a posebice za
zahvate u svrhu selekcije i daljnjega uzgoja autohtone populacije
ove vrste divljači.


Javnoj obrani prethodio je, uz dugotrajno istraživanje i izrada
disertacije kao samostalnog djela, i propisani postupak ocjene
rada od strane imenovanog povjerenstva u sastavu dr. sc. Damir
Ugarković, prof. dr. sc. Marijan Grubešić i prof. dr. sc. Jo-
sip Kusak s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Povjerenstvo za ocjenu disertacije iznijelo je svoje mišljenje iocijenu rada, te ga prezentiralo fakultetskom vijeću Šumarskog
fakulteta sveučilišta u Zagrebu, koje je prihvatilo pozitivnu
ocjenu, odnosno izvješće te time omogućilo provođenje postupka
javne obrane.


Čestitamo doktoru znanosti Josipu Malnaru u uvjerenju da
će i nadalje svojim znanjem, radom i zalaganjem za znanost
i struku u području lovstva opravdati stečeni znanstveni stupanj.


NOVI MAGISTRI ZNANOSTI New masters of science


Mr.sc. ŽELJKO KAUZLARIĆ


Prof. dr. sc. Josip Margalet ić


ŽIVOTOPIS


Željko Kauzlarić rođen je 15. veljače 1961. godine u Belom
Selu, Općina Fužine. Osnovu školu pohađao je u Vratima i u
Fužinama, a srednjoškolsko obrazovanje (CUO elektrotehničkih
kadrova) u Rijeci, gdje je i maturirao 1980. godine. Iste
godine upisao je studij šumarstva na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, te je 1986. god. diplomirao iz područja
šumskih komunikacija. Nakon diplome iste se godine zaposlio
na radnome mjestu pripravnika u tadašnjem Goransko-primorskom
šumskom gospodarstvu Delnice u OOUR-u za uzgoj
i zaštitu šuma. Osnutkom JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb,
od 1. siječnja 1991. godine zapošljava se na mjestu revirnika.
Nakon toga imenovan je za stručnoga suradnika za ekologiju
šuma u Upravi šuma Delnice, a od 1. studenoga 1996. godine
povjerena mu je dužnost rukovoditelja Odjela za ekologiju i
zaštitu šuma UŠ Delnice. Oženjen je i otac je dvoje djece. Početkom
1994. godine upisao je znanstveni poslijediplomski




ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 93     <-- 93 -->        PDF

studij iz područja zaštite šuma na Šumarskome fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Zadane kolegije iz znanstvenog programa
uredno je odslušao i položio sve ispite. Do sada je sudjelovao
na nekoliko domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Objavio
je kao koautor jedan izvorni znanstveni rad, te nekoliko sažetka
iz područja zaštite šuma.


SAŽETAK ZNANSTVENOGA MAGISTARSKOGA
RADA


Pristupnik Željko Kauzlarić, dipl. inž. šum. obranio je dana 3.
veljače 2012. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu znanstveni magistarski rad pod naslovom:


»Sivi puh (Glis glis L.) kao dio šumske zoocenoze ekosustava
Gorskog kotara«


Rad je opsega 176 stranica, u okviru kojih se osim tekstualnog
dijela nalazi 51 slika, 162 grafikona, 134 tablice i 146 citata korištene
literature. Rad je podijeljen u devet poglavlja. U uvodnom
poglavlju autor je opisao objekt svoga istraživanja,
osnovne znanstvene činjenice vezane za puhove koji obitavaju
u šumskim ekosustavima Gorskoga kotara, s naglaskom na
vrstu sivi puh (Glis glis L.) koja je najrasprostranjenija i najbrojnija,
poasebice u godinama bogatog uroda bukvice. Ova
se vrsta u prirodi primijećuje od druge polovice travnja, ovisno
o klimi i nadmorskoj visini. U drugom poglavlju detaljnije
je opisano porijeklo puhova, njihova klasifi kacija, morfološke
osobine vrsta koje obitavaju u šumama Hrvatske, rasprostranjenost
sivoga puha, njegova etologija i razmnožavanje, metode
lova te korist koju čovjek ima od ulovljenih jedinki. U trećem
poglavlju opisano je područje istraživanja, a to su šume kojima
gospodare šumarije Delnice i Mrkopalj, Uprave šuma Podružnice
Delnice. Istraživanja su obavljena na tri lokaliteta u sljedeće
dvije gospodarske jedinice: »Delnice« (Šumarija Delnice)
i »Široka draga« (Šumarija Mrkopalj). Izbor lokaliteta, odnosno
sastojina u kojima je provedeno istraživanje, biran je na
način da izabrani lokaliteti, s naglaskom na različite zajednice
bukve i jele s primješanom običnom smrekom i gorskim javorom,
s obzirom na nadmorske visine, predstavljaju reprezentativan
uzorak za područje Uprave šuma Podružnice Del-
nice. Pozornost je posvećena zdrastvenom stanju, nadmorskoj
visini, uzgojnom obliku, fitocenozi i potencijalu plodonošenja.
S obzirom na vlasničku strukturu sva tri lokaliteta izabrana su
u šumskim ekosustavima u vlasništvu Republike Hrvatske. U
poglavlju »Cilj istraživanja« autor je obrazložio razlog uzorkovanja
puhova na tri lokaliteta kako bi se usporedili morfometrijski
parametri ulovljenih životinja, kao i njihova starosna
i spolna struktura populacije. Utvrđivanjem šteta od puhova
na dvije pokusne plohe u smrekovim kulturama, cilj je bio do


ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 203


biti uvid u intenzitet šteta koje ovi glodavci mogu učiniti. Svakodnevnim
obilaskom pokusnih ploha željelo se zabilježiti
točno vrijeme nastanka grizotina na kori obične smreke, jer
do sada nije bilo podataka na tu temu. Kada se utvrdilo točno
vrijeme nastanka oštećenja, postavilo se pitanje zašto ono nastaje?
Koji se to kemijski spojevi nalaze u kori smreke u razdoblju
nastanka šteta? Da li postoji razlog zašto štete nastaju u
gornjoj trećini stabla? Kako bi se dao odgovor na postavljena
pitanja, pristupilo se kemijskim analizama kore. Rezultati
istraživanja doprinos su novim saznanjima o ulozi sivog puha
kao dijela zoocenoze šumskih ekosustava Gorskog kotara. Rezultati
istraživanja naći će svoju primjenu pri planiranju i provođenju
gospodarskih zahvata, te sanaciji posušenih dijelova
sastojine ili cijelih kultura. U petom poglavlju rada autor je
opisao korištene metode pri uzorkovanju životinja i morfometrijskim
mjerenjima, utvrđivanju šteta od puhova u kulturama
obične smreke, te metode za kemijsku analizu kore
(vlaga, pepel, sirove bjelančevine, sirova vlakna, sirove masti,
određivanje vode toluen metodom, ekstrakcija, celuloza, lignin,
pentozani, sadržaj ukupnog dušika, kalcija i fosfora). U
poglavlju »Rezultati rada« prikazani su rezultati koji su dobiveni
praćenjem brojnosti sivoga puha (uzorkovanje životinja,
morfometrijski parametri) u razdoblju od 2001. do 2009. godine,
analizom intenziteta šteta u smrekovim kulturama te kemijskim
analizama uzorkovane kore. Analiza morfometrijskih
parametara 248 jedinki provedena je na način da je za sve varijable
(ukupna duljina tijela, duljina repa, duljina tijela bez
repa i masa) napravljena deskriptivna statistika (aritmetička
sredina, medijan, minimum, maksimum, varijanca, standardna
devijacija), izračunati su faktori korelacije, te linearna
regresijska analiza i pridružena pripadajuća jednadžba pravca.


Autor je dobro koncipiranim istraživanjem ispunio temeljna
načela znanstvenog pristupa zadanom problemu, korektno
obavio višegodišnje planirane zadatke i jasno prikazao rezultate
svojega rada u obliku znanstvene publikacije. Pritom se
držao izvorno postavljenog i odobrenog koncepta istraživanja.
Dobiveni rezultati originalan su i vrijedan doprinos oskudnim
domaćim spoznajama o ovoj temi na području Gorskog kotara.
Pregledom i raščlanbom izrađenoga magistarskoga rada
i njegovom valorizacijom u okruženju najnovijih znanstvenih
postignuća u ovome području, smatramo da se radi o vrijednom
i originalnom doprinosu hrvatskoj faunistici, te šumarskoj
znanosti uopće. Rad je strukturiran prema općeprihvaćenim
načelima znanstvene metodologije. Cilj i primjena
istraživanja dobro su postavljeni i znanstveno obrađeni, a rezultati
istraživanja kritički su obrađeni uz nužno konzultiranje
relevantne znanstvene misli.