DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 93 <-- 93 --> PDF |
studij iz područja zaštite šuma na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zadane kolegije iz znanstvenog programa uredno je odslušao i položio sve ispite. Do sada je sudjelovao na nekoliko domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Objavio je kao koautor jedan izvorni znanstveni rad, te nekoliko sažetka iz područja zaštite šuma. SAŽETAK ZNANSTVENOGA MAGISTARSKOGA RADA Pristupnik Željko Kauzlarić, dipl. inž. šum. obranio je dana 3. veljače 2012. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu znanstveni magistarski rad pod naslovom: »Sivi puh (Glis glis L.) kao dio šumske zoocenoze ekosustava Gorskog kotara« Rad je opsega 176 stranica, u okviru kojih se osim tekstualnog dijela nalazi 51 slika, 162 grafikona, 134 tablice i 146 citata korištene literature. Rad je podijeljen u devet poglavlja. U uvodnom poglavlju autor je opisao objekt svoga istraživanja, osnovne znanstvene činjenice vezane za puhove koji obitavaju u šumskim ekosustavima Gorskoga kotara, s naglaskom na vrstu sivi puh (Glis glis L.) koja je najrasprostranjenija i najbrojnija, poasebice u godinama bogatog uroda bukvice. Ova se vrsta u prirodi primijećuje od druge polovice travnja, ovisno o klimi i nadmorskoj visini. U drugom poglavlju detaljnije je opisano porijeklo puhova, njihova klasifi kacija, morfološke osobine vrsta koje obitavaju u šumama Hrvatske, rasprostranjenost sivoga puha, njegova etologija i razmnožavanje, metode lova te korist koju čovjek ima od ulovljenih jedinki. U trećem poglavlju opisano je područje istraživanja, a to su šume kojima gospodare šumarije Delnice i Mrkopalj, Uprave šuma Podružnice Delnice. Istraživanja su obavljena na tri lokaliteta u sljedeće dvije gospodarske jedinice: »Delnice« (Šumarija Delnice) i »Široka draga« (Šumarija Mrkopalj). Izbor lokaliteta, odnosno sastojina u kojima je provedeno istraživanje, biran je na način da izabrani lokaliteti, s naglaskom na različite zajednice bukve i jele s primješanom običnom smrekom i gorskim javorom, s obzirom na nadmorske visine, predstavljaju reprezentativan uzorak za područje Uprave šuma Podružnice Del- nice. Pozornost je posvećena zdrastvenom stanju, nadmorskoj visini, uzgojnom obliku, fitocenozi i potencijalu plodonošenja. S obzirom na vlasničku strukturu sva tri lokaliteta izabrana su u šumskim ekosustavima u vlasništvu Republike Hrvatske. U poglavlju »Cilj istraživanja« autor je obrazložio razlog uzorkovanja puhova na tri lokaliteta kako bi se usporedili morfometrijski parametri ulovljenih životinja, kao i njihova starosna i spolna struktura populacije. Utvrđivanjem šteta od puhova na dvije pokusne plohe u smrekovim kulturama, cilj je bio do ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 203 biti uvid u intenzitet šteta koje ovi glodavci mogu učiniti. Svakodnevnim obilaskom pokusnih ploha željelo se zabilježiti točno vrijeme nastanka grizotina na kori obične smreke, jer do sada nije bilo podataka na tu temu. Kada se utvrdilo točno vrijeme nastanka oštećenja, postavilo se pitanje zašto ono nastaje? Koji se to kemijski spojevi nalaze u kori smreke u razdoblju nastanka šteta? Da li postoji razlog zašto štete nastaju u gornjoj trećini stabla? Kako bi se dao odgovor na postavljena pitanja, pristupilo se kemijskim analizama kore. Rezultati istraživanja doprinos su novim saznanjima o ulozi sivog puha kao dijela zoocenoze šumskih ekosustava Gorskog kotara. Rezultati istraživanja naći će svoju primjenu pri planiranju i provođenju gospodarskih zahvata, te sanaciji posušenih dijelova sastojine ili cijelih kultura. U petom poglavlju rada autor je opisao korištene metode pri uzorkovanju životinja i morfometrijskim mjerenjima, utvrđivanju šteta od puhova u kulturama obične smreke, te metode za kemijsku analizu kore (vlaga, pepel, sirove bjelančevine, sirova vlakna, sirove masti, određivanje vode toluen metodom, ekstrakcija, celuloza, lignin, pentozani, sadržaj ukupnog dušika, kalcija i fosfora). U poglavlju »Rezultati rada« prikazani su rezultati koji su dobiveni praćenjem brojnosti sivoga puha (uzorkovanje životinja, morfometrijski parametri) u razdoblju od 2001. do 2009. godine, analizom intenziteta šteta u smrekovim kulturama te kemijskim analizama uzorkovane kore. Analiza morfometrijskih parametara 248 jedinki provedena je na način da je za sve varijable (ukupna duljina tijela, duljina repa, duljina tijela bez repa i masa) napravljena deskriptivna statistika (aritmetička sredina, medijan, minimum, maksimum, varijanca, standardna devijacija), izračunati su faktori korelacije, te linearna regresijska analiza i pridružena pripadajuća jednadžba pravca. Autor je dobro koncipiranim istraživanjem ispunio temeljna načela znanstvenog pristupa zadanom problemu, korektno obavio višegodišnje planirane zadatke i jasno prikazao rezultate svojega rada u obliku znanstvene publikacije. Pritom se držao izvorno postavljenog i odobrenog koncepta istraživanja. Dobiveni rezultati originalan su i vrijedan doprinos oskudnim domaćim spoznajama o ovoj temi na području Gorskog kotara. Pregledom i raščlanbom izrađenoga magistarskoga rada i njegovom valorizacijom u okruženju najnovijih znanstvenih postignuća u ovome području, smatramo da se radi o vrijednom i originalnom doprinosu hrvatskoj faunistici, te šumarskoj znanosti uopće. Rad je strukturiran prema općeprihvaćenim načelima znanstvene metodologije. Cilj i primjena istraživanja dobro su postavljeni i znanstveno obrađeni, a rezultati istraživanja kritički su obrađeni uz nužno konzultiranje relevantne znanstvene misli. |