DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 94 <-- 94 --> PDF |
204 204 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) KNJIGE I ČASOPISI Books and journals ŠUME KALNIKA Prof. dr. sc. Jozo Franjić U gradu Ludbregu, poznatom kao i "Centar svijeta" (Centrum mundi) povodom proslave Dana grada i njegovoga nebeskoga zaštitnika Sv. Josipa, predstavljena je knjiga dr. sc. GabrijelaHorvata pod naslovom ŠUME KALNIKA. Na predstavljanju knjige u prepunoj Gradskoj vijećnici POU ‘Dragutin Novak’ govorili su gradonačelnik Marijan Krobot, potpredsjednik Hrvatskog Sabora Milorad Batinić, nakladnik i urednik knjige Stjepan Juranić, recenzent i stručni promotor knjige prof. dr. sc. Jozo Franjić, kao i sam autor. U glazbenom programu sudjelovala je Ženska vokalna skupina ‘Pajdašice’. Knjiga ŠUME KALNIKA predstavlja novi i jedinstveni prikaz o Kalniku, a rezultat je dugogodišnjega bavljenja kalničkim šumama i šumarstvom. Autor je u njoj na originalan način izložio mnoštvo općih (povijesnih, geografskih, geoloških, orografskih, klimatskih i dr.) i specijalnih šumarskih (fl orističkih, vegetacijskih, gospodarskih i dr.) značajki Kalnika. Knjiga je napisana na 192 stranice, a podijeljena je u 17 poglavlja. U uvodnome dijelu autor navodi Geografski smještaj Kalnika, Geološko-litološku građu, Reljef i hidrologiju, Klimu, Tlo, Vegetacijske značajke, Razvoj šumarstva na Kalniku, Sadašnja organiziranost šumarstva, Dosadašnja istraživanja vegetacije Kalnika, Pregled dosad opisanih biljnih zajednica Kalnika, Kulture četinjača na Kalniku te Poučna staza i zaštićeni objekti prirode na Kalniku. Specijalni i najopsežniji dijelovi su Šumska vegetacija Kalnika (bukove šume, hrastove šume, grabove šume i šume crne johe) i Najvažnije vrste drveća i grmlja u šumama Kalnika, a sve skupa podkrijepljeno je originalnim i autentičnim fotografi jama. U knjizi se isto tako navode brojni citati istraživača i autora radova vezanih na istraživanje Kalnika, što predstavlja svojevrstan registar cjelokupnoga dosadašnjeg istraživačkog rada ovoga područja. Knjiga ŠUME KALNIKA autora dr. sc. Gabrijela Horvata predstavlja najopsežnije djelo o Kalniku, koje osim stručnih šumarskih značajki sadrži velik broj općih informacija, tako da predstavlja zanimljivo štivo i mnogim drugim grupacijama stručnjaka (geologa, pedologa, hidrologa i dr.), kao i svih ljubitelja prirode uopće. Knjiga je zamišljena kao svojevrstan vodič Kalnikom i nje go- vim šumama, a namijenjena je stručnoj javnosti i svim poznavateljima i ljubiteljima Kalnika i njegove neponovljive prirode. Nadam se da će ova knjiga opravdati sav uloženi trud i sredstva, promovirati Kalnik i njegove šume kao izraz prirodnih uvjeta, ali i stručnoga i predanoga rada šumara i šumarske struke i znanosti, te da će svekolika javnost dobiti mnoštvo korisnih informacija. PRIČE I ANEGDOTE ŠUMARNIKA CVETKA ŠTANFELJA POSVEĆENE GEROVČANIMA Alojzije Frković, dipl. ing. šum. Poznata latinska uzrečica Verba volant, scripta manent bila jeautor u predgovoru svoje knjige, poznata uzročna veza pojave poticajem šumarniku Cvetku Štanfelju, dipl.inž.šum. da se po brojnih automobila francuskih registarskih oznaka ljeti u Geumirovljenju lati pera i priđe zapisivanju "priča i anegdota o rovu i čabarskom kraju s taktikom ratovanja zaraćenih strana prošlim običajima i događajima kojih se nažalost danas sjeća na sjeveru Francuske u Prvom svjetskom ratu? Tko se još sjeća još samo mali broj starijih ljudi". Kome je primjerice, upitat će vremena kada su u Gerovu poslovala tri konzularna ureda |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 95 <-- 95 --> PDF |
triju država s triju kontinenata? Sjeća li se još netko iz Prezida kako su neki njihovi mještani uhićeni tridesetih godina prošloga stoljeća u Americi, jer su u šumskim bespućima, za tada vrlo poznatog mafijaša Al Caponea, izrađivali bačve za držanje i transport zabranjenog viskija? Na ta i druga pitanja autor u svojim pričama i anegdotama daje iscrpne odgovore, jer su u većini njih glavni akteri vrsni goranski šumski radnici, koji su znali i umjeli i u bijelom svijetu zarađivati kruh svoj svagdašnji. Evo odgovora na prvi upit u priči naslovljenoj Francuske registracije. Budući da su se topnički dvoboji vodili u nizinskim predjelima Francuske u slivu rijeke Marne i Oise, gdje se nalaze vrlo kvalitetne hrastove šume, mnoga su stabla bila iščupana, izvaljena, polomljena, ili oštećena gelerima raspucanih granata. Stabla iz kojih su se nekada dobivali kvalitetni furnirski i pilanski trupci nakon rata, prodavala su se u bescjenje. Na scenu stupaju znani gerovski drvosječe-dugari (i njima je Štanfelj posvetio posebnu priču!) za koje je sticajem okolnosti saznao jedan francuski poduzetnik, ponudivši im "dugoročni posao i dobru zaradu na izradi hrastove bačvarske duge". U onim teškim poratnim vremenima takva se ponuda nije mogla odbiti, pa su put Francuske krenule brojne "kumpanije" iz Gerova i drugih mjesta čabarskog kraja. Neki od drvosječa poveli su sa sobom i svoje obitelji, drugi pak oženili Francuskinje, ostavši tako trajno u tuđini. Ne čudi, stoga, da su kasnije pri posjetu rodnom kraju ne samo dolazili redovito vozeći Renaulte, Peugeote, Citroene francuskih registarskih oznaka, nego su i njihovi potomci, sinovi i kćeri, dobili francuska imena poput Jean (Žan) ili Anette (Anet) umjesto Ivana ili Anice. Poduže vrijeme službujući na čelnoj poziciji u Nacionalnomparku Risnjak, Štanfelj ne zaboravlja da se u pričama prisjeti dogodovština vezanih uz uspješno položeni lugarski ispit i dodijeljene mu na čuvanje svoje prve lugarije – Guslice, lova na medvjeda, raubšicerice Luce, debelih jela – kraljica šume i drugih. Tako je za obaranje gorostasne jele iz Bukovog vrha, koja je "došla na svijet" negdje u prvoj polovici 16.st "kad su Turci u dva navrata (1528. i 1531.) do temelja spalili Gerovo", trebao naručiti posebnu ručnu pilu od 3,5 m duljine. Jela prs- Slika 1: S predstavljanja knjige Priče i anegdote iz čabarskog kraja u Hrvatskoj čitaonici Trsat u Rijeci 23. ožujka 2012.; slijeva: Ivan Janeš, Cvetko Štanfelj, Zrinka Frković i Ivan Zbašnik ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 205 Slika 2: Naslovnica knji ge s motivom izvorišnog dijela Kupe, ulje na plat nu C. Štanfelja nog promjera 202 cm i visine od oko 55 m sadržavajući drvnu masu (da trulež nije učinila svoje) od blizu 88 kubičnih metara s pravom je nosila laskavi naslov – kraljica šume. Knjiga je polagani dar koji traje Prvi literarni uradak šumarnika Cvetka Štanfelja Priče i anegdote iz čabarskog kraja predstavljena je u petak 23. ožujka 2012. u Hrvatskoj čitaonici Trsat (osnovanoj 1877.!) u Rijeci u organizaciji Društva Gorana Rijeka. Knjigu je objavila Matica Hrvatska – Ogranak Čabar, čiji je predsjednik Ivan Janeš, prof., likovno-grafički urednik i urednik izdanja. Uz više sponzora knjigu je tiskala Tiskara "Grafika" Gerovo. O vrijednosti i značenju knjige koja sadrži 13 priča i 41 anegdotu ukoričenih u 116 stranica na predstavljanju je govorila Zrinka Frković, prof., naglasivši da ono što će svaki čitatelj u knjizi prepoznati je duboka iskrenost kojom autor iznosi zgode i nezgode svojih protagonista. Većina njegovih likova, bilo da se radi o šumskim radnicima, pečalbarima, lugarima, gostioničarima, koscima, lovcima, skupljačima guba, žandarima, Romima, sirotim djevojkama kojima je "siromaštvo vrlina" i drugima, nose u sebi urođene moralne vrijednosti, poštivanje roditelja i odraslih, skrb za bližnjega, osjećaj pripadnosti selu, zavičaju, domovini. Začudno je pak kako bez obzira na nedaće i oskudicu ne dopuštaju da ih preplavi pesimizam, beznađe. Oni uvijek vide vedriju stranu života, uvijek vjeruju u budućnost, uvijek se nadaju. Tim običnim, jednostavnim i dragim ljudima ne treba Proust reći kako je život dar koji "nam Gospodin Bog daje samo jedanput". Obraćajući se prisutnima, mahom Goranima i ljubiteljima Gorskog kotara, koji su u velikom broju ispunili trsatsku čitaonicu, Frković je na kraju izrazila nadu da će ova |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 96 <-- 96 --> PDF |
206 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) knjiga probuditi kod mnogih davna zapretana sjećanja, da će ih prisjetiti nekih priča njihovih djedova i baka. "Možda ćete u njoj pronaći neke sličnosti između protagonista priča i nekih vaših susjeda i rođaka, možda će vam otkriti nešto i o vama samima. Uzmite je stoga i pročitajte, posudite je ili darujte prijateljima i rođacima (osobito onima u Francuskoj!). Jer, knjiga je najljepši dar – ona je polagani dar, dar koji traje". Od pomoćnog radnika do direktora NP Risnjak Zanimljiva je životna priča šumarnika Cvetka Štanfelja. Rođen 1936. u Gerovu gdje je pohađao osnovnu školu i nakon niže gimnazije u Delnicama napušta daljnje školovanje i zapošljava se kao pomoćni radnik u Šumariji Gerovo. S položenim lugarskim ispitom 1954. primljen je za lugara u stalni radni odnos, da bi godinu dana kasnije upisao Srednju šumarsku školu u Karlovcu. Kao odličan učenik koji je oslobođen polaganja mature i kao stipendist Uprave Nacionalnog parka Risnjak, upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a diplomu stječe 1963. g. Radni odnos s NP Risnjak zasniva 1964. g., a 1966. biva imenovan direktorom tog istog poduzeća. Napustivši rodni Gorski kotar 1978., zapošljava se u Regional- nom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Rijeci u svojstvu referenta za zaštitu prirode, potom u Parkovima i nasadima (1982–1986) na mjestu rukovoditelja RJ Vrtlarstvo i konačno u HEP-u Elektroprenos Opatija kao referent za rješavanje imovinsko- pravnih poslova, s kojeg radnog mjesta 1999. odlazi u zasluženu mirovinu. Neposredno prije umirovljenja počeo se baviti slikarstvom. Glavni motivi su mu goranski i primorski pejsaži koje stavlja na platno tehnikom ulja. Slike na naslovnici (Kupa kod zaseoka Srednji Kupari) i na zaslovnici njegove knjige (Japetova Šegina podno Snježnika) rječito kazuju da je riječ o talentiranom likovnom stvaraocu. Do sada je sudjelovao na više skupnih i samostalnih izložbi, od kojih je neke zabilježilo i naše glasilo.* Slikanje mu i dalje predstavlja veliko zadovoljstvo i relaksaciju. Knjiga Cvetka Štanfelja – najugodnije iznenađenje ovogodišnje "Gorančice" Dodajmo na kraju da je knjiga Cvetka Štanfelja Priče i anegdote iz čabarskog kraja tri dana ranije (20.03.) predstavljena u Delnicama na dodjeli 8. "Gorančice", književne nagrade za djela nastala na području Gorskog kotara ili pak s tematikom vezanom uz Gorski kotar, koju su nagradu pred osam godina pokrenuli riječki "Novi list" i "Goranski Novi list". Prema riječima člana prosudbenog povjerenstva Marinka Krmpotića, knjiga kolege Štanfelja uočljiv je spoj literarno-dokumentarističkog pristupa tradiciji i vrijedna je svake pozornosti. Jednostavan stil, sposobnost razumljivog pripovijedanja te odabir Slika 3: Interes za knjigu među Goranima bio je iznimno velik Slika 4: Sa samostalne izložbe slika autora Cvetka Štanfelja u prostorijama Društva Gorana Rijeka 1999.g. najčešće vrlo zanimljivih pojedinosti iz života najzapadnijeg dijela Hrvatske, osiguravaju ovoj knjizi atribut najugodnijeg iznenađenja ovogodišnje "Gorančice", pa nam ne ostaje nego nadati da će nas podariti još ponekom pričom, riječi su Krmpotića. Što se pak nakladnika knjige tiče, Matice Hrvatske – Ogranak Čabar ista će nizom manifestacija ove godine obilježiti dvadeset godina (1992–2012) od obnove rada (MH u *Frković, A. (1999). Cvetko Štanfelj – šumarnik i likovni stvaratelj. Šumarski list CXXIII (5–6):259–261. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 207 Čabru osnovana 1877.god., a u Gerovu 1881.godine). A da se imaju čime podičiti najrječitije kazuje podatak da su tijekom minula dva desetljeća objavili ukupno 53 naslova, od kojih su dvije knjige ovjenčane dvjema "Gorančicama": Povijest čabarskog kraja (2007) i Prezimena u čabarskom kraju kroz stoljeća (2010), obje marnog povjesničara amatera Slavka Malnara. Uzknjigu Cvetka Štanfelja Priče i anegdote iz čabarskog kraja prošle je godine objavljen i pretisak prvog djela iz njihove biblioteke, knjiga Bakinim tragom čabarskog likovnjaka i pedagoga Andrije Zbašnika, koji je, prema riječima predsjednika Ivana Janeša, "osobno dao značajan doprinos radu čabarskog ogranka MH, kao i ideji očuvanja i njegovanja kulturne baštine". Slika 5: Još jedno priznanje: "Gorančica 2012" (Sve snimio: A. Frković) L´ITALIA FORESTALE E MONTANA (ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE) Frane Grospić, dipl. ing. šum. Iz broja 1 siječanj/veljača 2012. godine izdvajamo: Kongres na temu zaštite okoliša: prijedlog izmjene ustavnih odrednica o okolišu Kongres je održan 9. siječnja 2012. u sjedištu Akademije šu marskih znanosti u Firenzi. Tema Kongresa je donošenje prijedloga za ustavnu reformu u svrhu priznavanja načela vrijednosti i očuvanja okoliša, kao temeljnog čimbenika društvenog života i skladnog razvoja ekonomije. U opširnom raspravama analizirana su glavna socijalna, pravna i kaznena gledišta. U pozdravnom dijelu Kongresa sudionicima su se obratili: Giuliano Fedeli, dopredsjednik Regionalnog vijeća Toskane, Paolo Becattini, predstavnik općine Fiesole, Donato Monaco, upravitelj državnih šuma Toskane i Amedeo Postiglione, istaknuti sudac kasacijskog suda. U svojim pozdravnim govorima istakli su važnost Kongresa i potrebe izmjene dijelova Ustava koji se odnosi na zaštitu okoliša i ekosustava, te valorizaciju kulturnih dobara te dobara okoliša. Giovanni Cordini: Usporedba ustavnih odrednica o zaštiti i održivosti okoliša Usporedba ustavnih sadržaja, u širem smislu, podrazumijeva način na koji treba ustanoviti koliko su u posljednjih 40 g. okolišna načela obuhvaćena u Ustavima mnogih zemalja. Zakonodavci smatraju potrebu zaštite okoliša "državnom dužnošću" ili "pravom i obvezom javnih i privatnih subjekata", u cilju postizanja zdravog i ekološki uravnoteženog okoliša. Intervencije države u zaštiti okoliša često ograničavaju ekonomske i socijalne aktivnosti. Poznato je da su krute planske mjere u bivšim komunističkim uređenjima imale katastrofalne učinke na okoliš, nekontrolirano korištenje prirodnih resursa i industrijalizaciju okoliša.. Pravni modeli zaštite okoliša se razlikuju, pa su često u izravnoj vezi s društvenim uređenjima pojedinih država. Tako se u zemljama romano–germanskog kulturnog podrijetla prednost u zaštiti okoliša daje sa stajališta ljudskog zdravlja i načina življenja, a u kontekstu latino–američkom prevladava "socijalna vizija". |