DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 207 Čabru osnovana 1877.god., a u Gerovu 1881.godine). A da se imaju čime podičiti najrječitije kazuje podatak da su tijekom minula dva desetljeća objavili ukupno 53 naslova, od kojih su dvije knjige ovjenčane dvjema "Gorančicama": Povijest čabarskog kraja (2007) i Prezimena u čabarskom kraju kroz stoljeća (2010), obje marnog povjesničara amatera Slavka Malnara. Uzknjigu Cvetka Štanfelja Priče i anegdote iz čabarskog kraja prošle je godine objavljen i pretisak prvog djela iz njihove biblioteke, knjiga Bakinim tragom čabarskog likovnjaka i pedagoga Andrije Zbašnika, koji je, prema riječima predsjednika Ivana Janeša, "osobno dao značajan doprinos radu čabarskog ogranka MH, kao i ideji očuvanja i njegovanja kulturne baštine". Slika 5: Još jedno priznanje: "Gorančica 2012" (Sve snimio: A. Frković) L´ITALIA FORESTALE E MONTANA (ČASOPIS O EKONOMSKIM I TEHNIČKIM ODNOSIMA – IZDANJE AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI – FIRENZE) Frane Grospić, dipl. ing. šum. Iz broja 1 siječanj/veljača 2012. godine izdvajamo: Kongres na temu zaštite okoliša: prijedlog izmjene ustavnih odrednica o okolišu Kongres je održan 9. siječnja 2012. u sjedištu Akademije šu marskih znanosti u Firenzi. Tema Kongresa je donošenje prijedloga za ustavnu reformu u svrhu priznavanja načela vrijednosti i očuvanja okoliša, kao temeljnog čimbenika društvenog života i skladnog razvoja ekonomije. U opširnom raspravama analizirana su glavna socijalna, pravna i kaznena gledišta. U pozdravnom dijelu Kongresa sudionicima su se obratili: Giuliano Fedeli, dopredsjednik Regionalnog vijeća Toskane, Paolo Becattini, predstavnik općine Fiesole, Donato Monaco, upravitelj državnih šuma Toskane i Amedeo Postiglione, istaknuti sudac kasacijskog suda. U svojim pozdravnim govorima istakli su važnost Kongresa i potrebe izmjene dijelova Ustava koji se odnosi na zaštitu okoliša i ekosustava, te valorizaciju kulturnih dobara te dobara okoliša. Giovanni Cordini: Usporedba ustavnih odrednica o zaštiti i održivosti okoliša Usporedba ustavnih sadržaja, u širem smislu, podrazumijeva način na koji treba ustanoviti koliko su u posljednjih 40 g. okolišna načela obuhvaćena u Ustavima mnogih zemalja. Zakonodavci smatraju potrebu zaštite okoliša "državnom dužnošću" ili "pravom i obvezom javnih i privatnih subjekata", u cilju postizanja zdravog i ekološki uravnoteženog okoliša. Intervencije države u zaštiti okoliša često ograničavaju ekonomske i socijalne aktivnosti. Poznato je da su krute planske mjere u bivšim komunističkim uređenjima imale katastrofalne učinke na okoliš, nekontrolirano korištenje prirodnih resursa i industrijalizaciju okoliša.. Pravni modeli zaštite okoliša se razlikuju, pa su često u izravnoj vezi s društvenim uređenjima pojedinih država. Tako se u zemljama romano–germanskog kulturnog podrijetla prednost u zaštiti okoliša daje sa stajališta ljudskog zdravlja i načina življenja, a u kontekstu latino–američkom prevladava "socijalna vizija". |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 98 <-- 98 --> PDF |
208 ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) U mnogim južnoameričkim, azijskim i afričkim državama načela okoliša su uvrštena u Ustave, sa čvrstom idejom o "održivom razvoju", a te su se postavke proširile na gotovo sve zemlje "Trećega svijeta" s razlikama vezanim za povijesnokulturalno i religiozno nasljeđe. Ustavni zakon Francuske od 1. ožujka 2005. g., kojega je inicirao predsjednik Chirac, dao je poseban naglasak na "održivi razvoj". Posebno je istaknuto da su "budućnost i postojanje čovječanstva nerazdvojivi od prirodnog okruženja. Svatko ima pravo živjeti u zdravom okolišu, a sve osobe moraju sudjelovati u zaštiti i poboljšanju okoliša". U belgijskom Ustavu revidiranom 1994. g., uz ekonomska, socijalna i kulturalna prava građana, navodi se i "pravo na život koji odgovara ljudskom dostojanstvu". Finski Ustav, koji je na snazi od 2000. g. (revidirani Ustav iz 1919. g.) posebno naglašava "odgovornost za prirodu, okoliš, biološku raznolikost kulturno nasljeđe". Ustavi Nizozemske, Portugala i Švicarske također imaju visoke standarde u odnosu na zaštitu prirode, okoliša te biljnog i životinjskog svijeta. Federalni Ustav Njemačke, unatoč protivljenju predstavnika pravne doktrine o uvođenju posebnog članka o okolišu, sadrži odrednice o zaštiti "prirodnih životnih uvjeta", s posebnim osvrtom na buduće generacije. Pojam "održivi razvoj" dobio je posebno značenje nakon povijesnog sastanka u Rio de Janeiru 1992. godine, poznatom kao "konferencija o okolišu i razvoju". Bio je to impuls za razvoj međunarodnog prava u području održivog razvoja. Razlika u shvaćanju i važnosti gospodarenja okolišem i "ekološki standard" između industrijskih zemalja i zemalja u razvoju došli su do izražaja na "Svjetskoj konferenciji o održivom razvoju" u Johanesburgu 2002.godine. Zemlje trećega svijeta, vođene načelom da "kompatibilnost okoliša" za razvoj treba definirati u skladu s uvjetima svakog pojedinog područja. Nakon ovog okupljanja, ubrzani su procesi revizija ustavnih tekstova u mnogim zemljama u razvoju. U prvom Ustavu Republike Italije koji je stupio na snagu 1948. g., teme o okolišu nisu našle mjesto u ustavnim tekstovima. U civilnom društvu nije bila raširena svijest o opasnostima za teritorij i prirodne resurse. To je potrajalo nekoliko prvih desetljeća nove Republike. Prve naznake o zaštiti tla proizlaze iz agrikulturnih propisa, a Zakon o šumama posvetio je znakovitu pozornost zaštiti šumskog zemljišta, predviđajući nadoknadu štete zbog "pretjeranog korištenja" resursa. Naknadne ustavne reforme doprinijele su usklađenju ustavnih tekstova s ostalim razvijenim zemljama. Sve veći globalni interesi za zaštitu okoliša, održivi razvoj i potreba za stvaranje povoljnih životnih uvjeta "po mjeri čovjeka", potiču na trajnu aktivnost, koja se očituje u konstantnom ažuriranju ustavnih tekstova. Iz toga je proizlazila žustra polemika u javnosti, te prijedlozi o izmjeni i dopuni ustavnih tekstova, zbog kojih je i održan kongres o zaštiti okoliša. Sve je to dobrim dijelom zasluga zaključaka vezanih za "Međunarodnu godinu šuma", koja je inaugurirana 24.siječnja 2011.g. na prijedlog RH i šumarske struke, koji je upućen Forumu za šume UN 2005. g., a usvojen Rezolucijom opće skupštine UN-a 20.prosinca 2006. g. Vincenzo Pepe: Promjene članaka Ustava U svom obraćanju kongresu autor upozorava na nedostatk aktualnog Ustava u usporedbi s tekstovima ostalih zemalja EU. To se odnosi uglavnom na članke 9 i 41 Ustava. Član 9 Ustava ograničava se na zakonskoj odredbi: "zaštita okoliša i kulturnih dobara", dok je u ustavima ostalih članica EU jasno naglašeno "pravo na okoliš", koje osigurava individualna i kolektivna korisnost od dobara okoliša. U članu 41 Ustava nije jasno definirano načelo "održivog razvoja", kako je to učinjeno u ustavima Francuske, Španjolske, Njemačke, Portugala, Poljske i drugim članicama EU. Autor u ime asocijacije Fare Ambiente predlaže prijedlog revizije članaka 9 i 41: Članak 9: 1. Republika štiti okoliš kao osnovno pravo čovjeka i u interesu zajednice 2. Republika potiče razvoj kulture, te znanstvena i tehnička istraživanja 3. Štiti okoliš i nacionalnu povijesnu i umjetničku baštinu. Članak 41: 1. Privatna ekonomska inicijativa je slobodna 2. Ona se ne smije odvijati u suprotnosti sa zajedničkim dobrom ili na način da šteti okolišu, sigurnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu 3. Republika jamči poštivanje načela održivog razvoja 4. Zakonom se određuju programi i potrebne kontrole u provođenju ekonomskih aktivnosti 5. Republika promovira osobnu odgovornost u ekonomskoj djelatnosti, uz redovite intervencije države, regije i lokalne uprave, definirane zakonskim odredbama. Održivi razvoj treba biti ključni element ustavnog sadržaja sa gospodarskom gledišta. To je etičko-kulturalna vrijednost koja treba biti informator i orijentir ekonomskog i socijalnog razvoja, naglasio je autor u završnom dijelu svog izlaganja. – Završni dokument kongresa o zaštiti baštine okoliša Talijanska Akademija šumarskih znanosti i Zaklada Studi Tonioliani na kraju Međunarodne godine šuma 2011. i na spo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 99 <-- 99 --> PDF |
men nedavno preminuloj dobitnici Nobelove nagrade za mir 2004. g. Wangari Muta Maathai, predlažu reformu Ustava s orijentacijom na okoliš. – 1. Smatra se da je dobrobit čovječanstva i održivi razvoj u čvrstoj korelaciji s očuvanjem okoliša, šuma i hidrogeološkog sustava. Šume predstavljaju važan rezervoar uglji ka, ublažavaju negativan učinak stakleničkih plinova, poboljšavaju zdravlje Planete i osiguravaju ugodniji sadašnji i budući život. Predlaže se da se u talijanskom Ustavu reformira čl. 9 unošenjem odredbi o zaštiti okoliša, šumskog bogatstva i hidrogeografskog sustava, te čl. 41 s jasnim naglaskom na "održivi razvoj" kao principijelni vodič ekonomskih odnosa. Donato S. La Mela Veca, Salvatore Ferrara, Federico G. Maetzke: Pošumljavanje atlaskim cedrom na Siciliji Atlaski cedar (Cedrus atlantica Endl.) je drvo porijeklom sa sjeverne Afrike, gdje čini raširene sastojine na planinskim lancima Maroka (Atlas gorje) i Alžira na nadmorskim visinama od 1300–2700 m. U početku je dopremljen u Europu kao ukrasna biljka parkova i vrtova, a od 1842. g. počinje se upotrebljavati za pošumljavanje, posebice u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Pošumljavanje cedrom u Italiji je u početku bilo zanemareno, osim jednog izoliranog pokušaja očetinjavanja u Toskani krajem pretprošlog stoljeća i eksperimentalnih poslije 1924. g. (Pavari i De Philipis). Ohrabrujući rezultati dali su poticaj za učestaliju primjenu cedra za pošumljavanje, bilo u čistom ili miješanom sastavu. Po statističkim zapisima rasprostranjen je u Italiji na oko. 2600 ha. Na Siciliji, unatoč velikoj aktivnosti glede pošumljavanja poslije 1950. godine, atlaski cedar je manje upotrebljavan nego ostale četinjače (alepski bor, pinija, crni bor, čempres obični i arizonski). Cedar je sađen pojedinačno ili u manjim grupama, uglavnom sa zaštitnom funkcijom i kotama iznad 800 m n.v. Cedar je vrlo prilagodljiv na razne pedološke uvjete, relativno je otporan na požare, prorede i odsijecanje grana. Drvo cedra je kvalitetno i cijenjeno. U ovom članku autori su prikazali rezultate analiza nekoliko pošumljavanja atlaskim cedrom na Siciliji. Potrebno je prikazane ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 209 analize produktivnih potencijala vrste ispitati u različitim uvje tima, radi eventualne primjene vrste u novim pošumljavanjima. Istraživanja su vršena na glavnim planinskim kompleksima otoka, a uvijeti su bili potpuno različiti (nadmorska visina, supstrat i bioklima). Radove su omogućile Državne šume regije Sicilija. Za proučavanje je odabrano 7 površina na glavnim planinskim masivima otoka (Sicani, Madonie, Nebrodi, Peloritani i Etna), na nadmorskim visinama 700–1530 m, pretežno 1000–1200 m. Nagib terena varira od 20 do 40 %, ekspozicija pretežno W i NW. Tipologija supstrata pokazuje veliku geološku heterogenost otoka, što uzrokuje različitost fi zičko-kemijskih karakteristika tla. Površine se nalaze unutar zaštićenih zona ili zona od posebnog društvenog interesa. U svim odabranim površinama ustanovljene su pokusne plohe kružnog oblika, s promjerom od 24 m, s prosječnim sastavom vegetacije, u cilju snimanja okoliša, šumsko-uzgojnih i dendroloških podataka. Volumen cedra izračunat je po posebno izrađenim dvoulaznim tablicama. Dobiveni podaci su detaljno obrađeni i uspoređeni. Stupanj pokrivenosti tla u gotovo svim plohama bila je visoka, između 80 i 90 %. Prirodna obnova je slaba zbog pomanjkanja svijetlosti (heliofilna vrsta). Mlade biljke ne uspijevaju preživjeti poslije prve godine nakon klijanja. Na progalama i opožarenim površinama obnova je obilna anemofi lnim razmnožavanjem sjemena. Dendrometrijski podaci ukazuju na zadovoljavajuće parametre u usporedbi sa sastojinama u Francuskoj i Italiji. Tako na primjer, osnovni elementi za atlaski cedar na površini br. 7 na planini Etna iznose: – pokrivenost terena 90 %, starost 40 godina, broj stabala po hektaru 750, prosječni promjer 26,7 cm, prosječna visina 15,60 m, temeljnica 41,85 m2/ha, drvna masa 297 m3/ha i godišnji prirast 7,4 m3/ha. Ti pokazatelji odgovaraju uspoređenim podacima sastojina iste starosti u kontinentalnom dijelu Italije. Važno je napomenuti da je godišnji prirast u stalnom porastu s godinama starosti. Tako na primjer atlaski cedar na Mont Ventoux u Francuskoj u dobi od 100–110 g. još nije kulminirao u prirastu i ima drvnu masu od 1285 m3/ha. U zaključcima autori navode da atlaski cedar na Siciliji ima veliku vrijednost za pošumljavanje planinskih područja, jer velik prirast i laka obnova daje krajoliku dobar izgled, solidno štiti tlo i tvori sastojine visoke vrijednosti. |