DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2012 str. 99 <-- 99 --> PDF |
men nedavno preminuloj dobitnici Nobelove nagrade za mir 2004. g. Wangari Muta Maathai, predlažu reformu Ustava s orijentacijom na okoliš. – 1. Smatra se da je dobrobit čovječanstva i održivi razvoj u čvrstoj korelaciji s očuvanjem okoliša, šuma i hidrogeološkog sustava. Šume predstavljaju važan rezervoar uglji ka, ublažavaju negativan učinak stakleničkih plinova, poboljšavaju zdravlje Planete i osiguravaju ugodniji sadašnji i budući život. Predlaže se da se u talijanskom Ustavu reformira čl. 9 unošenjem odredbi o zaštiti okoliša, šumskog bogatstva i hidrogeografskog sustava, te čl. 41 s jasnim naglaskom na "održivi razvoj" kao principijelni vodič ekonomskih odnosa. Donato S. La Mela Veca, Salvatore Ferrara, Federico G. Maetzke: Pošumljavanje atlaskim cedrom na Siciliji Atlaski cedar (Cedrus atlantica Endl.) je drvo porijeklom sa sjeverne Afrike, gdje čini raširene sastojine na planinskim lancima Maroka (Atlas gorje) i Alžira na nadmorskim visinama od 1300–2700 m. U početku je dopremljen u Europu kao ukrasna biljka parkova i vrtova, a od 1842. g. počinje se upotrebljavati za pošumljavanje, posebice u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji. Pošumljavanje cedrom u Italiji je u početku bilo zanemareno, osim jednog izoliranog pokušaja očetinjavanja u Toskani krajem pretprošlog stoljeća i eksperimentalnih poslije 1924. g. (Pavari i De Philipis). Ohrabrujući rezultati dali su poticaj za učestaliju primjenu cedra za pošumljavanje, bilo u čistom ili miješanom sastavu. Po statističkim zapisima rasprostranjen je u Italiji na oko. 2600 ha. Na Siciliji, unatoč velikoj aktivnosti glede pošumljavanja poslije 1950. godine, atlaski cedar je manje upotrebljavan nego ostale četinjače (alepski bor, pinija, crni bor, čempres obični i arizonski). Cedar je sađen pojedinačno ili u manjim grupama, uglavnom sa zaštitnom funkcijom i kotama iznad 800 m n.v. Cedar je vrlo prilagodljiv na razne pedološke uvjete, relativno je otporan na požare, prorede i odsijecanje grana. Drvo cedra je kvalitetno i cijenjeno. U ovom članku autori su prikazali rezultate analiza nekoliko pošumljavanja atlaskim cedrom na Siciliji. Potrebno je prikazane ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXXXVI (2012) 209 analize produktivnih potencijala vrste ispitati u različitim uvje tima, radi eventualne primjene vrste u novim pošumljavanjima. Istraživanja su vršena na glavnim planinskim kompleksima otoka, a uvijeti su bili potpuno različiti (nadmorska visina, supstrat i bioklima). Radove su omogućile Državne šume regije Sicilija. Za proučavanje je odabrano 7 površina na glavnim planinskim masivima otoka (Sicani, Madonie, Nebrodi, Peloritani i Etna), na nadmorskim visinama 700–1530 m, pretežno 1000–1200 m. Nagib terena varira od 20 do 40 %, ekspozicija pretežno W i NW. Tipologija supstrata pokazuje veliku geološku heterogenost otoka, što uzrokuje različitost fi zičko-kemijskih karakteristika tla. Površine se nalaze unutar zaštićenih zona ili zona od posebnog društvenog interesa. U svim odabranim površinama ustanovljene su pokusne plohe kružnog oblika, s promjerom od 24 m, s prosječnim sastavom vegetacije, u cilju snimanja okoliša, šumsko-uzgojnih i dendroloških podataka. Volumen cedra izračunat je po posebno izrađenim dvoulaznim tablicama. Dobiveni podaci su detaljno obrađeni i uspoređeni. Stupanj pokrivenosti tla u gotovo svim plohama bila je visoka, između 80 i 90 %. Prirodna obnova je slaba zbog pomanjkanja svijetlosti (heliofilna vrsta). Mlade biljke ne uspijevaju preživjeti poslije prve godine nakon klijanja. Na progalama i opožarenim površinama obnova je obilna anemofi lnim razmnožavanjem sjemena. Dendrometrijski podaci ukazuju na zadovoljavajuće parametre u usporedbi sa sastojinama u Francuskoj i Italiji. Tako na primjer, osnovni elementi za atlaski cedar na površini br. 7 na planini Etna iznose: – pokrivenost terena 90 %, starost 40 godina, broj stabala po hektaru 750, prosječni promjer 26,7 cm, prosječna visina 15,60 m, temeljnica 41,85 m2/ha, drvna masa 297 m3/ha i godišnji prirast 7,4 m3/ha. Ti pokazatelji odgovaraju uspoređenim podacima sastojina iste starosti u kontinentalnom dijelu Italije. Važno je napomenuti da je godišnji prirast u stalnom porastu s godinama starosti. Tako na primjer atlaski cedar na Mont Ventoux u Francuskoj u dobi od 100–110 g. još nije kulminirao u prirastu i ima drvnu masu od 1285 m3/ha. U zaključcima autori navode da atlaski cedar na Siciliji ima veliku vrijednost za pošumljavanje planinskih područja, jer velik prirast i laka obnova daje krajoliku dobar izgled, solidno štiti tlo i tvori sastojine visoke vrijednosti. |