DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 30 <-- 30 --> PDF |
i prijelaz u sljedeću fenofazu. Prijelaz u sljedeću fenofazu ovisi o utjecaju srednje mjesečne temperature zraka i prosječne temperature zraka prethodne fenofaze. Znači kad su zadovoljeni određeni uvjeti, vezano za vrijednosti srednje mjesečne temperature zraka i prosječne temperature zraka prethodne fenofaze, dolazi do prijelaza u sljedeću fenofazu. Prijelaz stabala u sljedeću fenofazu dovodi do povećanja stanja te sljedeće fenofaze i smanjenja stanja prethodne fenofaze, što znači da je uzročno-posljedična veza negativna. Postoji i veza između prosječne temperature zraka pojedine fenofaze i stanja fenofaze. Kad je fenofaza prisutna, prisutna je i njezina prosječne temperature zraka, a kada je stanje fenofaze jednako 0, onda je i prosječna temperature zraka pojedine fenofaze jednaka 0. Za razvoj simulacijskog modela promatranog sustava fenofaza odabran je objektno orijentiran program POWERSIM Studio Academic 2003. Osnovni koraci razvoja modela: planiranje simulacijskog projekta, izbor kalendara, definiranje mjernih jedinica, definiranje i izgradnja varijabli, veza i tokova (dijagrama toka), definiranje postavki simulacijskog eksperimenta, provođenje eksperimenata i izrada prikaza i analiza rezultata simulacije (dijagrama, grafikona, tablica, itd). Dijagram toka i računalni model gradimo uz pomoć simbola, koji označavaju: jednadžbe stanja razine sustava (Level), jednadžbe promjene stanja razine sustava (Rate), pomoćne jednadžbe (Auxiliary), jednadžbe konstanti (Constants) i jednadžbe početnih vrijednosti. Razine, konstante, jednadžbe promjene stanje i pomoćne jednadžbe se povezuju tokovima (Šestan i Dušak, 2011). Vremenski korak modela je 1 tjedan (1 week = wk) i odgovara vremenskom intervalu u kojemu su vršena fenološka motrenja. Odabran je kalendar bank i definirane su potrebne mjerne jedinice. Stanje fenofaza izrađeno je brojem stabala te je stoga dodana jedinica BS. Model je prikazan na slici 1. Razine u modelu prikazanom na slici 1 su stanja fenofaza od F0 do F5, koja su pod utjecajem brzine prijelaza stabala iz fenofaze u fenofazu (BP0-1, BP1-2,..,BP5-0). Granične temperature zraka u jednadžbama brzina prijelaza utvrđene su na temelju analize i usklađivanja poznatih stanja fenofaza, kretanja temperatura zraka i modela. Brzina prijelaza ovisi o vrijednosti varijable TZ – srednje mjesečne temperature zraka, koja je definirana unosom realnih vrijednosti po jedinici vremena i vrijednosti slučajnih varijabli TZF0, TZF1,…,TZF5 za koje su utvrđene normalne distribucije. Izuzetak je brzina prijelaza BP5-0, koja je definirana stanjem fenofaze F5, jer čim stablima počne opadati lišće ona prelaze u mirovanje. Početna stanja razina sustava su jednaka zabilježenom stanju fenofaza na dan 1.1.1993. godine, koja su izražena brojem stabala (BS). S obzirom da se radi o mirovanju vegetacije, početno stanje fenofaze F0 je 10 (BS), a ostalih fenofaza iznosi 0 (BS). Rad s programskim alatom POWERSIM omogućuje transfer podataka s programom EXCEL, te je radi vrednovanja modela, praćenja stanja sustava i usporedbe dinamike prosječnih temperatura zraka stvarnog sustava i modela, model nadopunjen pomoćnim jednadžbama. Ukupno stanje temperatura zraka fenofaza definirano je sljedećom pomoćnom jednadžbom (1): UTZF = sum(TZF0;TZF1;TZF2;TZF3;TZF4;TZF5) (1) Jednadžbom (2) definiran je broj prisutnih temperatura zraka, gdje funkcija COUNTGT daje broj elemenata u nizu, čija je vrijednost veća od 0. BTZF = COUNTGT({TZF0;TZF1;TZF2;TZF3;TZF4;TZF5};0) (2) Jednadžbom (3) definiran je tjedni prosjek temperatura zraka fenofaza: PTZF = UTZF/ BTZF (3) Da bi se utvrdilo reprezentira li model na zadovoljavajući način stvarni sustav, kontinuirano se provodi postupak |