DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 59 <-- 59 --> PDF |
pojavljuju pothlađivanjem. Ovaj poremećaj, koji nastaje kao posljedica nedovoljne cirkulacije krvi, naziva se Raynaudov fenomen (prema francuskom fizičaru Maurice Raynoudu koji ga je 1862. godine prvi opisao). Za ovaj se poremećaj mogu sresti različiti sinonimi kao: smrt bijelih prstiju, traumatološki vasospastički poremećaj, ili najčešće, bijeli prsti kao posljedica vibracija (vibration-induced white finger-VWF). Bjelilo se može pojaviti na jednom ili više prstiju i širi se od vrha prsta prema dnu. Izgled bijelih prstiju prikazuje sl. 1. Napadi bijelih prstiju, popraćeni bolovima, trncima te gubitkom stiska i osjeta, u početku se češće pojavljuju tijekom zimskih mjeseci i traju od nekoliko minuta do preko sat vremena. Prestaju obično onda kada se zagrije čitavo tijelo. Ako se izlaganje vibracijama nastavi, napadi postaju učestaliji i mogu se pojaviti tijekom cijele godine. U iznimnim slučajevima uznapredovale bolesti, ista može biti popraćena trofičkim promjenama (gnojenje i gangrena). Težina oboljenja ocjenjuje se prema međunarodno prihvaćenoj tzv. Stockolm Workshop Scale iz 1986. godine, koja fenomen bijelih prstiju ocjenjuje s dva gledišta: krvožilni i sensoneuralni. Prvi gledište prepoznaje pet razina oboljenja, a drugi četiri razine (tab.1 A)) (Griffin, M. J., 1990). Radi objektivnije dijagnoze bolesti razvijeno je više laboratorijskih testova. Valja istaći činjenicu da se intenzitet pojave bolesti bjelih prstiju u šumarstvu statistički kontinuirano smanjuje od 1970-tih, nakon uvođenja anti-vibracijskih motornih pila lančanica te uvođenjem organizacijskih mjera kojima se smanjilo vrijeme izlaganja, kako u Europi, tako i u Japanu, (Griffin, M. J., 1997). b) neurološki poremećaji: izloženost ruku vibracijama može kod radnika izazvati trnce te ukočenost prstiju ili čitave ruke. Ako se izlaganje vibracijama nastavi simptomi se pogoršavaju te mogu imati upliv na radnu sposobnost, kao i na svakodnevne aktivnosti. Prema dosadašnjim istraživanjima moguće je zaključiti da se senzoneuralni poremećaji razvijaju nezavisno od ostalih poremećaja izazvanih vibracijama. Stoga je za ocjenu težine te vrste poremećaja u okviru Stockholm Workshop Scale predložena posebna skala (vidi (tab.1 B)). c) muskuloskeletni poremećaji: radiološkim istraživanjima ustanovljeno je da se kod radnika izloženim vibracijama pojavljuju nepovratne promjene u kostima ruku, kao i u zglobovima zapešća. U nekim zemljama (Italija, Francuska, Njemačka npr.) se promjene na kostima i u zglobovima kod radnika koji u radu koriste vibrirajuće alate smatraju profesionalnim oboljenjima, a takvi radnici imaju pravo na obeštećenja. Radnici s dugotrajnim izlaganjima vibracijama obično se žale na slobost mišića, bolove u šakama i rukama. Vibracije isto tako utječu na smanjenje stiska šake. Smatra se da je to izravna posljedica mehaničkog oštećenja perifernih živaca. d) ostali poremećaji: neka su istraživanja pokazala da izlaganje vibracijama pospješuje proces oštećivanja sluha pri izloženosti višoj razini buke. Naime, ustanovljeno je da gubitak sluha brže nastupa kod radnika koji su istovremeno izloženi i buci i vibracijama, nego li kod radnika koji su izloženi samo istoj razini buke. To se objašnjava smanjenjem protoka krvi prema srednjem uhu uslijed utjecaja vibracija na krvne žile. Neki japanski i ruski istraživači ustanovili su i endokrina oštećenja, kao i oštećenja središnjeg nervnog sustava. Klinička slika, koja se naziva ´´vibraciona bolest´´, uključuje simptome povezane s disfunkcijama središnjeg nervnog sustava, kao što su trajni umor, glavobolja, poremećaji spavanja, razdraživost, impotencija i elektroencefalografske promjene. |