DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 65     <-- 65 -->        PDF

"Najezda parazita u Hrvatskim šumama"1

Damir Delač, dipl. ing. šum.

U našim medijima već je postala učestala pojava otkrivanje kriminala u Javnim poduzećima, a sudeći prema Vladinom tajnom izvješću, objavljenom javno u tjedniku Globus, Hrvatske šume d. o. o. preuzimaju primat kao najgore, s najviše kriminala i zaposlenih parazita.
Hrvatske šume d. o. o. krive su što državni proračun zjapi prazan, krive su što se naše najveće blago drvo izvozi i pune se inozemne tvornice koje prerađuju našu muku, krive su što naša drvna industrija propada, krive su što napaćeni narod plaća parafiskalni namet (naknada za općekorisne funkcije šume) opravdavajući njime vlastiti nerad, krive su za monopol koji sprječava razvoj poduzetništva itd.. itd.
Sličan je primjer i s ostalim djelatnicima državnih službi i poduzeća u vlasništvu države. Uskoro je za očekivati da će se tim ljudima staviti posebne oznake na odjeću kako bi ih građani mogli lakše raspoznati kao uzročnike svih problema ove napaćene države.
Hrvatsko šumarstvo s tradicijom od preko 250 godina izgospodarilo je prirodne šume s izraženom biološkom raznolikošću, koje su jamac stabilnosti u današnjim uvjetima izraženih klimatskih promjena i učestale pojave sušenja šuma u većem dijelu Europe. Vrijednost i ljepotu naših šuma prepoznaju šumarski stručnjaci iz cijeloga svijeta, nažalost ne i mi sami. Ovakve šume osim drveta kao primarnog proiz­voda daju i maksimalne općekorisne funkcije, koje su neprocjenjive, a ogledaju se u sljedećem:
– zaštita tla od erozije vodom i vjetrom,
– sprejčavanje bujica i uravnoteženje vodnih odnosa,
– pročišćavanje voda i opskrba izvorišta pitkom vodom,
– povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelatnost,
– pročišćavanje onečišćenoga zraka,
– utjecaj na ljepotu krajobraza,
– osiguravanje prostora za odmor i rekreaciju,
– utjecaj na razvoj turizma,
– očuvanje genofonda i biološke raznolikosti,
– ublažavanje efekta staklenika vezivanjem ugljika itd.
Ovakve šume kakve imamo u Hrvatskoj, zasluga su dvije i pol stoljetne tradicije znanja, mudrosti i rada cjelokupne šumarske struke koju danas predstavljaju Ministarstvo poljoprivrede, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatske šume d. o. o., te Hrvatsko šumarsko društvo kao krovna strukovna udruga.
Hrvatske šume d. o. o. kao sljedbenik organiziranog hrvatskog šumarstva formirane su 1990. godine najprije kao Jav­no poduzeće, a zatim kao trgovačko društvo. Gospodare s 2 mil. ha šuma u državnom vlasništvu RH i pružaju usluge pri gospodarenju 0,6 mil ha privatnih šuma. Organizirano kroz 171 šumarija, 16 Uprava šuma i direkcijom, zapošljavaju 8500 djelatnika, od kojih 1.250 s visokom stručnom spremom.
Šumama se gospodari po visokim znanstvenim i stručnim kriterijima, iako se u javnosti stvara dojam da nitko osim drvosječa u gospodarenju šumama nije potreban.
Hrvatske šume d. o. o. predstavljaju jedan od rijetkih izvora zapošljavanja stanovnika ruralnih područja. Kao jedinstveno poduzeće odigralo je važnu ulogu u vrijeme Domovinskog rata i integracije okupiranih područja.
Svake godine u Hrvatskim šumama priraste 9,6 milijuna m3 drvne mase, a godišnje se sječe 5,4 milijuna m3 bruto. Manje od prirasta siječe se zbog osiguranja potrajnosti, privođenja šuma njihovom optimalnom stanju propisanom normalitetima, te zaštitnom karakteru mediteranskih i submediteranskih šuma. Zatim, ne siječe se u šumama koje su zaštićene prema zakonu o zaštiti prirode, šumama zaštićenima po gospodarskoj osnovi i nažalost još uvijek velikoj površini šuma zagađenoj minama.
U medijima posječenu masu manju od prirasta tumače: eto nisu u stanju iskoristiti niti ono što im priroda poklanja.
Sporne naknade za općekorisne funkcije šume koja osigurava zrak i čistu vodu, elementarne uvjete za opstanak života, smanjuje se s namjerom potpunog ukidanja, i postaju samo teret šumarstva.