DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ZANIMLJIVOSTI S PRESPANSKOGA JEZERA

Prof. dr. sc. Jozo Franjić i Daniel Krstonošić, dipl. ing. šum.

U razdoblju od 19. do 23. svibnja 2012. godine održavao se simpozij "The 9th European Dry Grassland Meeting" na temu Suhi travnjaci Europe: ispaša i upotrebljivost ekosustava (Dry grasslands of Europe: Grazing and Ecosystem Services). Skup je organizirala Europska asocijacija za istraživanje suhih travnjaka (European Dry Grassland Group /EDGG/) koja pripada najvećoj svjetkoj asocijaciji za istraživanje vegetacije (International Association for Vegetation Science /IAVS/). Na skupu je bilo oko 200 sudionika, najvećim dijelom iz Europe, ali je bilo sudionika i iz Australije, Japana, Kine, Turske i dr. Mi smo bili jedini predstavnici iz Hrvatske i prezentirali smo klasifikaciju i ekološke značajke mediteranskih travnjaka u Hrvatskoj (Classification and

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 71     <-- 71 -->        PDF

ecology of Mediterranean grasslands /Thero-Brachypodietea/ in Croatia). Za vrijeme trajanja simpozija održane su tri ekskurzije na širem području oko Prespanskoga jezera, gdje smo vidjeli mnoštvo rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. U daljnjem tekstu dajemo samo kratak presjek zanimljivosti područja Prespa.
Područje Prespa smješteno je u sjeverozapadnome dijelu Grčke, na visini od oko 850 m n. v. Nalazi se na tromeđi Albanije, Makedonije i Grčke. Čine ga veliko (Megali) i malo (Mikri) Prespansko jezero. Okruženo je lancem okolnih planina. Veliko jezero zauzima ukupnu površinu od 280 km2 (od čega se svega 37 km2 nalazi na području Grčke), dok se Malo jezero proteže na površini od 44 km2 i gotovo u cijelosti pripada Grčkoj strani. Prespansko jezero nije bilo oduvijek razdijeljeno. Prije nekoliko tisuća godina došlo je do formiranja tjesnaca akumulacijom sedimenata nošenih

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 75     <-- 75 -->        PDF

poeticus L. ssp. poeticus) u području jugozapadnoga dijela Prespe formira svoju posljednju veću skupinu biljaka. Posebno značenje Nacionalnom parku pridaje i osebujna šuma divlje i pitome foje (Juniperus excelsa M. Bieb. i Juniperus foetidissima Willd.), koja je označena kao Biogenetički rezervat u kojemu neka stabla dostižu i do 400 godina starosti. Također značajno obilježje Prespi daje i šuma makedonskoga hrasta (Quercus trojana Webb) i šimšira (Buxus sempervirens L.), te šuma hrasta sladuna (Q. frainetto Ten.) i cera (Q. cerris L.). U najvišim dijelovima javljaju se bukove šume (Fagus sylvatica L.) i šume makedonske jele (Abies borisii-regis Mattf.). Važno je napomenuti da se uz planinske potoke javlja obična breza (Betula pendula Roth), kojoj je Prespa južna granica rasprostranjenosti.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 72     <-- 72 -->        PDF

obližnjim potokom Agios Germanos, koji se ulijeva u Veliko jezero. Malo jezero je više za 8 m od velikoga. Razina vode u Velikom jezeru opada tako da je prije 40 godina bila viša za 7 m. Voda u jezero dospijeva podzemnim izvorima i od nekoliko riječica koje se ulijevaju u jezero. Veliko Prespansko jezero udaljeno je samo 10 km od Ohridskoga jezera, ali leži na 150 m višoj razini. S Ohridskim jezerom povezano je brojnim podzemnim kanalima u krškom materijalu planine Galičica, pa su poznati i brojni ponori iz kojih voda otječe u Ohridsko jezero.
Ovim područjem prevladava mješavina mediteranske i srednje-europske klime, djelomično zbog samoga utjecaja jezera, koja održavaju blage klimatske prilike. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 11–11,5 °C. Ljeto je umjereno suho i srednja temperatura poraste do 22 °C, dok je zima prilično hladna s dugotrajnim mrazom i temperaturama 1–2 °C. Srednja godišnja količina oborina iznosi oko 665 mm.
Više godina nakon grčkoga građanskog rata, područje uz jezero na grčkom dijelu bilo je gotovo nenaseljeno. Zbog

ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 73     <-- 73 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ratnih prilika i kasnije teške neimaštine većina stanovnika se raselila (naročito slavenski dio). Tek od 1970-tih počeo je povratak stanovnika razvojem turizma. Domicilno stanovništvo prespanskoga područja danas uglavnom živi od stočarstva, ribarstva, poljoprivrede i turizma, te je gotovo nemoguće naići na komadić zemlje na kojemu ljudska ruka nije ostavila traga. No, suživot čovjeka i prirode, potkrijepljen mudrim upravljanjem prirodnim sredstvima ostavit će svakog ljubitelja prirode bez daha. Danas oba jezera pripadaju općini Prespa, što jamči da će tim jedinstvenim močvarnim područjem uvijek biti gospodareno i upravljano u suradnji s lokalnom upravom i nevladinim organizacijama.
Geomorfološka raznolikost, hidrološki, pedološki i klimatski uvjeti, trajna geopolitička udaljenost kao i ljudske aktivnosti, oduvijek su bili i još uvijek jesu navažniji čimbenici koji su doveli do formiranja raznolikih staništa na području Prespe. Iznimno velik broj biljnih i životinjskih vrsta na tako malom području, Prespu smješta među najvažnija zaštićena područja Svijeta. Cijelo područje nacionalnoga parka 1974. god. proglašeno je močvarom od međunarodne važnosti u okviru Ramsarske konvencije. Zbog rijetkih i endemičnih vrsta flore i faune područje Prespanskoga jezera 2000. godine proglašeno je (prvi puta u jugoistočnome dijelu Europe) i prekograničnim Parkom prirode. Nacionalnim parkom, od ukupno 327 km2, proglašeno je 2009. godine. Čitavo područje prespanskoga bazena nalazi se pod Europskom mrežom očuvanih prirodnih područja Natura 2000 bazirano na Direktivi 92/43/EEC i 79/409/ EEC, kao "Područje interesa za zajednicu" i "Posebno zaštićeno područje".
Od ukupno 400 vrsta ptica s područja cijele Grčke, u Prespi je zabilježeno preko 260 vrsta, od kojih se čak oko 140 gnijezdi na ovome području. Mnoge od tih vrsta, poput maloga vranca, rijetke su i prijeti im izumiranje. Na ovome području nalazi se 2 od ukupno 7 endemičnih vrsta pelikana u Europi. To su veliki bijeli pelikan i dalmatinski pelikan, koji sa svojih 1000–1100 parova na ovome području čini ujedno i jednu od najbrojnijih reproduktivnih kolonija u Svijetu. Ovo se područje također nalazi u deset najvažnijih sredozemnih područja za slatkovodne ribe (9 od 17 vrsta riba su endemične). Ukupno je zabilježena 21 vrsta gmazova (razne kornjače, zmije i gušteri, među kojima posebno mjesto zauzima mrki gušter kao endem Balkana). Preko 60 vrsta sisavaca živi na ovome području, uključujući šišmiše, šumske miševe, vjeverice, ježeve, jazavce, divlje svinje, lisice, divlje mačke i četiri najrjeđa kopnena sisavca Europe – sivi vuk, smeđi medvjed, vidra i divokoza.
Počevši od močvarnoga područja na oko 850 m n. v., pa sve do planinskih travnjaka koji su preko 2000 m n. v., postoji nekoliko vegetacijskih zona s brojnim biljnim vrstama. Na području Prespe zabilježeno je preko 1500 vrsta (oko 25 % od ukupne grčke flore), od kojih je većina rijetka i zaštićena međunarodnim europskim i grčkim zakonima. Zbog udaljenosti i izoliranosti samoga područja, većina biljnih vrsta je endemična i može se naći samo u ovome dijelu Svijeta. Jedna od tih zasigurno je i prespanski suncokret (Centaurea prespana Rech. f.). Bijeli sunovrat (Narcissus