DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ratnih prilika i kasnije teške neimaštine većina stanovnika se raselila (naročito slavenski dio). Tek od 1970-tih počeo je povratak stanovnika razvojem turizma. Domicilno stanovništvo prespanskoga područja danas uglavnom živi od stočarstva, ribarstva, poljoprivrede i turizma, te je gotovo nemoguće naići na komadić zemlje na kojemu ljudska ruka nije ostavila traga. No, suživot čovjeka i prirode, potkrijepljen mudrim upravljanjem prirodnim sredstvima ostavit će svakog ljubitelja prirode bez daha. Danas oba jezera pripadaju općini Prespa, što jamči da će tim jedinstvenim močvarnim područjem uvijek biti gospodareno i upravljano u suradnji s lokalnom upravom i nevladinim organizacijama.
Geomorfološka raznolikost, hidrološki, pedološki i klimatski uvjeti, trajna geopolitička udaljenost kao i ljudske aktivnosti, oduvijek su bili i još uvijek jesu navažniji čimbenici koji su doveli do formiranja raznolikih staništa na području Prespe. Iznimno velik broj biljnih i životinjskih vrsta na tako malom području, Prespu smješta među najvažnija zaštićena područja Svijeta. Cijelo područje nacionalnoga parka 1974. god. proglašeno je močvarom od međunarodne važnosti u okviru Ramsarske konvencije. Zbog rijetkih i endemičnih vrsta flore i faune područje Prespanskoga jezera 2000. godine proglašeno je (prvi puta u jugoistočnome dijelu Europe) i prekograničnim Parkom prirode. Nacionalnim parkom, od ukupno 327 km2, proglašeno je 2009. godine. Čitavo područje prespanskoga bazena nalazi se pod Europskom mrežom očuvanih prirodnih područja Natura 2000 bazirano na Direktivi 92/43/EEC i 79/409/ EEC, kao "Područje interesa za zajednicu" i "Posebno zaštićeno područje".
Od ukupno 400 vrsta ptica s područja cijele Grčke, u Prespi je zabilježeno preko 260 vrsta, od kojih se čak oko 140 gnijezdi na ovome području. Mnoge od tih vrsta, poput maloga vranca, rijetke su i prijeti im izumiranje. Na ovome području nalazi se 2 od ukupno 7 endemičnih vrsta pelikana u Europi. To su veliki bijeli pelikan i dalmatinski pelikan, koji sa svojih 1000–1100 parova na ovome području čini ujedno i jednu od najbrojnijih reproduktivnih kolonija u Svijetu. Ovo se područje također nalazi u deset najvažnijih sredozemnih područja za slatkovodne ribe (9 od 17 vrsta riba su endemične). Ukupno je zabilježena 21 vrsta gmazova (razne kornjače, zmije i gušteri, među kojima posebno mjesto zauzima mrki gušter kao endem Balkana). Preko 60 vrsta sisavaca živi na ovome području, uključujući šišmiše, šumske miševe, vjeverice, ježeve, jazavce, divlje svinje, lisice, divlje mačke i četiri najrjeđa kopnena sisavca Europe – sivi vuk, smeđi medvjed, vidra i divokoza.
Počevši od močvarnoga područja na oko 850 m n. v., pa sve do planinskih travnjaka koji su preko 2000 m n. v., postoji nekoliko vegetacijskih zona s brojnim biljnim vrstama. Na području Prespe zabilježeno je preko 1500 vrsta (oko 25 % od ukupne grčke flore), od kojih je većina rijetka i zaštićena međunarodnim europskim i grčkim zakonima. Zbog udaljenosti i izoliranosti samoga područja, većina biljnih vrsta je endemična i može se naći samo u ovome dijelu Svijeta. Jedna od tih zasigurno je i prespanski suncokret (Centaurea prespana Rech. f.). Bijeli sunovrat (Narcissus