DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 78     <-- 78 -->        PDF

kosog hica", kako je i naslovljeno. Budući da je tu vještinu teško riječima predočiti, ovaj dio knjige bogato je ilustriran jasnim crtežima s naznakom svih radnji, poza tijela, držanja puške i dr., kako bi polučili željeni uspjeh. Najteži je pogodak u fazana kada se obrušava, i kada podignut kojih stotinjak metara dalje nailazi i leti bočno od lovca ili u drugom položaju. Pravo je umijeće pogoditi takvog fazana. Neovisno o položaju otvora cijevi, lovac bi pri svim dijagonalno letećim fazanima ili kojoj drugoj vrsti poljske koke, svjesno trebao paziti da nacilja visoko ili nisko ispred divljači s pravilnom udaljenošću otvora cijevi od divljači (pretjecanjem), pojašnjava Martić.
Lovački pas i lovac u lovu
Da bi ranjenu divljač lovac i pomoćnik mu pas mogao pronaći i aportirati, od ne male važnosti je utvrditi kako je divljač "pokazala" pogodak, što je obuhvaćeno posebnim poglavljem. U poglavlju Lovački kult i religija, autor nas podsjeća kako nakon uspješnog lova lovini odati počast. Riječ je dakle o lovačkoj "štreki", za koju još uvijek nemamo domaći izraz. Kult lova, zapisano je u monografiji, iskazuje se štovanjem divljači kao dijela prirode, jer se odstrjeljuje samo višak, obredima koji imaju za cilj odavanje počasi mrtvoj divljači i zahvala prirodi za njenim darovima. Kako je pas pola uspjeha u lovu, predzadnje poglavlje posvećeno je četveronožnom "lovidrugu". Po onoj staroj uzrečici "nema lova bez starog garova", Martić citira misao jednog uvaženog dalmatinskog lovca koji je znao reći (i napisati) da nije etički gađati na pernatu divljač koja nije u fermi psa. Kad ptica poleti, u strahu tražeći spas, lovac pred svojim ptičarom podiže pušku i gađa. A onda, što sv. Hubert podari: ili pogodak ili promašaj, svejedno je za etičkog lovca koji se drži regula. Ostaje zaključna misao: Za lovca i psa, gdje ćete vidjeti ljepšeg prizora nego kada ptičar donese lovinu i elegantno je, s mirnoćom vrhunskog suradnika, ispusti ispred lovca.
Posljednjih dvadesetak stranica monografije rezerviran je za priloge, točnije za isječke članaka iz pera renomiranih lovnih stručnjaka, ljubitelja prirode i lovaca praktičara objavljenima u specijalnom prilogu Vikend koktel splitskog dnevnika Slobodna Dalmacija, u razdoblju od 1996. do 2001. godine.

L´Italia forestale e montana
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze)

Frane Grospić, dipl. ing. šum.

Iz broja 2 ožujak–travanj 2012. godine izdvajamo: Roma forest (I. dio)
Roma Forest, konferencija o sadašnjoj i budućoj ulozi šumarskih resursa glede socijalno- ekonomskoga razvoja ruralnog okružja, održana je 23. i 24. lipnja 2011.g. u Rimu. Ova međunarodna manifestacija organizirana je povodom Međunarodne godine šuma, na inicijativu Talijanske nacionalne ruralne mreže (NRN) i Šumarskog odsjeka Poljoprivredno ekonomskog instituta (INEA – FO).
Brojni znanstvenici, akademici i stručni eksperti sudjelovali su u radu Konferencije, a sadržaji znanstvenih priloga brižljivo su odabrani. Za prvi dio materijala predloženo je sedam referata objavljenih u ovom broju časopisa L’ Italia forestale e montana.
Priloge s konferencije Roma Forest za časopis IFM uredili su:
Danilo Marandola – Nacionalni poljoprivredni ekonomski institut, Marco Marchetti – uređivački odbor IFM, sveučilište Molise (Italia) i Giovanna Puccioni – tajnica Uredništva časopisa IFM.
Pomoć u organizaciji Konferencije dali su: Raoul Romano i Luca Cesaro – članovi organizacijskog odbora Roma Forest 2011.
Službeni partneri u održavanju Konferencije Roma Forest 2011 bile su institucije FAO i UFRO – odjel inventarizacija i monitoring šumskih resursa, Služba državnih šuma i Talijanski agrikulturni istraživački savjet.