DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2012 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Održavane su i paralelne sesije o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti, obnovljivoj energiji, vodnom režimu, degradaciji šuma te o prevenciji rizika socijalno-ekonomskog razvoja ruralnog područja.
Bill Slee – voditelj znanstvene grupe socijalno-ekonomskih istraživanja Instituta James Hutton: Povoljnosti održivosti i multifunkcionalnosti za razvoj ruralnih područja.
Načelo održivosti i multifunkcionalnosti temelj su europske šumarske orijentacije.
Održivost je ključna karakteristika šumskih resursa, dok multifunkcionalnost predstavlja cilj kojemu teže normativi šumskog sektora i čini osnovni sadržaj Ministarske konferencije za zaštitu europskih šuma.
Ostala načela, poput onih predloženih u okviru ekosustavnih mjera, primjenjuju se učestalo i doprinose cilju multifunkcionalnog i održivog gospodarenja šumskim resursima.
Doprinos europskih šuma ruralnom razvoju ovisi o poduzimanju novih mjera koje se trebaju suprotstaviti aktualnoj potrebi smanjenja štetnog utjecaja ugljičnog dioksida, kao posljedica ekonomske aktivnosti.
U ovom prilogu elaborirana su ključna gledišta za postizanje uvjeta za optimalni ruralni razvoj, s naglaskom na potrebu razvijanja novih ideja, koje će biti u stanju podržati potrebu tranzicije prema jednom "Low-carbon economy", kao doprinosu ruralnom razvoju.
Federico Antognazza, Elisabetta Angelino, Riccardo Nola: Preliminarna procjena uskladištenja šumskog ugljika u Lombardiji.
U regiji Lombardija obavljena je inventarizacija šumskih rezervi ugljika s ciljem izračuna bilance između apsorpcije i emisije ugljičnog dioksida, vezano za šumski prirast i promjene na šumskim površinama. Dobiveni podaci služe u strategiji kontrole i ograničenju emisije uzrokovane antropološkom djelatnošću.
U prvoj primjeni objavljen je izračun u okviru Regionalne inventarizacije atmosferske emisije (Forest model), a zatim za sve 1541 općine Regije Lombardija za razdoblje 1990–2008.g.
"Carbon stock" i rezerve ugljika na razini općina, označene su u funkciji odnosa površine svakog tipa šume na podru­čju općine s površinama provincije i regije. Ti su izračuni korigirani podacima o sječama i požarima iz Nacionalne inventarizacije 2011.g.
"Carbon stock" za Lombardiju iznosio je 1990.g. 327 Mt CO2, a za 2008.g. 408 Mt CO2, a zalihe ugljika procjenjuju se na 4,7 Mt CO2 u 2008.godine, što je 5,5 % emisije stakleničkih plinova na regionalnoj razini.
U tijeku su naknadne analize s ciljem preciznijeg obračuna na lokalnoj razini, kako bi se došlo do tehničkih podataka koji bi omogućavali provođenje mjera smanjenja emisije plinova i jačanja šumskog sektora, a sve zbog mogućnosti većeg uskladištenja ugljika i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš.
Silvio Bagnato, Roberto Mercurio, Francesco Scarfo (Mediteransko sveučilište Reggio Calabria, Italia): Pošumljavanje četinjačama u Italiji
Obnova šumskih površina pošumljenih četinjačama u sastojine složenije strukture aktualni je izazov za talijansko šumarstvo, kao i povoljnost za proizvodnju energetskog drveta.
U Kalabrijskim Apeninima je u svrhu prirodne obnove primijenjena sječa u krugovima od 2003.godine, kao pokus u šumi kalabrijskog bora (Pinus nigra Arn. ssp. laricio Poiret var. Calabrica Delamare). Pokusi su vršeni u krugovima male površine 380 m2, srednje površine 855 m2 i velike 1520 m2, što predstavlja izračun omjera dijametra kruga i prosječne visine stabla postojeće sastojine (22 m):
D/H…1:1 mali krugovi oko 380 m2
D/H…1,5:1 srednji krugovi oko 855 m2
D/H…2,0:1 veliki krugovi oko 1520 m2
Prvi rezultati pokusa nakon sedam godina dali su sljedeće rezultate:
Ako se želi zadržati u sastojini obnova kalabrijskog bora (koji zahtijeva puno svjetla), potrebno je sjeći površine u velikim krugovima (oko 1500 m2), a za jelu i bukvu koje nisu zahtjevne za svijetlost, dovoljni su mali krugovi od 380 m2 ili malo veći.
Ovo omogućava uzgajivaču da zadrži kalabrijski bor ili da pokrene akciju obnove s autohtonim vrstama.
Interval sječa je 7 godina. Ako se svakom intervencijom posiječe 30 % površine, ciklus se kompletira za oko 20 godina. U tom slučaju se prilikom sječe može dobiti 15–70 m3 po krugu ili oko 140 m3/ha u svakom intervalu.
Ovaj način sječa predstavlja održivi način gospodarenja, jer predstavlja mali "udar" na okoliš i izgled krajolika, a uz to osigurava drvni materijal za proizvodnju energije.
Clelia Cirillo i dr: Socijalna i kulturna gledišta održivog gospodarenja šumom – primjer Regije Campania
Na četvrtoj Konferenciji o zaštiti šuma u Europi (Beč 2013) među pet rezolucija usvojena je i rekreativna funkcija šuma.
U skladu s tom rezolucijom u Regiji Campagna inicirana je aktivnost s ciljem da šume budu otvorenije za javnost.
Socijalni i kulturni sadržaj važan je dio u održivom gospodarenju šumama. Iz tog razloga "Agrikulturalni odsjek regije Campagna"