DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 10 <-- 10 --> PDF |
računalnih programa za pomoć u gospodarenju ne samo šumskim, već prirodnim resursima općenito (npr. Pretzsch i dr. 2002). Takvi sustavi objedinjuju modele simulacije razvoja sastojina i prostorno planiranje utemeljeno na metodama i alatima daljinskih istraživanja. Loh i dr. (1991) opisuje metodu izrade integralnog sustava za podršku pri gospodarenju šumama. Kako računalni programi imaju namjenu olakšati korisniku donošenje odluka, nazivaju se sustavi potpore pri odlučivanju (Decision Support Systems). Suvremeni sustavi potpore odlučivanju moraju osigurati racionalan pristup povezivanja ključnih čimbenika gospodarenja šumama, višenamjensko korištenje šumskih resursa i uključivanje u gospodarenje svih interesnih skupina društva (Mendoza i Martins 2006; Bončina 2001; Bončina i Čavlović 2009). Modeliranje dugoročnog planiranja na nacionalnoj razini (Mohren 2003; Nabuurs i dr. 2002; Nelson 2003) ima važnu ulogu u procesima donošenja odluka pri gospodarenju šumama. Pri tome multifunkcionalnost i kompleksnost u donošenju odluka u planiranju i gospodarenju šumama postaje dominantni pristup (Pukkala i Miina 1997; Pukkala 1998; Pykäläinen i dr. 2001; Silvennoinen i dr. 2001; Gómez i dr. 2006). Planiranje i modeliranje prostornog razvoja sjekoreda pri jednodobnom gospodarenju hrastom lužnjakom istražuju Gonzalez i Anta (2005). Prema Baskent i Keles (2005) prostorno planiranje pri gospodarenju šumskim resursima ima veliko značenje i uobičajeno se odnosi na modeliranje prostornog rasporeda stabala, tipova vegetacije, sastojinskih oblika, dobnih kategorija sastojina, sječina i dr. Modeliranje prostornog rasporeda s obzirom na prosječnu površinu i dob sastojina te projekcije prostornog rasporeda sastojina šume predstavljaju značajan čimbenik pri planiranju gospodarenja (Borgesa i Hoganson 2000; Baskent i Jordan 2002; Kurttila i dr. 2002; Bettinger i dr. 2003; Jumppanen i dr. 2003; Kurttila i Pukkala 2003; Löfman i Kouki 2003; Baskent i Keles 2005). Objedinjavanjem prostornog modeliranja utemeljenog na metodama daljinskih istraživanja, simulatora razvoja sastojina i dugoročnog planiranja istražuju se i razvijaju složeni, višenamjenski, sveobuhvatni sustavi potpore pri odlučivanju u gospodarenju prirodnim resursima (Lamas i dr. 2009). Sustavi potpore pri odlučivanju primjenu nalaze na različitim razinama gospodarenja u različite svrhe kao što su strateško planiranje u šumarstvu, korištenje zemljišta, izbor optimalnog modela gospodarenja i dr. Iscrpan pregled razvijenih sustava potpore odlučivanju u gospodarenju šumskim resursima po institucijama u kojima su nastali, njihovoj namjeni te autorima prikazali su u svom radu Mendoza i Martins (2006). Tijekom posljednjih godina, u Hrvatskoj je razvijeno i objavljeno mnoštvo modela koji se bave razvojem sastojina, ali do sada nisu pretočeni u simulatore razvoja sastojina i šuma. Objedinjavanje modela razvoja sastojina i prostorne varijabilnosti elemenata strukture sastojine s ciljem izgradnje računalnog programa za predikciju prostorno-vremenskog razvoja šume u svrhu potpore planiranju gospodarenja šumskim resursima logičan je slijed kao nastavak niza provedenih istraživanja. Dosadašnja istraživanja i modeliranja razvoja stabala i sastojina hrasta lužnjaka (Pranjić i dr. 1988; Ivkov 1993; Dubravac 2003, Marjanović 2005, Marjanović 2009), dostupne prirasno-prihodne tablice te istraživanja nepravilne dobne strukture i projekcije gospodarenja šumama hrasta lužnjaka (Čavlović 1996, 1999a, 1999b, 2004; Meštrović i dr. 1996; Čavlović i dr. 2000a, 2000b, 2006, 2009; Šestan i Čavlović 2007) predstavljaju podlogu za izgradnju suvremenog simulatora razvoja sastojina i šume kao alata pri donošenju odluka u planiranju gospodarenja. U kontekstu izraženih problema uslijed sušenja stabala i dijelova sastojina hrasta lužnjaka (heterogenost sastojina) i zahtjeva za učinkovito planiranje prostorne i vremenske dinamike obnove lužnjakovih sastojina u radu je cilj predstaviti izgrađeni računalni program SIMPLAG, u kojemu se vremensko prostorna projekcija razvoja šume i sastojina temelji na elementima strukture sastojina na razini pojedine plohe (npr. mreža uzorka ploha 100*100 m pri uređajnoj izmjeri). Metoda rada Method of work Vremensko prostorna projekcija razvoja šume i sastojina zasniva se na razvoju strukture sastojina prije i nakon obnove, rangiranju i lociranju sastojina (dijelova sastojina) za obnovu i prostornom prikazu podataka. Osnovna dva modula su komponenta za projekciju razvoja i odabir dijelova sastojina za obnovu i komponenta za prostorni prikaz podataka. U programu je tijekom simulacijskog razdoblja odvojen razvoj strukture sastojine prije obnove od razvoja strukture sastojine nakon obnove, s obzirom na činjenicu da početne strukturne i razvojne značajke postojećih sastojina odstupaju od teoretskih te pretpostavke uspješne obnove i očekivanog teoretskog razvoja buduće sastojine. Razvoj strukture sastojina – Stand structure development Razvoj strukture svake pojedine sastojine (dijela sastojine) polazi od ulaznih podataka (početna struktura), preko razvoja strukture prije obnove, obnove sastojine te razvoja strukture nakon obnove, tijekom simulacijskog razdoblja. Ulazne podatke predstavlja GIS baza podataka o osnovnim elementima strukture na razini pojedine plohe (uređajna inventura, mreža 100*100 m, kružna ploha površine 0,09 ha) unutar odsjeka s pripadajućim prostornim koordinatama i pridruženom površinom sastojine koju ploha reprezentira (najčešće 1 ha oko središta plohe). Ulazni podaci početne strukture za svaki dio sastojine su broj stabala, temeljnica i |