DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 11     <-- 11 -->        PDF

drvna zaliha po hektaru, te desetogodišnji debljinski prirast i dimenzije srednjeg plošnog stabla (SPS) (prsni promjer i visina), za svaku od četri vrste drveća. Podaci se mogu zadati iz pripadajuće Access ili XML datoteke. Program koji vrši pripremu XML datoteke naziva se "Uređivanje šuma" – program za obračun podataka na primjernim plohama (program trenutno u razvoju).
Razvoj sastojina prije obnove temelji se na početnoj strukturi sastojine (broj stabala po ha (N), temeljnica po ha (G), drvna zaliha po ha (V), visina (hSPS) i prsni promjer (dSPS) srednje-plošnog stabla (SPS)), te smanjenju broja stabala uslijed zahvata gospodarenja (prorjede) i sušenja (mortaliteta), poglavito glavne vrste drveća.
Razvoj teoretskog broja stabala hrasta lužnjaka određen je prema formulama (1) i (2), na temelju ovisnosti promjera krošanja o dobi hrasta lužnjaka (Čavlović i dr. 2006) prema Dubravac (2003), gdje je DKn promjer krošnje u određenoj starosti, a n starost sastojine:
                DKn = 0,9761 + 0,0715  n (1)
Primjenom modela (formula 2) izračunat je teoretski broj stabala po hektaru za odgovarajuću starost (NTn) uz pretpostavljeni mješoviti raspored stabala (Assmann 1970) prema formuli:
                          (2)
Uz pretpostavku smanjenja broja stabala prema izvedenom teoretskom modelu kretanja broja stabala (NTn) broj stabala u određenoj dobi (Nn) izračunat je prema formuli:
                             (3)
 
gdje je NT – teoretski broj stabala, NS – stvarni, izmjereni broj stabala i n – starost sastojine.
Iz modela razvoja visine i prsnog promjera SPS (Špiranec 1975) te parametara Schumaher-Hall-ove funcije za hrast lužnjak (Bezak i dr. 1993) izračunava se volumen SPS, te ostali elementi strukture koji proizilaze iz razvoja SPS i broja stabala (temeljnica, drvna zaliha, apsolutni volumni prirast, volumen prorjeda), za određenu dob sastojine (detaljnije vidjeti u Teslak 2010).
Teoretski broj stabala ostalih vrsta drveća (poljski jasen, obični grab te skupno ostale vrste) izveden je iz udjela sporednih vrsta drveća u omjeru smjese prema broju stabala izračunatom i izjednačenom polinomom drugog stupnja na istraživanom području (baza podataka (HŠ_fond) za 16 istraživanih GJ-a preuzeta od trgovačkog društva Hrvatskih šuma d.o.o.).
Za hrast lužnjak korišteni su modeli razvoja visine i prsnog promjera SPS preuzeti iz prirasno-prihodnih tablica za čiste sastojine (PPT, I bonitet, drvna masa do 3 cm) prema Špirancu (1975), a za sporedne vrste korišteni su modeli razvoja za mješovite sastojine (Meštrović 1989, u Meštrović i Fabijanić (ur) 1995). Izjednačenja razvoja visine i prsnog promjera SPS provedena su modificiranom Mihajlovljevom funkcijom rasta bez aditivne konstante:
                                (4)
Drvna zaliha ostalih vrsta drveća (osim hrasta) prema dobi (VGn), uz pretpostavku intenziteta prorjede od 1,5% godišnje i teoretskog postotka prirasta tarife SPS izračunat je primjenom formule;
                                (5)
gdje je: vt – volumen (tarifa) SPS, a n – starost sastojine.
Stvaran (očekivani) broj stabala za ostale vrste drveća izračunat je kao kvocijent drvne zalihe glavne sastojine (VGn) i volumena SPS (vt).
Na temelju razvoja volumena SPS i broja stabala izračunava se razvoj ostalih elemenata strukture za poljski jasen, obični grab i ostale vrste drveća (OVD).
Kontrolnom metodom, kao razlika u drvnoj zalihi, izračunat je tečajni volumni prirast glavne sastojine u određenoj starosti sastojine (ivGn) prema formuli;
                                (6)
gdje je VG – drvna zaliha glavne sastojine, a n – starost sastojine.
Sveukupna produkcija sastojine (ivSn) izračunata je korištenjem razlike između volumena SPS u pojedinoj dobi (vtn) i broja stabala u sredini razdoblja od 10 godina (Nn-5) prema formuli;
                                (7)
gdje je vt – volumen SPS, n – starost sastojine.
Razlika između sveukupne produkcije (ivSn) i akumulacije (ivGn) drvne zalihe glavne sastojine predstavlja etat međuprihoda (VMP).
Razvoj strukture sastojina nakon obnove zasniva se na pretpostavci uspješne obnove i optimalnog razvoja budućih sastojina za istraživano područje. Teoretski broj stabala hrasta lužnjaka određuje se prema formuli (1) i (2), a broj stabala ostalih vrsta drveća prema utvrđenom omjeru smjese za istraživano područje. Iz razvoja (redukcije) broja stabala i srednjeplošnih stabala izvodi se razvoj ostalih elemenata strukture na sličan način kako je prikazano za razvoj strukture sastojine prije obnove (Teslak 2010).
Projekcija sječivih prihoda (etat glavnog prihoda i etat međuprihoda) zasniva se na razvoju strukture sastojina