DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 15 <-- 15 --> PDF |
uvažavanja ekonomskih i ostalih prostornih kriterija (slika 4). Ta mogućnost koristi se u slučajevima izbjegavanja prostorne izoliranosti površina manjih od postavljene prostorne odrednice minimalne površine sastojine, čime bi te površine bile eliminirane iz daljnje projekcije. Zbog uvažavanja prostorne smislenosti dolazi do malih odstupanja od striktno zadanih odrednica, tako da sve izdvojene sastojine, u istom koraku (gospodarskom polurazdoblju) i u drugim koracima nemaju istu površinu, a još manje oblik. Sukladno tomu ni površinski etat glavnog prihoda nije u svakom koraku simulacije egzaktno jednak onome koji je zadan. Time se postupak simulacije približava prostornoj dinamičnosti i prirodnosti same šume, a s druge strane odstupanja su u okvirima koji omogućavaju jasno razlučivanje pojedinih scenarija i razmatranje njihove primjenjivosti. Za svaku "obnovljenu" (novoizlučenu) sastojinu, kao i za svaku pojedinu plohu i ukupno za dio odsjeka koji nije uključen za obnovu, dostupni su podaci o površini, prosječnom potencijalnom prihodu, trenutnoj dobi, broju stabala, temeljnici, drvnoj zalihi, apsolutnom tečajnom volumnom prirastu, dimenzijama SPS te vrsti, iznosu i vrijednosti prihoda, sve odvojeno po vrstama drveća i za svaki korak projekcije (slike 3, 4 i 5). Konačni i izlazni rezultati projekcije razvoja regularne šume predstavljaju razvoj prostorne i dobne strukture šume te vrstu, iznos i vrijednost očekivanih prihoda odvojeno po vrstama drveća i ukupno (slika 5). Program omogućava projekciju razvoja regularne šume primjenom više različitih scenarija gospodarenja, a dobiveni rezultati projekcija omogućuju njihovo međusobno vrednovanje i odabir optimalnog scenarija. Rasprava Discussion Rezultati istraživanja stanja šuma hrasta lužnjaka (npr. Čavlović i dr. 1996, Čavlović i dr. 2011b), ostavljaju dvije temeljne mogućnosti pred planiranje gospodarenja i gospodarenje. Jedna mogućnost temeljila bi se na vrlo intenzivnoj obnovi na velikim površinama koje značajno premašuju normalne površinske etate glavnog prihoda, baziranog na normalnoj površini desetogodišnjeg dobnog razreda. Takvim bi se pristupom u kraćem razdoblju obnovile i sanirale sastojine narušene strukture, čime bi se izbjegli gubici na kvaliteti drvnih sortimenata uslijed sušenja stabala. Glede postojećeg stanja strukture sastojina obnova bi bila utemeljena na umjetnoj obnovi po prirodnim načelima (Matić 1996) na izrazito velikim površinama. Uz postojeće okolnosti takva obnova povezana je s visokim troškovima, pri čemu bi održivost gospodarenja postala vrlo upitna, a došlo bi do daljnjeg narušavanja prostorne i dobne strukture šume. |