DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 17 <-- 17 --> PDF |
koji predviđaju manji broj stabala po jedinici površine (Čavlović i dr. 2006), čime bi se omogućio razvoj nešto krošnjatijih, a time i otpornijih stabala hrasta. Model predviđa i nešto intenzivnije prorjede poglavito u mlađim sastojinama, što je u skladu s istraživanjima i spoznajama Matića (1996) koji preporuča intenzivnije prorjede poglavito u mlađim hrastovim sastojinama. Na vremenskoj osi razvoja sastojina regularne šume ključan i najosjetljiviji trenutak je razdoblje obnove sastojine. U okolnostima narušene dobne strukture šume sa znatnim udjelom koncentriranih starih i starijih sastojina više ili manje narušenih elemenata strukture sastojine, a u skladu s višekriterijskim planiranjem gospodarenja, odabir prioritetnog dijela šume i sastojina za obnovu zahtijeva uvažavanje brojnih odrednica. Da stupanj narušenosti strukture iskazan kroz stanje obrasta sastojine mora imati veće značenje pri određivanju prioritetnih sastojina za sanaciju prepoznao je i zakonodavac. Tako članak 29. Pravilnika o uređivanju šuma predviđa sanaciju sastojina kada im obrast glavne vrste drveća padne ispod 40% ili 0,4 (Anon. 2006). Za donošenje odluke o trenutku i mjestu obnove sastojine u programu je korištena kompleksna odrednicu razlike u potencijalno ostvarivom prihodu (Čavlović i dr. 2011b), koja u sebi kroz vrijednost sastojine na panju uvažava stanje strukture cjelokupne sastojine (nadstojne etaže glavne vrste drveća i pomoćne sastojine, ako je prisutna) te je prihvaćena kao ključan čimbenik određivanja prioritetnih dijelova šume za obnovu. Rezultati istraživanja međusobne povezanosti sastojinskih, stanišnih i gospodarskih čimbenika i elemenata strukture sastojine ukazuju da usmjeravanje obnove na strukturno narušenije dijelove sastojine uključuje istovremeno i saniranje narušenog staništa (Čavlović i dr. 2011a). U slučaju kada se ne odgađa obnova, postiže se višestruka korist, odnosno izbjegava višestruki gubitak, koji se ogleda u gubitku prirasta, ponajprije hrasta, realizaciji dvaju budućih prihoda od prorjede te gubitku uzrokovanog pogoršavanjem narušenosti staništa poglavito obilježja šumskog tla. Spomenuta odrednica razlike u renti određuje smještaj u prostoru i djelomično intenzitet površinskog etata glavnog prihoda. U skladu sa suvremenim višekriterijskim i prilagodljivim planiranjem gospodarenja u cilju unapređenja dobne i prostorne strukture šume postavljene su dodatne odrednice koje korisnik smisleno zadaje prema početnom stanju šumskog resursa i postavljenim ciljevima gospodarenja. Program konstelacijom postavljenih odrednica kroz složeni algoritam predviđa optimalni etat glavnog prihoda određen njegovim površinskim intenzitetom, a posljedično iznosom drvne zalihe, raspoređen po prostoru i u vremenu. Kako je oblikovna smislenost sastojina vrlo važna za ekonomičnost sječe (Murray i dr. 2004) omogućeno je dodavanje površina tj. proširivanje sastojina dodavanjem ploha bez uvažavanja ostalih odrednica, čime prostorni kriterij u određenim situacijama postaje nadkriterij. Time je izbjegnuta striktnost određivanja površinskog etata glavnog prihoda kroz razdoblja projekcije te je spriječeno izoliranje površinski besmisleno malih dijelova šume, uz postizanje prilagodljivosti projekcije razvoja, uz maksimalno približavanje prostornoj dinamičnosti regularne šume. Predstavljeni program na temelju stupnja narušenosti strukture, a time i smanjene vrijednosti dijelova sastojine uz mogućnost utjecanja na veličinu pomladne površine (sječine), ukupan površinski etat glavnog prihoda, minimalnu dob sastojine koja dolazi u obzir za obnovu/sanaciju i koncentraciju sječina, omogućava dugoročnu projekciju razvoja regularne šume hrasta lužnjaka. Kombiniranjem ključnih elemenata planiranja gospodarenja moguće je formirati dovoljan broj scenarija razvoja šume te simulacijom provedbe svakog pojedinog scenarija provjeriti njihove krajnje posljedice u iznosu, prostoru i vremenu. Smislena analiza posljedica omogućava vrednovanje i odabir, a u konačnici i primjenu najprihvatljivijeg scenarija koji bi se ugradio u plan, odnosno planove gospodarenja. Zaključci Conclusion Dugoročno planiranje postupaka gospodarenja u uvjetima narušene strukture šuma i sastojina vrlo je zahtjevno. Pri tome određivanje etata glavnog prihoda (odabir sastojina za obnovu) kao najznačajnijeg utjecajnog čimbenika na buduću prostornu i dobnu strukturu regularne šume ima osobitu važnost. Projekcije razvoja regularne šume uz primjenu, prema intenzitetu i poziciji različitih postupaka gospodarenja (scenarija), uvelike može olakšati donošenje odluka u procesu planiranja gospodarenja. Izgrađeni računalni program SIMPLAG omogućava projekciju razvoja šume i šumskih sastojina uvažavajući prostornu varijabilnost elemenata strukture unutar pojedine sastojine (velika prostorna preciznost) uz primjenu različitih postupaka gospodarenja (scenarija). Dobivene spoznaje o budućem razvoju prostorne i dobne strukture šume, te ostvarenim prihodima tijekom projekcijskog razdoblja omogućavaju međusobnu usporedbu i sveobuhvatno vrednovanje postavljenih scenarija gospodarenja. Na temelju provedenog vrednovanja scenarija moguće je odabrati optimalne postupke gospodarenja, odnosno scenarij koji bi se konkretno primijenio u planiranju i provedbi gospodarenja regularnom šumom hrasta lužnjaka. Literatura References Anić, I., M. Oršanić, 2009: Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama. Zbornik radova s znanstvenog skupa Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 39–53, Zagreb. |