DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Nakon svake vegetacije školovane sadnice (B) divlje kruške imale su veću visinu i promjer vrata korijena od neškolovanih. Nakon tri vegetacije na terenu prosječna visina neškolovanih sadnica iznosila je 762 mm (360–1640 mm), a školovanih 1142 mm (520–2050 mm). Prosječni promjer vrata korijena neškolovanih sadnica divlje kruške nakon tri vegetacije na terenu iznosio je 12,15 mm (5,71–22,80 mm) odnosno školovanih 15,36 mm (6,49–26,29 mm).
Analizom varijance ponovljenih mjerenja dobivene su statistički značajne razlike u visinama sadnica divlje kruške s obzirom na tretiranja (F = 142,066, p = 0,000000), datume mjerenja (F = 820,051, p = 0,000000) odnosno datum*tre­ti­ranje (F = 2,646, p = 0,048256). Školovane sadnice (varijanta B) imale su prosječno 392 mm veću visinu od neškolovanih (varijanta A) i statistički su se značajno razlikovale (p = 0,000009). Tukeyevim HSD-testom utvrđene su statistički značajne razlike u visinama sadnica između svih datuma mjerenja, što znači kako su neškolovane i školovane sadnice visinski prirašćivale tijekom razdoblja mjerenja. S obzirom na varijabilnost datum*tretiranje nisu utvrđene statistički značajne razlike u visinama školovanih sadnica mjerenih 21.3.2007. i neškolovanih sadnica mjerenih 23.3.2009. godine, te između školovanih sadnica mjerenih 14.4.2008. i neškolovanih sadnica mjerenih 7.4.2010.