DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 46     <-- 46 -->        PDF

i sur. 2009; DAVIS 2009). Lisni mineri su uspješni kolonizatori novih područja i njihove populacije se brzo povećavaju nakon unošenja u nova staništa (GODFRAY i sur. 1995, GIRARDOZ i sur 2007, ŠEFROVA 2003; MATOŠEVIĆ 2007; MATOŠEVIĆ i PERNEK 2011).
U procesu širenja u novo područje invazivne vrste izdvojene su iz kompleksa svojih autohtonih prirodnih neprijatelja, čime su u prednosti pred autohtonim vrstama područja koja koloniziraju (LOCKWOOD i sur. 2007; CSOKA i sur. 2009). No, autohtoni parazitoidi tih novo koloniziranih područja prilagođavaju se na nove domaćine i utječu na dinamike njihovih populacija te se uspostavljaju novi parazitoidski kompleksi (GODFRAY i sur. 1995; CSOKA i sur. 2009). MEY (1991) iznosi tvrdnju da su parazitoidi autohtonih Phyllonorycter vrsta preadaptirani na novounesene vrste istoga roda. Unašanje stranih vrsta u nova područja predstavlja priliku za proučavanje procesa prilagodbe autohtonih parazitoida na nove domaćine, čime se može predvidjeti uspjeh kolonizacije nove invazivne vrste. Kako se Europom posljednjih desetljeća proširilo nekoliko stranih vrsta lisnih minera, tako su i brojnija istraživanja procesa prilagodbe autohtonih parazitoida na te nove vrste (MEY 1991; GODFRAY i sur. 1995; GRABENWEGER 2003; GRA­BENWEGER i sur. 2005; STOJANOVIĆ i MARKOVIĆ 2005; GIRARDOZ i sur. 2006; VOLTER i KENIS 2006; GIRADOZ i sur. 2007, KLUG i sur. 2008; CSOKA i sur. 2009; GRABENWEGER i sur. 2010;)
Hrvatska ima bogatu faunu lisnih minera drvenastog bilja (MATOŠEVIĆ i sur. 2008; MATOŠEVIĆ i sur. 2009), a sastavni dio te faune su strane i invazivne vrste u šumama i urbanim područjima (MATOŠEVIĆ 2007, MATOŠEVIĆ i PERNEK 2011). Do sada u Hrvatskoj nije bilo istraživanja parazitoidskog kompleksa domaćih vrsta lisnih minera i prilagodbe tih kompleksa na novo unesene strane vrste unesene unatrag nekoliko desetljeća.
Čimbenici koji utječu na bogatstvo vrsta parazitoida nekog herbivornog domaćina su stupanj taksonomske i ekološke sličnosti između potencijalnih domaćina (GODFRAY 1994; HAWKINS 1994). Tako su za ovo istraživanje odabrani ekološki i taksonomski slične vrste u šumskim ekosustavima i urbanom području.
Phyllonorycter roboris (Zeller), Phyllonorycter quercifoliella (Zeller) (obje vrste Lepidoptera, Gracillariidae) i Tischeria ekebladella (Bjerkander) (Lepidoptera, Tischeriidae) su autohtone i najbrojnije vrste minera na hrastovima lužnjaku (Quercus robur L.) i kitnjaku (Quercus petraea (Matt.) Liebl., a Phyllonorycter klemannella (Fabricius) (Lepidoptera, Gracillariidae) je autohtoni lisni miner na crnoj johi (Alnus glutinosa L.) u Hrvatskoj (MATOŠEVIĆ 2007a; MATOŠEVIĆ i sur. 2008, MATOŠEVIĆ i sur. 2009). Phyllonorycter robiniella (Clemens) i Parectopa robinella (Clemens) (obje vrste Lepidoptera, Gracillariidae) su strane vrste lisnih minera na bagremu (Robinia pseudoacacia L.) i rasprostranjeni su u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka gdje dolazi i bagrem (MATOŠEVIĆ 2007; MATOŠEVIĆ i PERNEK 2011). Phyl­lonorycter platani (Staudinger) (Lepidoptera, Gracillariidae), miner na platani (Platanus x acerifolia (Aiton) Willd) je već početkom 20. stoljeća počeo širenje i do danas je vrsta rasprostranjena u cijeloj Europi, uključujući i Hrvatsku (BOGAVAC 1959; ŠEFROVA 2001; MATOŠEVIĆ 2004; MATOŠEVIĆ 2007). Cameraria ohridella Deschka & Dimić (Lepidoptera, Gracillariidae), miner na divljem kestenu (Aesculus hippocastanum L.) je početkom 80-tih godina 20. stoljeća počeo invazivno širenje Europom (FREISE i sur. 2002), a prvi nalaz vrste u Hrvatskoj je onaj iz Zagreba 1989.godine (MACELJSKI i BERTIĆ 1995). Phyllonorycter leucographella (Zeller) (Lepidoptera, Gracillariidae), miner na vatrenom trnu (Pyracantha coccinea M. Roem.) se od 1970. godine širi Europom, a u Hrvatskoj je prvi puta vrsta registrirana 2002. godine (MATOŠEVIĆ 2004).
Ovo istraživanje imalo je nekoliko ciljeva: a) utvrditi da li su se na nove strane vrste u fauni lisnih minera Hrvatske prilagodili autohtoni parazitoidi; b) utvrditi da li su ti parazitoidi generalisti ili specijalizirane vrste; c) utvrditi da li domaće i strane vrste lisnih minera sličnih bioekoloških svojstava imaju slične parazitoidske komplekse.
Materijali i metode rada
Materials and methods
Lokaliteti i razdoblje istraživanja – Field sites
Lokaliteti sakupljanja uzoraka odabrani su glede staništa biljke domaćina lisnog minera: divlji kesten, platana i vatreni trn rastu u urbanom području te su listovi s minama sakupljani na više lokaliteta na području Zagreba, u drvoredima i živicama.
Uzorci listova s minama s hrasta lužnjaka, bagrema i johe sakupljani su u park šumama na području Zagreba i u šumi hrasta lužnjaka na području Jastrebarskog.
Ovo istraživanje odvijalo se tijekom 2004., 2005. i 2006. godine.
Sakupljanje uzoraka lisnih minera i uzgoj parazitoida – Leaf miner collections and parasitoid rearings
Za istraživanje su odabrane, po brojnosti mina, najzastupljenije vrste domaćih lisnih minera (MATOŠEVIĆ 2007a), P. roboris, P. quercifoliella, T. ekebladella, P. klemannella i strane vrste P. robiniella, Pa. robiniella, u šumskim sastojinama, te strane vrste C. ohridella, P. leucographella i P. platani u urbanim područjima-parkovima i drvoredima.
Listovi s minama su sakupljani s donjeg dijela krošnje stabala (<2,5 m), a za minere T.ekebladella, P. roboris i P. quercifoliella i s mladih biljaka hrasta lužnjaka (biljke visine do