DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Posebno je lijepa šuma pinja (Pinetum pinea) koja svojim kišobranastim krošnjama prekriva pojedine mikrolokalitete; Žaru, Pinjevca, a prirodno joj je stanište pijesak. Smatra se da su do II. Svj. rata znatno veće površine bile prekrivene šumom pinja, koja je jedina samonikla pinijina šuma na našoj obali Jadrana.
Špilje, more i podmorje
Caves, sea, underwater richness
Tipična su krška podzemna staništa: polušpilje, špilje i jame, a na obali urušene špilje "garme" i rikavice. Špilja ima posvuda na otoku, a najpoznatija je tzv. Jama, popularno nazvana Odisejeva. Nalazi se u blizini sela Babino Polje, na južnoj obali, otprilike pola sata hoda od njega. Zapravo je to velika rikavica urušena svoda (Stražičić,1955), pa s kopna doista izgleda kao velika jama, a s mora je za lijepa vremena moguć pristup barkama. Mnogi posjetitelji žele preplivati kameni nadsvođeni prolaz s mora do unutrašnjosti špilje. Služi lokalnim ribarima za čuvanje barki za nevremena.
Osim toga kod Babinog Polja imamo i dvije velike špilje: Movrica i Ostaševica, prebogate špiljskim ukrasima. Do danas nisu u potpunosti istražene niti dostupne javnosti. Na nekoliko lokaliteta imamo špilje koje su u predhistoriji služile za boravak ljudi.
Prirodne luke
Natural ports
Mljet je geografski vrlo razveden prema Mljetskom kanalu i ima nekoliko predivnih prirodnih luka, zaštićenih od vjetrova: Polače, Prožura, Okuklje, ali također i prirodne uvale prema otvorenom moru, nenastanjene i prekrivene žalima (Sutmiholjska, Grabova). Jedinstveni panoramski izgled Mljetu daju razvedene obale, klifovi, hridine i brojni otočići, te bogata orografija okolnih brda, što se strmo uzdižu iznad morske površine, zaklanjajući brojna krška polja i naselja u kamenu.
Polače su u prošlosti prepoznate kao sigurna luka, pa iz rimskog vremena imamo ruševine građevinskog kompleksa. Sastoji se od palače, dviju bazili    ka, arsenala, termi i svjedoči o vremenu kad je čovjek živio s prirodom. Nađeni su i ostaci kamenih građevina u moru koje su služile za sidrenje većeg broja brodova, pa se predpostavlja da je luka u doba Rimljana korištena kao zimovalište galija (Gušić i Fisković, 1980).