DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 62 <-- 62 --> PDF |
svedena na minimum. Osim toga, velika je razlika u broju sunčanih sati; dok na Mljetu gotovo da nema dana bez sunca u zimskom periodu, na kontinentu gotovo da nema sunčanih dana. Do danas otok nije korišten u svrhu zdravstvenog turizma, a to je prava šteta, jer šetnje i uživanje u prirodnim vrijednostima otoka mogu se koristiti cijelu godinu. Mnogim ljudima treba promjena zraka i šetnja kroz šumu bora bez zagađenja zraka. Otok ima i smještajnih kapaciteta, pa može pružiti usluge boravka većem broju ljudi. Zaključak Conclusion Mljetska jezera zapravo su duboki zaljevi koje je ispunilo more i koji s okolnom šumom čine jedinstven eko sustav i stanište za brojne biljne i životinjske vrste. Zaštitom i čuvanjem ovoga prostora osiguravamo biljni i životinjski biodiverzitet u prostoru. Prirodne luke prepoznate su u prošlosti kao pogodna mjesta za život (Polače), a služe i danas za sidrenje nautičarima. Jezera su najviše posjećena u ljetnim mjesecima kad je temperatura mora u njima viša za nekoliko stupnjeva nego u okolnom moru. Pješčane uvale Saplunara i Limuni zaštićene su u kategoriji šumskog rezervata radi očuvanja vegetacije pijesaka. Izvori pitke vode posebnost su otoka Mljeta, kao i jedinstvena zelena boja koja daje pečat i obilježje posjetiteljima ovoga otoka. Iskonske šume hrasta česvine nisu sačuvane osim na malom lokalitetu Velika dolina, ali su zato šume alepskog bora bujno rasprostranjene po otoku. Iz svega iznesenog možemo zaključiti kako je otok Mljet bogat prirodnom baštinom i pravo područje na kojemu je moguća djelatnost zdravstvenog turizma. Od šetnji prirodom, pješačenja na uzvišenja, šetnje stazama oko jezera, kupanja u ljetnim mjesecima u moru i jezerima, do razgledavanja prirode barkom. Uz vrijednosti prirodne baštine treba spomenuti i značajne kulturne komplekse: rimski kompleks u Polačama iz 4. ili 5. st. i benediktinski samostan iz 12. st., te renesansni iz doba Dubrovačke Republike (Gušić, Fisković, 1980). Ne smijemo zaboraviti da na otoku gotovo i nema zagađenja, jer nema industrije, a magle i smog su nemoguća pojava. Otok je stoga pogodan za posjete tijekom cijele godine. Primjerenim razvijanjem potencijala koje nudi prirodna baština otoka Mljeta moguće je produžiti vrijeme posjeta otoku. Blaga klima, ljepota i prednosti prirodnog krajolika, daju mogućnosti koje čovjek treba prepoznati i upotrijebiti. Sada je vrijeme posjeta najviše 5 mjeseci u godini, a i to nije intenzivno. Prometna povezanost je sada poboljšana s drugim dijelovima zemlje. Klimatske prilike dozvoljavaju šetnje i rekreaciju tijekom cijele godine. Razvojnom strategijom lokalna samouprava mogla bi pomoći lokalnom stanovništvu koje želi ovakav turizam u svojim objektima. Osim toga, korištenje prirodnih ljekovitih čimbenika moglo bi pomoći poboljšanju ekonomskih i demografskih prilika na otoku. Literatura References Bertović, S. 1989: Klima nac. parka Mljet, Kesić, Vesenjak-Hirjan, J.: Ekološke i zdravstvene prilike otoka Mljeta, HAZU, str. 13–26, Zagreb Bognar, A. I Curić, L. 1985: Geomorfološke značajke otoka Mljeta, simpozij "Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta", str. 73–84, Pomena Fisković, C. 1958: Crkva i samostan sred Jezera na Mljetu, Bulletin HAZU VI, No 1, str. 11, Zagreb Gušić, B., Fisković, C. 1980: Otok Mljet, Uprava nacionalnog parka Mljet, str. 101, Goveđari Ivanišević, G. 2010: Lječilišna medicina i lječilišni turizam u Hrvatskoj, simpozij Lječilišna medicina i turizam, V. Lošinj, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, str. 9 – 17, Zagreb Keršek, E. 2008: Ljekovite biljne i voćne rakije, Rakijska biljaruša, VBZ, str. 271, Zagreb Kevo, R. 1961: Mljet – zeleni otok, Uprava nacionalnog parka Mljet, str. 52, Goveđari Nikolić, T., Topić, J. 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, str. 693, Zagreb Pavletić, Z. 1995: Ugrožene biljke otoka Mljeta, simpozij "Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta", str. 285–291, Pomena Prlenda, M. 2010: Otok Mljet – destinacija zdravstvenog turizma, simpozij Lječilišna medicina i turizam, V. Lošinj, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, str. 81 – 83, Zagreb Rauš, Đ. 1977: Vegetacijske značajke uže okolice Malostonskog zaljeva, Zbornik savjetovanja "Malostonski zaljev", str. 27–39, Dubrovnik. Regula-Bevilaqua, Lj., Ilijanić, Lj., 1984: Analiza flore otoka Mljeta, Acta Boatanica Croatica vol. 43, str. 119–142, Zagreb Seletković, Z., Katušin, Z. 1984: Klima Hrvatske, Šume Hrvatske, str. 13–18, Zagreb, Stražičić, N. 1955: "Rikavice na otoku Mljetu", Speleolog 3–4, str. 77–81, Zagreb Šegulja, N. 1998: Biljni svijet pjeskovito-šljunkovite obale našega Jadrana", Ekološki glasnik 8, str. 21–27, Zagreb Šugar, I., ed. 1984: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske, Zavod za zaštitu prirode, str. 521, Zagreb. Toplak Galle, K. 2005: Domaće ljekovito bilje, Mozaik knjiga, str. 310, Zagreb Trinajstić, I. 1985: Dopune flori otoka Mljeta, Poljoprivreda i šumarstvo, 31/1; str. 7–14, Zagreb. Trinajstić, I. 1995: Vegetacijske značajke otoka Mljeta, simpozij "Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta", str. 247–269, Pomena |