DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Stručna tema 116. sjednice Skupštine HŠD-a
Hrvatsko šumarstvo na pragu Europske unije – izlaganje mr. sc. Ivana Pavelića
Damir Delač, dipl. ing. šum.
Pozdravivši sve nazočne, izlagač predsjednik Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Ivan Pavelić, zahvalio se predsjedniku HŠD-a mr. sc. Petru Jurjeviću što mu je omogućio da izloži današnju temu i da svoje viđenje o tome što se događa i što bi se trebalo događati u šumarskoj struci. Možda se neće svi složiti s mojim mišljenjem, rekao je, međutim dobro je da ga svi možemo komentirati. Hrvatsko se šumarstvo neće značajnije promijeniti ulaskom Hrvatske u EU. Kao što kiša neće niti manje niti više padati, biologija će i nadalje činiti svoje i jedino što vidim bitnu razliku je način korištenja zaštitnih sredstava jer se ulaskom u EU sužava prostor u kojemu smo do sada djelovali i neće se moći koristiti kao do sada. Znanje koje imamo u struci isto se značajnije neće promijeniti, jer i naš Šumarski fakultet i Institut već koriste znanja koja se primjenjuju u EU. U nekim segmentima vjerujem da smo i bolji. Ono gdje vidim promjene je gospodarenje šumama, tj. u tvrtki  koja to regulira, a to su Hrvatske šume d. o. o. Gospodarenje šumama ovisi o tome tko je vlasnik i on postavlja uvjete i kriterije kako će se gospodariti, a Republika Hrvatska kao vlasnik jasno je rekla da njenim šumama gospodare Hrvatske šume d. o. o.  Postoji Zakon o šumama i njime je jasno definirano tko i kako upravlja tj. gospodari tim šumama. Želim naglasiti da će se Zakon o šumama mijenjati, negdje drugom polovinom godine ili početkom trećeg kvartala, trebao bi ući u Saborsku proceduru. Tim zakonom trebala bi biti riješena sva pitanja koja to nisu bila postojećim zakonom, odnosno definirati neke nove momente. Svi mi moramo omogućiti da se po tom Zakonu hrvatskim šumama gospodari barem onoliko dobro koliko se to do sada radilo. Što se tiče našeg gospodarenja šumama mi se dičimo da to radimo na ekonomski, ekološki i socijalno prihvatljiv način, primjenjujući FSC certifikaciju šuma, koja je u fazi reakreditacije i nadam se da ćemo ponovno udovoljiti kriterijima. Želim nešto više reći o aktualnom trenutku u Hrvatskim šumama. Da li su Hrvatske šume danas u povoljnijem trenutku nego što su to bile prije dvadesetak godina? Ako napravimo kratku analizu početkom 90-tih godina prošloga stoljeća imali smo sljedeću situaciju. Kao prvo imali smo euforiju oko stvaranja nove države, kao drugo imali smo ekonomsku situaciju koja je bila relativno dobra, treće imali smo prosječnu plaću na razini ondašnjih 120 DM, što je bilo oko 10 % prosječne plaće u Njemačkoj, cijena drvnih sortimenata u Europi bila je slična kao i danas (ne nominalno nego u omjerima), drvoprerađivačka industrija bila je jako razvijena, izvoz drvnih proizvoda, zbog konkurentne cijene bio je velik,  a ratne prilike ovdje neću spominjati. Ako pogledamo danas, komparativno kroz iste točke, imamo ljutnju jer od nove države nismo dobili ono što smo očekivali,  imamo vrlo lošu ekonomsku situaciju, relativno besperspektivnu s loše provedenom privatizacijom, imamo prosječnu plaću od 750 €, što je 50 % one u Njemačkoj, cijena drvnih sortimenata  u Europi na sličnoj je razini kao prije 20 godina, izvoz drvnih proizvoda raste, ali samo po niskim cijenama. Naši drvoprerađivači polako izlaze iz krize međutim, imaju jako velika opterećenja. Ovdje leži odgovor zašto su šumari bolje živjeli 90-tih godina nego danas. Plaća šumara bila je onda 2 do 3 puta veća od prosjeka Hrvatske, ali tada je Republika

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Hrvatska po plaćama bila na niskoj razini. Međutim, da li je šumarstvo u boljem položaju nego prije 20 godina, na to nije više jednostavno dati odgovor. Pokušajmo ga kreirati. Ako je cijena drvnog sortimenta prije 20 godina bila približno jednaka kao danas, barem u omjerima cijena, te ako je trošak radnika bio na razini 10 % od onog u Njemačkoj i ako je danas on na razini 50 % od onog u Njemačkoj, tada možemo zaključiti sljedeće: Hrvatske šume su s 2 do 3 puta većom plaćom i sa 60 % većim brojem zaposlenika trošile oko 40 % prihoda za plaće, dok danas troše oko 50 %. Dakle bile su veće plaće, veći broj zaposlenika i ostao je prihod koji se mogao investirati u druge stvari. Nas zanima pogled u budućnost, odnosno da li će šumari biti u još nezavidnijem položaju nego danas. Pitanje je kako posluju državne tvrtke u šumarstvu koje su prije 10 godina bile u istom položaju kao mi danas, te što su one promijenile i koji su rezultati. Imamo puno primjera, no najbolji je primjer Austrije, pa pogledajmo što se tamo događalo. Napravljeno je restrukturiranje i danas je u austrijskim državnim šumama prihod od iskorištavanja šuma malo više 50 %, dok je ostatak od ostalih djelatnosti. Churchill je svojedobno rekao da ne može ništa obećati do krv znoj i suze. Mi nismo baš u takvom položaju, međutim morat ćemo više raditi za isti ili manji novac. To nitko ne želi čuti, ali moramo biti svjesni situacije. Šuma je blago koje smo dobili na čuvanje i koje moramo ostaviti budućim generacijama. Hrvatske šume imaju danas problem likvidnosti koji je nastao amortiziranjem lošeg poslovanja drvoprerađivačke industrije u 2008. godini. Šumarski sektor ne možemo gledati zasebno bez drvoprerađivača jer to su naši kupci od kojih mi živimo. Oni sve bolje stoje i vraćaju im se tradicionalni kupci iz Europe, međutim, porast cijena energije s jedne strane i s druge strane fiksni tečaj kune uvjetuju da njihovo stanje nije u poboljšanju. U ovim okolnostima i drvoprerađivači moraju napraviti restrukturiranje. Smanjenje naknade za općekorisne funkcije šuma OKFŠ bitna je stvar koja utječe na poslovanje tvrtke Hrvatske šume. S jedne strane smanjenje sredstava za OKFŠ, s druge strane povećanje materijalnih prava radnika potpisanim kolektivnim ugovorom, stavljaju tvrtku u obavezu od 205 milijuna kuna veću nego u prethodnom razdoblju.  Kada bi tvrtka u 2012. godini poslovala potpuno isto kao u 2011. godini, bila bi u minusu 205 milijuna kuna.  Nadalje krivo ili loše tumačenje članka 55 Zakona o šumama povećava troškove tvrtke za  40 milijuna kuna. To je veliki izazov ne samo za Upravu, nego i za sve zaposlenike. S jedne strane ćemo štedjeti, a s druge strane pokušat ćemo povećati prihode. To je jedino rješenje i napravit ćemo sve što možemo da taj gubitak umanjimo i poslujemo barem s pozitivnom nulom. Očekuju nas velike strukturne promjene. U ovom trenutku sindikati se odupiru ovakvim promjenama, no moraju shvatiti svoju veliku odgovornost i ulogu u tom procesu, jer ne činiti ništa isto je što i činiti loše. Vrijeme je značajni čimbenik ovakvog procesa, ono je jedini nenadoknadivi resurs i ono što ne učinimo danas može se ukazati kao vrlo loše sutra. Mi nismo javno poduzeće, međutim gospodarimo s nacionalnim bogatstvom, te stoga imamo i javnu odgovornost. Šume kao resurs nisu naše, kao što i poduzeće Hrvatske šume d. o. o. nije naše, već je bogatstvo svih stanovnika Hrvatske i na taj način se prema njima moramo odnositi. Mi imamo sreću da radimo u poduzeću koje ima bitnu ekonomsku, ekološku i socijalnu ulogu u društvu, tako da svatko ima potrebu nadgledati i komentirati naš rad. Što smo više okrenuti javnosti i što više javnost zna o našem poduzeću, tim je naša funkcija bolje obavljena. Mi u svom poslovanju ne bi smjeli imati tajne, jer posao koji obavljamo ima za posljedicu javno dobro, pa bi se prema tome tako trebali i odnositi. S novinarima koji "hrane" javnost informacijama moramo biti u što boljim odnosima, kako bi i oni uspješno obavljali svoj dio posla. Zadnji članak koji je izašao u tjedniku Globus ima jako puno neistina, no nažalost ima i podataka koji su istiniti. Ono što je već odavno trebalo napraviti je ograditi se od događaja koje javnost percipira kao loše. S druge strane treba zaustaviti izlaženje neistinitih informacija o tome što se događa u poduzeću. Stoga smo od Glavnog urednika tjednika Globus zatražili da objavi demantij, a kako to nije napravio preko našeg odvjetnika poslali smo mu upozorenje pred tužbu. Republika Hrvatska često se spominje kao zemlja znanja. U šumarskoj struci to smo i pokazali, jer u Hrvatskim šumama ima više od 1300 inženjera, magistara i doktora znanosti, koji svojim predanim radom svakako doprinose razvoju struke i poduzeća. Međutim Hrvatske šume d. o. o. ne mogu preuzeti odgovornost zapošljavanja svih obrazovanih kadrova šumarske strukture u RH. Bila bi to prevelika odgovornost za tvrtku, dakle treba naći alternative. Kao zaključak podvukao bi sljedeće:
Šume i način gospodarenja šumama trebao bi ostati isti kao što je bio do sada, znači u skladu s FSC standardima i željom vlasnika RH da sačuva šume kao jedno od najvećih bogatstva koje imamo. Republika Hrvatska jasno je rekla NE koncesijama, a mi smo istog stava i borit ćemo se svim snagama da tako i ostane, jer Zakonom o šumama jasno je definirano tko i kako gospodari šumama.
OKFŠ je prihod na koji sada moramo računati u smanjenom iznosu, ali moramo uvažiti i činjenicu da može biti ukinut. Naravno to nećemo mirno promatrati, ali odluka je negdje drugdje. U svakom slučaju trebamo proklamirati svrhu OKFŠ-a koji je i u početku donesen za očuvanje šuma na kršu, onih koje bez tog financiranja same ne mogu opstati, te onih zahvaćenih sušenjem.
Postoji dio šuma koje su u procesu povratka bivšim vlasnicima. Skoro svakodnevno dobivamo informacije o takvim novim šumskim površinama. Postoji dobra volja da se financijski namire vlasnici takvih šuma, ali nisam siguran

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 67     <-- 67 -->        PDF

koliko je država u mogućnosti podnijeti ovakav trošak, pa će se proces smanjivanja državnih šuma vjerojatno nastaviti  i dalje.
Restrukturiranje poduzeća napraviti ćemo sa ili bez potpore sindikata. Ovom prilikom iznijet ću neke informacije, jer je ovdje većina zaposlenika Hrvatskih šuma velikim dijelom članova sindikata. Ponovo pozivam sindikate da preuzmu svoju ulogu u procesu   restrukturiranja poduzeća, a to je savjetodavna uloga, ne i izvršna, jer oni nemaju odgovornost koju ima Uprava i ona će je nositi sa sobom. Restrukturiranje poduzeća ne podrazumijeva niti otpuštanje, niti zapošljavanje, nego optimizaciju procesa unutar poduzeća, a sve na osnovi poslova koje poduzeće obavlja. Dakle, u Hrvatskim šumama ne postoje do kraja definirane tehnologije rada, a kao posljedice definiranja tehnologije rada nastat će sistematizacija radnih mjesta, tj. koji ljudi mogu obavljati koje poslove. Kada shvatimo koliko je potrebno radne energije, onda možemo govoriti o viškovima ili manjkovima zaposlenika. Cilj restrukturiranja nije izdvojiti djelatnosti koje su sastavni dio poslovanja poduzeća, kao npr. uređivanje šuma, računovodstvo, pravna služba ili bilo koji drugi odjel koji je sastavni dio poslovanja Hrvatskih šuma. U svakom slučaju proces restrukturiranja bit će odobren od nadležnih tijela, a to su Nadzorni odbor i Skupština Društva, jer se bez njihovog odobrenja ne može ni krenuti u realizaciju tog procesa.
Nešumarske djelatnosti često se spominju kao one koje moraju ići van iz poduzeća, međutim to treba shvatiti vrlo ograničeno. Kako je već spomenuto u Austrijskim državnim šumama 50 % proizvoda je od nešumskih djelatnosti i bit ćemo vrlo oprezni kada ćemo odlučivati o tome da li one trebaju ići van ili ostati u sklopu poduzeća.
Riječ profit ili Hrvatski dobit bitna je stvar u poslovanju svakog poduzeća osim ako to nisu neprofitne udruge. Mi nismo neprofitna udruga, Hrvatske šume trebaju ostvariti profit i puniti državni proračun za zadovoljavanje svih potreba koje država servisira. Mi nemamo pravo potencijalno skriveni profit koristiti za neke svoje imaginarne ciljeve, nego ga dati državi za općekorisne funkcije, jer ona je vlasnik i državnih šuma i poduzeća.
Šumska biomasa počinje predstavljati bitan sortiment u ponudi Hrvatskih šuma, te bi se energetski nasadi trebali usvojiti gospodarskim osnovama i predstavljati posebnu kategoriju šumarstva. Društvo veliku podršku daje šumskoj biomasi kao obnovljivom resursu. Hrvatske šume će sa svojim partnerima ući u izgradnju kogeneracijskih sustava, jer zašto bi strancima prodavali sirovinu kada sami možemo iskoristiti ovu alternativnu energiju.
Promjena cijena drvnih sortimenata pitanje je dana i nastojat će se dogovoriti do 30. rujna 2012. godine. Promjena cijena znači da će nekim sortimentima porasti cijena, međutim nekima će i pasti. Ipak, u pravilu većina sortimenata je danas podcijenjena i cijena bi trebala  porasti. Nadam se da ćemo uskoro s drvoprerađivačima dogovoriti modele formiranja cijena, višegodišnjih ugovora i rabatne politike. 
Kroz edukaciju radit ćemo na edukaciji najmlađih popularizacijom kao nečeg o čemu svi moramo brinuti. Poglavito

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 69     <-- 69 -->        PDF

 a činjenica je da se povjerenstvo za donošenje prijedloga Zakona još nije niti sastalo, niti je dobilo rješenja o imenovanju.
Pomoćnik ministra Ministarstva poljoprivrede mr. sc. Goran Rubin odgovorio mu je kako je povjerenstvo za donošenje Zakona o šumama formirano i uskoro će otpočeti s radom. Prijedlog novog Zakona o šumama očekuje se u trećem kvartalu ove godine.
Predsjednik Nadzornog odbora HŠD-a i tehnički urednik Šumarskog lista Hranislav Jakovac, dipl. ing. postavio je pitanje glede očekivane velike dobiti od poslovanja HŠ d.o.o. i doprinosa u proračunu Države. Naime, mnogima u Vladi, pa i zastupnicima u Hrvatskome saboru, a očito i većini javnosti nije jasno da tu velike dobiti nema ako se uz relativno malu pripomoć iz  sredstava OKFŠ-a, kroz ulaganja u uzgojne radove i zaštitu šuma osiguravaju općekorisne funkcije šuma. Zar pitka voda, čisti zrak, zaštita od vjetra i erozije, zdravstvene i rekreativne pogodnosti koje daje šuma i ostale općekorisne funcije šume nisu dobit za jednu državu. Mali dio tih ulaganja pokriva se iz sredstava OKFŠ-a, a oni korisnici koji ta sredstva uplaćuju smatraju ih parafiskalnim nametom i očekuju da ta ulaganja netko drugi pokrije, pa još i da uplati keš u državni proračun. Treba se boriti za pravilno tretiranje dobiti u šumarstvu, jer je očito da politika to ne razumije ili ne želi razumjeti te pogoduje onima koji žele svoju dobit povećati na račun općih koristi za društvo u cjelini.
Mr. sc. Ivan Pavelić odgovorio je kako je za smanjenje OKFŠ odgovoran onaj koji je pregovarao o njemu prije izbora u RH i smanjenje parafiskalnih nameta  obećano je od  bivše Vlade. Ova odluka je donesena prije formiranja sadašnje Uprave, slično kao i ona u kojoj nema šumarstva  u imenu resornog ministarstva. Dakle, krivnja je u onom koji je o tome pregovarao.
Oko ostvarivanja profita i prodajnih cijena drveta rekao je kako uvijek treba voditi računa o općem interesu. Svatko u svojoj domeni mora racionalizirati poslovanje i ostvariti dobit.
Restrukturiranje poduzeća biti će temeljeno na znanju, naravno da će politika imati utjecaj kod donošenja strateških odluka, no na operativnoj razini bit će najvažnije znanje.
Nakon završetka stručnog dijela, u Šumarskom domu priređen je domjenak.

Održana godišnja konferencija međunarodne asocijacije Pro Silva Europa
Akademik Igor Anić
U francuskom gradiću La Ferte Bernard, u pokrajini Pays de la Loire, oko 150 km zapadno od Pariza, održana je od 27. do 30. lipnja 2012. godine godišnja konferencija međunarodne asocijacije Pro Silva Europa. Domaćini su konferenciju organizirali u obliku trodnevnog skupa koji se sastojao od plenarnog zasjedanja i ekskurzije u šume hrasta kitnjaka.
Plenarno zasjedanje otvorio je predsjednik asocijacije prof. dr. Jean-Philippe Schutz. Dnevni red obuhvatio je sljedeće točke: 1) usvajanje zapisnika prošlogodišnje konferencije iz Ossiacha u Austriji, 2) godišnje izvješće predsjednika asocijacije, 3) blagajničko izvješće, 4) zaštita imena i logotipa asocijacije, 5) deklaracija o klimatskim promjenama, 6) deklaracija o pridobivanju biomase za energiju, 7) deklaracija o mediteranskim šumama, 8) izbor novog predsjednika, 9) određivanje datuma i mjesta sljedeće konferencije, 10) razno.
Zapisnik godišnje konferencije još nije službeno objavljen, pa ćemo ovom prilikom navesti samo neke zanimljivije detalje. Raspravljalo se o deklaracijama asocijacije Pro Silva glede klimatskih promjena, šumske biomase i mediteranskih šuma. Zaključeno je da prva dva dokumenta treba

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 68     <-- 68 -->        PDF

je potrebno raditi s djecom. Danas ne postoji način kako to uraditi preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, međutim pokušat ćemo pronaći način kako našoj djeci objasniti važnost šume i kako se brinuti o njoj, jer ona je zalog naše budućnosti.
Otvoriti se javnosti preko novinara i s njima uspostaviti odnose u kojima poduzeće neće biti vijest, nego će javnost dobiti informacije koje ih zanimaju, jer poslovanje HŠ ne smije biti tajna. Mi nemamo ozbiljne konkurencije tj. ima­mo skoro monopol i tim prije javnosti moramo dati informacije.
Na nekoliko mjesta provjerio sam činjenicu zašto ime šumarstvo ne stoji u imenu resornog ministarstva. Rečeno mi je da je to greška i da nije za to bilo namjere, isto tako rečeno mi je da će se pokušati ovu grešku što prije ispraviti. Kada bi to sada mijenjali izazvalo bi mnogo troškova, a nismo u ekonomskoj situaciji da to sada i učinimo.
Odgovor na pitanje da li će šumari biti u povoljnijem ili nepovoljnijem položaju u budućnosti ne znam, ali s obzirom na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, okruženju, ali i u čitavom svijetu, nužno moramo poduzeti sve mjere kako bi ponajprije zaštitili poduzeće, jer samo stabilno i jako poduzeće može biti u mogućnosti realizirat sve ciljeve i zadatke od kojih je jedan bitan i zapošljavanje. Jedan je pametni državnik rekao "Stav ili pristup je mala stvar koja čini veliku razliku". Dakle, želim da Hrvatske šume budu sa stavom ali otvorene za kritike, jer kriticizam ne mora biti prihvatljiv, ali može voditi ka razmišljanju koje bi trebalo dati bolje rezultate.  
Nakon ovog izlaganja otvorena je mogućnost postavljanja pitanja.
Predsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva Željko Kalauz, dipl. ing. šum., osjetivši se prozvanim kroz izlaganje predsjednika Uprave HŠ, naveo je bit spora Sindikata i Uprave poduzeća. Potpisnici kolektivnog ugovora, preuzeli su sve obveze ugovorene tim ugovorom, pa tako i obvezu sudjelovanja u izradi kriterija, odnosno davanje prethodne suglasnosti nakon izrade istih, ali isključivo na način koji je propisan zakonom i od te svoje obveze ne odstupaju. Glede zbrinjavanja mogućeg viška radnika tijekom prethodnih sastanaka  ukazivali smo na proceduru zbrinjavanja, ali očito neuspješno, budući Uprava i nadalje inzistira na postupanju na način da zanemaruje prvi i osnovni korak u istome, a to je,  koliki broj radnika se uopće trebati zbrinuti?! Naime, do utvrđivanja viška radnika dolazi se iz točno određenih razloga i to gospodarskih, tehnoloških te organizacijskih, a koje zakon svodi pod zajednički naziv – poslovno uvjetovani razlozi, pa će tako nesumnjivo i namjera Uprave da izvrši restrukturiranje HŠ d.o.o. rezultirati utvrđenjem viška radnika. Međutim, nemoguće je govoriti o višku radnika ili kriterijima za utvrđenje viška, a da se pri tome apsolutno nema saznanja o planu restrukturiranja, odnosno o namjeri Uprave u smislu nove organizacije društva, odnosno nove sistematizacije radnih mjesta.
Ne ulazeći u ovlaštenje i dužnost Uprave da izradi plan restrukturiranja, ne prihvaćamo dati kriterije za utvrđenje viška radnika, a da prije toga nemamo nikakvih saznanja o planiranoj organizaciji društva, odnosno novoj sistematizaciji radnih mjesta.
Predsjednik Uprave HŠ d. o. o. mr. sc. Ivan Pavelić odgovorio mu je kako to neće komentirati, jer je ovo skup Šumarskog društva, a ne sindikalni.
Darko Posarić, dipl. ing., predsjednik ogranka Vinkov­ci, komentirao je Zakon o šumama kojim bi trebalo definirati šume i šumsko zemljište kao dobro koje pripada hrvatskoj državi i hrvatskome narodu, a da Vlada njime samo upravlja. Bilo bi najbolje postići konsenzus političkih stranaka oko toga. Niti jedna vlada ne bi trebala imati ovlast ni mogućnost to dobro prodati, dati u koncesiju ili u zakup trećoj osobi.
Drugi komentar odnosio se na OKFŠ. Predsjednik je u izlaganju rekao da je OKFŠ smanjen na 0.0525, pa onda još prepolovljen, ali da tu nije kraj i da možemo očekivati daljnja smanjenja (možda čak i ukidanje) ovoga prihoda. Tu predlažem potpuno drukčiji pristup. Zašto bismo mi (HŠ d.o.o.) očekivali smanjenje i ukidanje OKFŠ-a? Zašto bismo se mi s tim uopće mirili? Ne! Postavimo stvari ovako: OKFŠ nedvojbeno omogućava sredstva s kojima se radilo i radi jako puno dobroga za čitavu državu i sve njezine stanovnike, jasno i za šume i šumarstvo, ali i za mnoge druge djelatnosti (turizam itd.). Hajdemo se kao HŠ d.o.o i čitava struka organizirano i stručno, ali vrlo odlučno, zauzeti da se sredstva OKFŠ-a potpuno vrate na početni iznos od 0,07 %! Za to imamo sve potrebne argumente: Koliko se dobra činilo iz tih sredstava, što se sve radilo, u šta su ulagana. Časopis Business hr objavio je većinu od 20 najvećih obveznika plaćanja naknade za OKFŠ. Osim koncerna Agrokor i HEP-a, radi se većinom o tvrtkama u stranom vlasništvu (banke, telekomunikacijske tvrtke, INA itd.). Te tvrtke će ta sredstva iskoristiti samo za povećanje svoje vlastite dobiti, a nikako za ulaganja u bilo što u Hrvatskoj, a posebice ne u radna mjesta. Takvo je pogodovanje njima potpuno promašeno, u biti besmisleno. Zauzmimo se za povratak prvotnoga iznosa OKFŠ-a, a uopće ne razmišljajmo o njegovu daljnjem umanjenju ili ukidanju i ne pristajmo na to! Borimo se za to! Predsjednik Uprave odgovorio je da se slobodno borimo (kao struka) za OKFŠ (sjećam se da je rekao baš tim riječima – borite se…).
Glede vlasništva šuma, Predsjednik Uprave HŠ d.o.o. mr. sc. Ivan Pavelić odgovorio mu je kako je Ustav RH jasno odredio vlasništvo šuma i tu se nema što komentirati. Isto tako jasan je sustav trodiobe vlasti u RH i zna se kako se donose i provode zakoni. Dakle, ukoliko je neki zakon potrebno promijeniti postupak je jasan.
Predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Damir Felak uputio je pitanje u vezi donošenja novog Zakona o šumama oko kojega kruže razne informacije,