DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 68     <-- 68 -->        PDF

je potrebno raditi s djecom. Danas ne postoji način kako to uraditi preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, međutim pokušat ćemo pronaći način kako našoj djeci objasniti važnost šume i kako se brinuti o njoj, jer ona je zalog naše budućnosti.
Otvoriti se javnosti preko novinara i s njima uspostaviti odnose u kojima poduzeće neće biti vijest, nego će javnost dobiti informacije koje ih zanimaju, jer poslovanje HŠ ne smije biti tajna. Mi nemamo ozbiljne konkurencije tj. ima­mo skoro monopol i tim prije javnosti moramo dati informacije.
Na nekoliko mjesta provjerio sam činjenicu zašto ime šumarstvo ne stoji u imenu resornog ministarstva. Rečeno mi je da je to greška i da nije za to bilo namjere, isto tako rečeno mi je da će se pokušati ovu grešku što prije ispraviti. Kada bi to sada mijenjali izazvalo bi mnogo troškova, a nismo u ekonomskoj situaciji da to sada i učinimo.
Odgovor na pitanje da li će šumari biti u povoljnijem ili nepovoljnijem položaju u budućnosti ne znam, ali s obzirom na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, okruženju, ali i u čitavom svijetu, nužno moramo poduzeti sve mjere kako bi ponajprije zaštitili poduzeće, jer samo stabilno i jako poduzeće može biti u mogućnosti realizirat sve ciljeve i zadatke od kojih je jedan bitan i zapošljavanje. Jedan je pametni državnik rekao "Stav ili pristup je mala stvar koja čini veliku razliku". Dakle, želim da Hrvatske šume budu sa stavom ali otvorene za kritike, jer kriticizam ne mora biti prihvatljiv, ali može voditi ka razmišljanju koje bi trebalo dati bolje rezultate.  
Nakon ovog izlaganja otvorena je mogućnost postavljanja pitanja.
Predsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva Željko Kalauz, dipl. ing. šum., osjetivši se prozvanim kroz izlaganje predsjednika Uprave HŠ, naveo je bit spora Sindikata i Uprave poduzeća. Potpisnici kolektivnog ugovora, preuzeli su sve obveze ugovorene tim ugovorom, pa tako i obvezu sudjelovanja u izradi kriterija, odnosno davanje prethodne suglasnosti nakon izrade istih, ali isključivo na način koji je propisan zakonom i od te svoje obveze ne odstupaju. Glede zbrinjavanja mogućeg viška radnika tijekom prethodnih sastanaka  ukazivali smo na proceduru zbrinjavanja, ali očito neuspješno, budući Uprava i nadalje inzistira na postupanju na način da zanemaruje prvi i osnovni korak u istome, a to je,  koliki broj radnika se uopće trebati zbrinuti?! Naime, do utvrđivanja viška radnika dolazi se iz točno određenih razloga i to gospodarskih, tehnoloških te organizacijskih, a koje zakon svodi pod zajednički naziv – poslovno uvjetovani razlozi, pa će tako nesumnjivo i namjera Uprave da izvrši restrukturiranje HŠ d.o.o. rezultirati utvrđenjem viška radnika. Međutim, nemoguće je govoriti o višku radnika ili kriterijima za utvrđenje viška, a da se pri tome apsolutno nema saznanja o planu restrukturiranja, odnosno o namjeri Uprave u smislu nove organizacije društva, odnosno nove sistematizacije radnih mjesta.
Ne ulazeći u ovlaštenje i dužnost Uprave da izradi plan restrukturiranja, ne prihvaćamo dati kriterije za utvrđenje viška radnika, a da prije toga nemamo nikakvih saznanja o planiranoj organizaciji društva, odnosno novoj sistematizaciji radnih mjesta.
Predsjednik Uprave HŠ d. o. o. mr. sc. Ivan Pavelić odgovorio mu je kako to neće komentirati, jer je ovo skup Šumarskog društva, a ne sindikalni.
Darko Posarić, dipl. ing., predsjednik ogranka Vinkov­ci, komentirao je Zakon o šumama kojim bi trebalo definirati šume i šumsko zemljište kao dobro koje pripada hrvatskoj državi i hrvatskome narodu, a da Vlada njime samo upravlja. Bilo bi najbolje postići konsenzus političkih stranaka oko toga. Niti jedna vlada ne bi trebala imati ovlast ni mogućnost to dobro prodati, dati u koncesiju ili u zakup trećoj osobi.
Drugi komentar odnosio se na OKFŠ. Predsjednik je u izlaganju rekao da je OKFŠ smanjen na 0.0525, pa onda još prepolovljen, ali da tu nije kraj i da možemo očekivati daljnja smanjenja (možda čak i ukidanje) ovoga prihoda. Tu predlažem potpuno drukčiji pristup. Zašto bismo mi (HŠ d.o.o.) očekivali smanjenje i ukidanje OKFŠ-a? Zašto bismo se mi s tim uopće mirili? Ne! Postavimo stvari ovako: OKFŠ nedvojbeno omogućava sredstva s kojima se radilo i radi jako puno dobroga za čitavu državu i sve njezine stanovnike, jasno i za šume i šumarstvo, ali i za mnoge druge djelatnosti (turizam itd.). Hajdemo se kao HŠ d.o.o i čitava struka organizirano i stručno, ali vrlo odlučno, zauzeti da se sredstva OKFŠ-a potpuno vrate na početni iznos od 0,07 %! Za to imamo sve potrebne argumente: Koliko se dobra činilo iz tih sredstava, što se sve radilo, u šta su ulagana. Časopis Business hr objavio je većinu od 20 najvećih obveznika plaćanja naknade za OKFŠ. Osim koncerna Agrokor i HEP-a, radi se većinom o tvrtkama u stranom vlasništvu (banke, telekomunikacijske tvrtke, INA itd.). Te tvrtke će ta sredstva iskoristiti samo za povećanje svoje vlastite dobiti, a nikako za ulaganja u bilo što u Hrvatskoj, a posebice ne u radna mjesta. Takvo je pogodovanje njima potpuno promašeno, u biti besmisleno. Zauzmimo se za povratak prvotnoga iznosa OKFŠ-a, a uopće ne razmišljajmo o njegovu daljnjem umanjenju ili ukidanju i ne pristajmo na to! Borimo se za to! Predsjednik Uprave odgovorio je da se slobodno borimo (kao struka) za OKFŠ (sjećam se da je rekao baš tim riječima – borite se…).
Glede vlasništva šuma, Predsjednik Uprave HŠ d.o.o. mr. sc. Ivan Pavelić odgovorio mu je kako je Ustav RH jasno odredio vlasništvo šuma i tu se nema što komentirati. Isto tako jasan je sustav trodiobe vlasti u RH i zna se kako se donose i provode zakoni. Dakle, ukoliko je neki zakon potrebno promijeniti postupak je jasan.
Predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Damir Felak uputio je pitanje u vezi donošenja novog Zakona o šumama oko kojega kruže razne informacije,