DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 70     <-- 70 -->        PDF

doraditi, pa će njihov sadržaj biti naknadno objavljen. Dokument o mediteranskim šumama je usvojen i bit će objavljen na internetskim stranicama asocijacije. Pro Silva Croatia će ga prevesti na hrvatski jezik i objaviti na vlastitim internetskim stranicama. Spomenimo kako je konačna inačica ovog dokumenta pripremljena uz sudjelovanje Pro Silva Croatia. Naše su se primjedbe na izvorni prijedlog dokumenta odnosile na naglašavanje potrebe za očuvanjem šumskoga tla od erozije, aktivnoga pomaganja progresivne silvidinamike te minimaliziranjem značenja silvo-pastoralnih načina gospodarenja u mediteranskim šumama.
Asocijacija je zaštitila ime i logotip Pro Silva. Postupak je pokrenut kada je utvrđeno postojanje istoimenih tvrtki u nekoliko europskih zemalja.
Dosadašnjem predsjedniku asocijacije Pro Silva Europa, prof. dr. Jean-Philippe Schutzu, istekao je mandat, pa je ovogodišnja konferencija imala izborni karakter. Za novog predsjednika izabran je Phil Morgan, predstavnik Velike Britanije.
Sljedeća konferencija održat će se u Solunu, u Grčkoj, a datum će se naknadno utvrditi.
Terenski dio konferencije sastojao se od prezentacije nekoliko primjera gospodarenja u državnim i privatnim šumama hrasta kitnjaka koje se u ovom dijelu Francuske prostiru na 175.000 ha. Domaćini ih nazivaju "zelenim zlatom" i "hrastovim kraljevstvom". Prvoga dana ekskurzije predsjednik asocijacije je istaknuo kako su među delegatima i predstavnici Hrvatske – zemlje koja je uz Francusku poznata po lijepim i dobro gospodarenim hrastovim šumama. Bili su to poticaji za razmjenu mišljenja s francuskim kolegama koje smo pozvali u posjet.
Prezentirana su dva tipična načina gospodarenja francuskim hrasticima koji se razlikuju ovisno o vlasniku šume. U šumama koje su u državnom vlasništvu primjenjuje se klasično regularno gospodarenje u dugoj ophodnji i uz uporabu oplodnih sječa na velikim površinama. U šumama šumoposjednika tradicionalno je rašireno gospodarenje u niskom i srednjem uzgojnom obliku. Međutim, u novije doba ovaj način gospodarenja se nastoji promijeniti metodama posrednog prevođenja u visoke trajne raznodobne šume. Opisat ćemo po jedan primjer od svakog načina gospodarenja.
Državnom šumom de Berce gospodari francuska uprava za šume (Office National des Forets – ONF). Prezentiran je primjer klasičnog regularnog gospodarenja u šumskom bazenu hrasta kitnjaka koji se prostire na 5400 ha, na ravničarskom do blago valovitom terenu nadmorskih visina u rasponu 100–400 m, na staništu koje karakteriziraju acidofilna tla i prosječna godišnja količina oborine 500–800 mm s izraženim nedostatkom u vegetacijskom razdoblju te prosječna godišnja temperatura zraka od 10 °C. Slične stanišne prilike vrijede i za ostale posječene lokalitete.
Tradicija regularnog gospodarenja u ovoj šumi traje od 17. stoljeća, a obuhvaća ophodnju 180–200 godina tijekom koje se uzgajaju hrastova stabla minimalnog prsnog promjera od 70 cm, maksimalne širine goda 2,5 mm i visine do 50 m. Vitalitet starih hrastovih stabala je visok, nije zabilježena masovnija pojava sekundarnih šetnika i odumiranja.