DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Pomlađivanje sastojina ostvaruje se prirodno, pomoću oplodnih sječa, u tri do četiri sijeka tijekom pomladnog razdoblja od 10 godina. Postupnim otvaranjem sklopa i produljenjem pomladnoga razdoblja uvođenjem naknadnog sijeka kontrolira se gustoća korova i konkurentskih vrsta drveća i grmlja, pa nema potrebe za dodatnim zaštitnim sredstvima. Problema nema niti s biljnim bolestima, glodavcima i divljači. Pomladne površine nisu ograđene.
Njega se sastoji u jednoj intervenciji čišćenjem kod prosječne visine hrasta 6–8 m. Njome se uklanjaju konkurentske vrste drveća (bukva) te intenzivno reduciraju hrastovi čija se gustoća svede na 3600 kom./ha. Prva njega proredom se obavlja kod dominantne visine 12–15 m na način da se gustoća glavne vrste drveća svede na 1000 kom./ha. Potom se prorede obavljaju u turnusima 6–8 godina do dobi 45–65 godina (dominantna visina približno 18 m) kada se izabere 60–80 najkvalitetnijih stabala. Od te dobi prorjeđivanje se obavlja svakih 8–10 godina, s ciljem pomaganja odabranim stablima (klasična francuska visoka proreda) do kraja ophodnje od 180 godina. Jedna od značajki strukture ovih sastojina je nedostatak podstojne etaže. Domaćini priznaju kako to stvara probleme kod zaštite tla od korova i prilikom pomlađivanja.
Privatna hrastova šuma Vibraye prostire se na površini od 2385 ha, a nastala je kao rezultat udruživanja malih šumoposjednika. Stručno osoblje čine jedan revirnik i dva šumarska tehničara. Povremeno se upošljavaju dva djelatnika koji obave administrativne poslove. Do početka 20. stoljeća šumom se gospodarilo u srednjem uzgojnom obliku. Hrastovi iz sjemena su se uzgajali u dugim ophodnjama i odabirali sukladno potrebama šumoposjednika. Pratilice su se uzgajale u obliku panjače, u kratkoj ophodnji 16–20 godina, za ogrijevno drvo. Od druge polovice 20. stoljeća posrednim načinom, sustavnim prorjeđivanjem u desetgodišnjim turnusima i intenzitetima 20–25 %, nastoji se povećati gustoća kvalitetnih hrastovih stabala iz sjemena te oblikovati podstojnu etažu i tako posredno obaviti konverzija u visoki uzgojni oblik. Na pojedinim lokalitetima iskorištene su progale nastale vjetroizvalama za formiranje pomladnih jezgri hrasta koje bi trebale poslužiti kao početak buduće raznodobne grupimične strukture.