DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 76     <-- 76 -->        PDF

utjecaja klimatskih promjena, dok drugi smatraju da će ta uloga šuma biti marginalna zbog slabe financijske potpore šumskom sektoru.
Predlaže se da se šumskom sektoru osiguraju sredstva kroz cijenu koja bi se plaćala za uskladištenje ugljika. To bi bio poticaj za kvalitetnijim gospodarenjem šumama, a također bi zaustavilo uništavanje šuma u tropskim predjelima.
Giuseppe Pignatti, Flora de Natale, Patrizia Gasparini, Angelo Mariano, Antonella Trisorio: Šumske površine visoke vrijednosti
Očuvanje i poboljšanje sustava poljoprivrednih i šumskih površina visoke prirodne vrijednosti je strategija ruralnog razvoja.
U ovom referatu autori su predstavili šumske površine od posebne vrijednosti na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Od ukupne šumske površine u Italiji od 8.759.200 ha na šume visoke prirodne vrijednosti otpada 2.259.066 ha ili 26 %. Podaci se zasnivaju na rezultatima nacionalne šumske inventure, a procedura je slijedila odrednice Europske mreže za procjenu ruralnog razvoja.
Andrea Pisarelli, Anna Perali, Pierluigi Paris: Mogućnosti novih poljoprivredno – šumskih organizacija
Tradicionalni oblik korištenja tla, kombinacija poljoprivredne i šumske proizvodnje, u Italiji je bio široko rasprostranjen. Moderna agrikultura i uporaba mehanizacije, uvela je model monokulture, čime je znatno umanjena biološka raznolikost. Zbog toga se u novije vrijeme povećao interes za modelom novih poljoprivredno-šumskih sustava, koji uključuju šumu i oranje (sistemi silvo – arabili). Taj se model zasniva na nasadima vrijednih šumskih vrsta i oranih kultura.
Cilj ovoga referata je procjena interesa za novi model. Istraživanja su vršena u regijama Umbria i Veneto. Po prvim rezultatima interes je potencijalno velik, ali djelomično limitiran prihodovnom neizvjesnošću.
Alberto Strula: Oživljavanje šumske aktivnosti preko javno-privatnog partnerstva
U regiji Liguria, u posljednjih 10 godina poduzeto je niz aktivnosti na oživljavanju nekada razvijene drvne djelatnosti preko održivog gospodarenja šumom. Javno-privatno partnerstvo omogućuje povezivanje i ekonomsko korištenje resursa i paralelno održivi razvoj ruralnog područja.
U ovom prilogu autor iznosi mogućnosti primjene ovoga modela i na njegov utjecaj na troškove u šumarstvu. Smatra da javno-privatno partnerstvo može doprinijeti revitalizaciji drvne djelatnosti i poboljšati gospodarenje šumama.

Natjecanje u "šlajsu" na Baškim Oštarijama
Frane Grospić, dipl. ing. šum.
Na Baškim Oštarijama 30.6. i 1.7.2012.g. održana je druga po redu manifestacija "Natjecanje u šlajsu i olimpijada starih sportova".
Baške Oštarije, prijevoj na Velebitu, na cesti Gospić – Karlobag, dobio je ime po Karlobagu, kako se on zvao do 1580. g. kada je dobio dodatak "Karlo" po austrijskom nadvojvodi Karlu, koji je bio zaslužan za obnovu Baga nakon upada Turaka.
20 km udaljeno od Karlobaga i toliko od Gospića, selo se nalazi iznad 900 m.n.v., a šumama upravlja šumarija Karlobag. "Kirijašenje" je bilo glavno zanimanje Oštaraca, jer je to bila jedina poveznica ovoga dijela mora i unutrašnjosti Like i Bosne, koja je omogućavala promet vina, soli, ulja i brašna u unutrašnjost i drveta u primorske luke. Oštarije su bile glavno odmorište na tom teškom prijevozničkom putu (Osteria = gostiona, svratište). Tradicija kirijaškog posla zadržala je do danas "ponos" posjedovanja lijepih konja.