DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Dr. sc. ZORAN ŠIKIĆ Prof. dr. sc. Nikola Pernar Dr. sc. Zoran Šikić, dipl. ing. šum. obranio je doktorski rad 16. 3. 2012. god. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Željko Španjol, prof. dr. sc. Nikola Pernar i prof. dr. sc. Davor Romić (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Doktorski rad pod naslovom "Tlo i voda u održivom gospodarenju u zaštićenim područjima prirode na primjeru Parka prirode Vransko jezero", izrađen je pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikole Pernara. Napisan je na 117 + 13 stranica. Problem istraživanja u ovom doktorskom radu je integralno i održivo gospodarenje u zaštićenom području Vranskog bazena u uvjetima optimalnog korištenja prirodnih resursa, ponajprije tla. Imajući u vidu utjecaj tla na vodene ekosustave Vranskog bazena, ali i niz međusobnih utjecaja, kako unutar pojedinog ekosustava, tako i između ekosustava, kao predmet istraživanja izabrana je kakvoća tla u slivnom području Vranskog jezera, kakvoća vode u Vranskom jezeru, način korištenja zemljišta, dinamika razine mora i jezera, klimatske značajke te njihovi međusobni odnosi. Autor je u uvodnom poglavlju jasno obrazložio prepoznati znanstveni problem, na temelju kojega je postavio i ciljeve istraživanja. Isti se temelje na: analizi stanja tla u slivnom području Vranskog jezera, prvenstveno u Vranskom i Nadinskom polju; analizi kvalitete i dinamike vode u Vranskom jezeru, te analizi načina korištenja zemljišta, a sastoje se u determinaciji anomalnih stanja u tlu i vodi (teške kovine, soli, organski spojevi u vodi itd.), kao posljedicama pritisaka na okoliš, odnosno njegove pojedine niše. Ovi pritisci povezuju se ponajprije s poljoprivredom u poljima slivnog područja Vranskog jezera, a dijelom i s utjecajem mora i klime na kakvoću vode Vranskog jezera. Cilj je stoga također bio utvrditi i povezanosti stanja jezerske vode s utjecajima iz agroekosustava, s klimatskim utjecajima, te s prodiranjem mora. I konačno, cilj je bio rezultate takve determinacije upotrijebiti za odabir naboljih pokazatelja stanja okoliša i promjena u okolišu neophodnih za održivo gospodarenje prirodnim resursima i upravljanje Parkom prirode Vransko jezero. U skladu s definiranim predmetom istraživanja i postavljenim ciljevima odabrani su parametri kakvoće tla i vode koji su potrebni za realizaciju istih. Izvor podataka za tlo bio je projekt istraživanja kvalitete tala u Vranskom i Nadinskom polju (istraživanje transverzalne prirode), a za vodu projekt "Praćenje kakvoće vode Vranskog jezera 2000–2009". Za analizu utjecaja dinamike razine jezerske vode i mora korišteni su podaci motrenja za razdoblje 2000–2009. Za isto razdoblje analizirana je i uloga klimatskih značajki, i to na temelju podataka o temperaturi zraka i oborinama sa meteorološke postaje Biograd. Za pokazatelje kakvoće tla odabrani su parametri njegova kemizma (pH, elektroprovodljivost, sadržaj humusa i hraniva, karbonatnost te sadržaj teških metala u tlu). Za analizu odnosa kakvoće jezerske vode i tla s jedne, odnosno mora s druge strane, odabran je veći set fizikalno kemijskih i kemijskih parametara vode, dobivenih analizom uzoraka vode sa dva lokaliteta; na ušću vodotoka koji se ulijeva u Vransko jezero iz Vranskog polja, te kod kanala kojim voda iz jezera istječe u more. Analiza korištenja zemljišta temeljila se na korištenju Karte staništa P.P. Vransko jezero i obradi satelitske snimke visoke rezolucije iz 2009. god. Rezultati istraživanja najbolje se mogu iščitati iz zaključaka s kojima završava disertacija – ovdje prikazujemo najvažnije: Udjel teških metala u tlu je ispod graničnih vrijednosti propisanih za poljoprivredno zemljište. Izuzetak je bakar u tlu vinograda, što ukazuje na potrebu selektivne primjene pesticida. |