DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Dr. sc. ZORAN ŠIKIĆ
Prof. dr. sc. Nikola Pernar
Dr. sc. Zoran Šikić, dipl. ing. šum. obranio je doktorski rad 16. 3. 2012. god. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Željko Španjol, prof. dr. sc. Nikola Pernar i prof. dr. sc. Davor Romić (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Doktorski rad pod naslovom "Tlo i voda u održivom gospodarenju u zaštićenim područjima prirode na primjeru Parka prirode Vransko jezero", izrađen je pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikole Pernara. Napisan je na 117 + 13 stranica.
Problem istraživanja u ovom doktorskom radu je integralno i održivo gospodarenje u zaštićenom području Vranskog bazena u uvjetima optimalnog korištenja prirodnih resursa, ponajprije tla. Imajući u vidu utjecaj tla na vodene ekosustave Vranskog bazena, ali i niz međusobnih utjecaja, kako unutar pojedinog ekosustava, tako i između ekosustava, kao predmet istraživanja izabrana je kakvoća tla u slivnom području Vranskog jezera, kakvoća vode u Vranskom jezeru, način korištenja zemljišta, dinamika razine mora i jezera, klimatske značajke te njihovi međusobni odnosi.
Autor je u uvodnom poglavlju jasno obrazložio prepoznati znanstveni problem, na temelju kojega je postavio i ciljeve istraživanja. Isti se temelje na:
analizi stanja tla u slivnom području Vranskog jezera, prvenstveno u Vranskom i Nadinskom polju;
analizi kvalitete i dinamike vode u Vranskom jezeru, te
analizi načina korištenja zemljišta,
a sastoje se u determinaciji anomalnih stanja u tlu i vodi (teške kovine, soli, organski spojevi u vodi itd.), kao posljedicama pritisaka na okoliš, odnosno njegove pojedine niše. Ovi pritisci povezuju se ponajprije s poljoprivredom u poljima slivnog područja Vranskog jezera, a dijelom i s utjecajem mora i klime na kakvoću vode Vranskog jezera. Cilj je stoga također bio utvrditi i povezanosti stanja jezerske vode s utjecajima iz agroekosustava, s klimatskim utjecajima, te s prodiranjem mora. I konačno, cilj je bio rezultate takve determinacije upotrijebiti za odabir naboljih pokazatelja stanja okoliša i promjena u okolišu neophodnih za održivo gospodarenje prirodnim resursima i upravljanje Parkom prirode Vransko jezero.
U skladu s definiranim predmetom istraživanja i postavljenim ciljevima odabrani su parametri kakvoće tla i vode koji su potrebni za realizaciju istih. Izvor podataka za tlo bio je projekt istraživanja kvalitete tala u Vranskom i Nadinskom polju (istraživanje transverzalne prirode), a za vodu projekt "Praćenje kakvoće vode Vranskog jezera 2000–2009". Za analizu utjecaja dinamike razine jezerske vode i mora korišteni su podaci motrenja za razdoblje 2000–2009. Za isto razdoblje analizirana je i uloga klimatskih značajki, i to na temelju podataka o temperaturi zraka i oborinama sa meteorološke postaje Biograd.
Za pokazatelje kakvoće tla odabrani su parametri njegova kemizma (pH, elektroprovodljivost, sadržaj humusa i hraniva, karbonatnost te sadržaj teških metala u tlu). Za analizu odnosa kakvoće jezerske vode i tla s jedne, odnosno mora s druge strane, odabran je veći set fizikalno kemijskih i kemijskih parametara vode, dobivenih analizom uzoraka vode sa dva lokaliteta; na ušću vodotoka koji se ulijeva u Vransko jezero iz Vranskog polja, te kod kanala kojim voda iz jezera istječe u more. Analiza korištenja zemljišta temeljila se na korištenju Karte staništa P.P. Vransko jezero i obradi satelitske snimke visoke rezolucije iz 2009. god.
Rezultati istraživanja najbolje se mogu iščitati iz zaključaka s kojima završava disertacija – ovdje prikazujemo najvažnije:
Udjel teških metala u tlu je ispod graničnih vrijednosti propisanih za poljoprivredno zemljište. Izuzetak je bakar u tlu vinograda, što ukazuje na potrebu selektivne primjene pesticida.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Voda Vranskog jezera nije opterecena ispiranjem organske tvari iz tla Vranskog polja, niti ima značajnijeg ispiranja dušika iz tla Vranskog polja u jezero.
Visoke vrijednosti elektrovodljivosti jezerske vode rezultat su miješanja s morskom vodom, kako kroz vapnenačko-flišni greben, tako i kroz kanal Prosika; usporedbom dinamike razine vode u jezeru i razine mora s dinamikom koncentracije iona kalcija, magnezija, klora, te sulfatnog iona, vidljivo je da odnos razine vode u jezeru i razine mora ima izravan i snažan utjecaj na kemizam jezerske vode.
Prodor morske vode u jezero izravno je povezan s dugotrajnijim sušnim razdobljima. 10-godišnje praćenje oborina i temperature na meteorološkoj postaji Biograd ukazuje na povećanje aridnosti klime u odnosu na prethodno 20-godišnje razdoblje, što ima izravne posljedice na vodni režim Vranskog bazena.
Analiza prostora pokazala je da najveće površine pripadaju obradivom poljoprivrednom zemljištu. Radi se pretežito o površinama koje imaju pokretački karakter prema DPSIR sustavu.
U okviru DPSIR metode na temelju istraživanih i praćenih parametra za područje Vranskog bazena preporuča se koristiti sljedeće pokazatelje:
a) Za pokretače (D): udjel poljoprivrednih površina u ukupnim površinama; broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva; udjel površina pod ekološkom poljoprivredom; promjena uporabe poljoprivrednog zemljišta; udjel gra­đevinskih, gospodarskih i infrastrukturnih površina; broj posjetitelja; broj izdanih ribolovnih dozvola.
b) Za pritiske (P): promjena pokrova poljoprivrednog zemljišta; uporaba vode; odnos razine mora i jezerske vode.
c) Za stanje (S): kakvoća tla i kakvoća vode.
d) Za utjecaje (I): udjel poljoprivrede u uporabi vode; udjel turizma u uporabi vode; salinitet Vranskog jezera.
e) Za odgovore (R): udjel poljoprivrednih područja u područjima pod zaštitom prirode; udjel područja pod ekološkom poljoprivredom; povećanje kote praga u kanalu Prosika; ukupno navodnjavana površina; odnos navodnjavane površine i ukupne površine Vranskog i Nadinskog polja; ukupan broj znanstvenih radova koji se odnose na ovo područje.
Dr. sc. Zoran Šikic, dipl. ing. šum. rođen je 1964. u Starigrad Paklenici. U veljači 1987. diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Srednju školu pohađao je najprije u Zadru, a nastavio je i završio Šumarsku školu u Karlovcu. Poslijediplomski doktorski studij – "Ekoinženjerstvo", kao integralni sveučilišni studij, upisao je 2006. U 2010. prelazi na doktorski studij "Urbano šumarstvo, zaštita prirode, uređivanje i zaštita šuma" na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2008–2011. državni je tajnik za zaštitu prirode u Ministarstvu kulture, a prethodno, od 2005–2008.g. pomoćnik ministra na čelu Uprave za zaštitu prirode. Bio je član Radne skupine za pregovore s EU za poglavlje 27. Okoliš. Od 1987–2005. zaposlen je u Javnoj ustanovi NP "Paklenica", a u istoj je od 1992–2005. direktor, odnosno ravnatelj. Tijekom 1996. i 1997. vodi izgradnju i uređenje upravno – prezentacijskog centra Parka, a od 2000–2004. radi na uvođenju prvog protupožarnog telemetrijskog sustava u Hrvatskoj, te na izradi Plana upravljanja Parkom. Dobitnik je Nagrade Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za dostignuća upravljanja zaštićenim područjima te Nagrade Europske federacije turističkih novinara za razvoj održivog turizma u NP Paklenica. Dobitnik je Godišnje nagrade Zadarske županije za 2000. god. Autor i suautor je članaka u Pakleničkom zborniku. Održao je brojna predavanja o upravljanju zaštićenim područjima u Hrvatskoj i drugim Europskim zemljama.
Dr. sc. Z. Šikić dragovoljac je Domovinskog rata, organizator i zapovjednik obrane južno – velebitskog područja 1991. god, a kasnije je kao zapovjednik samostalne satnije promaknut u čin natporučnika Hrvatske vojske. Oženjen je i otac je dvojice sinova. Danas je viši asistent na Odjelu za ekologiju, agronomiuju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Uz čestitke novom šumarniku-doktoru znanosti, izražavamo i očekivanje za plodosan rad u šumarskoj znanosti te za us­pješno promicanje šumarstva u novoj akademskoj sredini.