DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Dr. sc. Lukrecija Butorac
Prof. dr. sc. Nikola Pernar
Dr. sc. Lukrecija Butorac, znanstvena novakinja u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu obranila je doktorski rad 12. 07. 2011. god. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Milan Oršanić, prof. dr. sc. Nikola Pernar i dr. sc. Vlado Topić, (zn. savjetnik u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu). Doktorski rad pod naslovom "Uloga i značaj šumske vegetacije na kršu u zaštiti tla od erozije" izrađen je pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikole Pernara, a u okviru projekta Izbor vrsta i metoda pri pošumljavanju mediteranskog krškog područja, voditelja dr. sc. Vlade Topića.
Doktorski rad napisan je na 154 + 3 stranice, s elektroničkom verzijom na CD-u, a uključuje 43 slike, 43 tablice, 8 grafikona, 115 navoda citirane literature.
Rad se bavi erozijom tla i ulogom vegetacije u njegovoj zaštiti, a temelji se na istraživanjima provedenim na karakterističnom bujičnom području u Dalmatinskoj Zagori. Cilj istraživanja bio je:
utvrditi utjecaj šumske vegetacije na vodni režim i zaštitu tla od vodne erozije u bujičnom slivu;
utvrditi utjecaj vegetacije na površinsko otjecanje oborina i eroziju tla vodom u slivu;
istražiti modele koji bi se mogli koristiti za određivanje potencijalne količine erozijskog nanosa i površinskog otjecanja pod određenim vegetacijskim pokrovom.
Istraživanja su provedena u slivu bujice Suvava kod Muća, između Drniša i Sinja. Radi se o slivnom području površine od 1823 ha, u rasponu nadmorske visine od 460 do 961 m, izgrađenom pretežno od trijaskih i jurskih vapnenaca. Manjim dijelom zastupljeni su dolomiti, pješčenjaci, lapori te bazični eruptivi.
Najveći dio površine sliva, u vegetacijskom pogledu, pripada području rasprostranjenosti zajednice hrasta medunca i bijelog graba, a dominiraju borove kulture (42,1 % površine).
Od tala na slivnom području Suvave prevladavaju kalkokambisoli i rendzine, s manjim udjelom eutričnog rankera. Klima je prikazana na temelju podataka meteolološke postaje Muć, a ista ima obilježja submediteranske klime sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 12,4 °C te prosječnom godišnjom količinom oborina 1276,9 mm.
Terenska istraživanja obuhvatila su praćenje vodostaja, protoke i erozijskog nanosa vodotoka Suvava kod Muća. Nedaleko od preljeva u slivu bujice postavljene su pokusne plohe, na reprezentativnim površinama u slivu s različitim geološkim karakteristikama, različitim nagibima, i pod različitim vegetacijskim pokrovom (u kulturama crnog bora različite pokrovnosti i starosti, posječenoj i sačuvanoj šikari bijelog graba i pod prirodnim travnim pokrovom). Za mjerenje erozijske produkcije uspostavljeno je i 6 pokusnih ploha (3 para), od čega dvije na nagibu od 16° (B1 i B2 – predjel Liskovac, G.J. "Borovača"), dvije na nagibu od 26° (B6 i B7 – Moseć) i dvije na nagibu od 32° (B4 i B5 – predjel Modraš, G.J. "Borovača"). Plohe su uspostavljene na površinama s različitim vegetacijskim tretmanima, od goleti, preko travnjaka, šikare bijeloga graba, mlade kulture crnog bora otvorenog sklopa, do stare kulture crnog bora s dva različita sklopa.
Uz plohe, otvoreni su pedološki profili i uzeti za analize uzorci tla i odumrlih organskih ostataka. Praćenje temperature i oborina obavljeno je termometrima, kišomjerima i ombrografima, postavljenim u području ploha.
Laboratorijska istraživanja obuhvatila su mjerenje količine erozijskog nanosa, količine organskih ostataka na površini tla, granulometrijski sastav te kemijska svojstva tla.
Rezultati istraživanja pokazali su da šumska vegetacija u slivu bujice Suvave ima značajnu i izrazito pozitivnu ulogu u zaštiti tla od erozije. Naime, godišnji koeficijenti površinskog otjecanja na razini sliva i na istraživanim plohama imali su i ne prelaze 10 % ukupnih godišnjih količina oborina;