DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 82 <-- 82 --> PDF |
u skladu s time i godišnji gubici tla su također mali, a erozija je potpuno isključena. Uspoređujući recentnu eroziju s njenim razmjerima, kada je više od 50 % površine sliva bilo bez šumske vegetacije, dr. sc. Lukrecija Butorac ističe da je sada sadržaj mulja u protjecajnim vodama 3,7 puta manji. Tijekom istraživanja svega 31 % oborina prelazio je 10 mm, ali upravo su one izazvale preko 90 % površinskog otjecanja i gubitaka tla. Razlike u eroziji između pojedinih ploha, glede utjecaja vegetacijskog pokrivača, nije se pokazao značajnim, što je vrlo važno za valorizaciju uloge autohtone vegetacije u protuerozijskim mjerama. Naime, kulture crnog bora signifikantno ne smanjuju površinsko otjecanje i eroziju u odnosu na šikare bjelograbića. Isto tako i prirodni travni pokrov, pogotovo na blažim nagibima, učinkovito sprječava eroziju. Pokazalo se da su biološke mjere sanacije, odnosno podignute nove šumske kulture, imale ključnu ulogu u smirivanju erozijskih procesa u slivu bujice Suvave. Sve to ukazuje na važnost zadržavanja vegetacije u cijelom slivu radi saniranja i smirivanja ovog izrazito erodibilnog područja. Istraživanje na kojemu se temelji prezentirani doktorski rad, bavi se vrlo važnim pitanjem za održivo gospodarenje šumskim zemljištem u mediteranskom krškom području. Vrijednost rada je i u tomu što se temelji na materijalno vrlo zahtjevnom motrenju, kakvo je vrlo rijetko na našem krškom području. Rezultati su pokazali na objektivan način koliko je značenje vegetacije u zaštiti tla od erozije, ali, s druge strane, i kolika je važnost stručnog gospodarenja šumom i šumskim zemljištem za održivo gospodarenje sveukupnim prostorom u slivu bujičnog vodotoka. Doktorski rad dr. sc. Lukrecije Butorac značajan je doprinos poznavanju čimbenika erozije tla, poznavanju razmjera erozijskih procesa (posebno na smeđem tlu na vapnencu), razvoju modela procjene erozije i pristupu u njihovu odabiru, te poznavanju uloge vegetacije u zaštiti tla od erozije i provedbi bioloških mijera sanacije erozijskog područja. Dr. sc. Lukrecija Butorac rođenjem je Bračanka (Supetar) iz obitelji Guić. Rođena je 9.11.1975. godine u Splitu. Osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Supetru na otoku Braču. Studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1994. godine, gdje je i diplomirala 1999. godine, stekavši zvanje diplomiranog inženjera šumarstva. Nakon studija radila je kao pripravnik u Upravi šuma podružnica Split. Od ljeta 2000. godine radi u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu kao znanstveni novak u Samostalnom odjelu za šumarstvo. Magistarski rad pod naslovom "Utjecaj šumskih ekosustava alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na zaštitu tla od erozije" izradila je pod vodstvom prof. dr. sc. Milana Oršanića i obranila 6. srpnja 2007. Godine 2009. dobila je stipendiju COST FP 0601 FORMAN za znanstveno usavršavanje iz područja utjecaja vodnog stresa na promjene u šumi i okolišu koje je provela u Italiji (Istituto San Lodovico, Orvieto – Institute of Agro-Environmental & Forest Biology National Research Council). Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih kongresa. Zajedno sa suradnicima objavila je 30-ak znanstvenih radova, studija i drugih prikaza istraživanja. Dr. sc. Lukrecija Butorac živi u Splitu, udana je i majka je dvoje djece. S ovih stranica upućujemo joj čestitke i želimo plodosan rad u šumarskoj znanosti. Dr. sc. MILIVOJ FRANJEVIĆ Dr. sc. Miroslav Harapin Dr. sc. Milivoj Franjević, mag. ing. silv. obranio je 15. lipnja 2012.g. disertaciju pod naslovom "Nove biotehničke metode integrirane zaštite hrastove oblovine od potkornjaka drvaša" i stekao akademski stupanj doktora znanosti iz biotehničkog područja, znanstvenog polja šumarstva. Obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a u Povjerenstvu za obranu disertacije bili su: |