DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 89 <-- 89 --> PDF |
zaslade prženom slaninom, a jedu i kupus, krumpir, slani primorski sir, kapulu, a u blagdan i malo pršuta. Nadju li u šupljoj bukvi puhove, uguše ih dimom i izpeku na ražnjiću". Za vikend, nedjeljom i blagdanom, "silaze u selo… da se pomole Bogu…da se muškarci obračunaju s gospodarom, prime brašno, popiju s drugovima čašu vina i opet se vraćaju u visoku planinu do svoje ugljarice". Sezona ugljenarenja trajala je relativno kratko, tamo negdje od prvih dana svibnja pa do kraja rujna, početka listopada. Kišne godine sezonu bi smanjivale. Novi zamah ugljenarenju osnivanjem Šumskog gospodarstva Delnice Neusporedivo s manjim intenzitetom i samo sporadično i zgodimice ugljenarenje se zadržalo u Gorskom kotaru sve do iza Drugog svjetskog rata, kad je sva raspoloživa domaća i strana radna snaga, silom prilika, bila upućena na sječu šuma. Tih se godina, naime, u svrhu obnove ratom opuštene zemlje znalo godišnje sječi i do milijun kubičnih metara drvne mase! Određene pokušaje povratka ugljenarenja na ove prostore pokrenulo je Šumsko gospodarstvo Delnice odmah po osnivanju 1960.g., točnije osobno Roman Chylak, dipl.inž.šum., tada na radnom mjestu šefa eksploatacije šuma, koji je svojim stručnim člancima u listu "Drvosječa" i na druge načine ukazivao na važnost ove gotovo zanemarene sporedne djelatnosti u okviru iskorišćavanja šuma. Kako je tih godina Šumarija Gerovo prišla rekonstrukciji poveće degradirane acidofilne bukove panjače u kulturu smreke, duglazije, ariša i bora na području Pintarice ponad Gerova, a s tom aktivnošću došlo i do napada većih količina tanjih sortimenata-sječenica, stvoreni su potrebni uvjeti da upravo ova šumarija bude primjerom kako se podizanjem žežnica može itekako dobro unovčiti sitni drvni materijal. Budući da su prorjede bukovog letvenjaka vršene i u drugim šumskim predjelima, primjerice u Lividragi, Županjici, Zelinskom lugu i drugima, tih je godina, prema riječima tadašnjeg upravitelja šumarije Josipa Trohara, dipl.inž.šum., gerovska šumarija bila glavni proizvođač tog traženog proizvoda. Ugljenar Živko Žiga Torijanac Vezano za ugljenarenje na području Gorskog kotara, točnije Šumarije Gerovo, ne mogu na kraju ne spomenuti "posljednjeg Mohikanca" iz te branše ugljenara Živka Torijanca iz Donjeg Miholjca, popularnog Žigu, koji se u toj šumariji |