DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 92     <-- 92 -->        PDF

ZAPISNIK 116. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
Damir Delač, dipl. ing. šum
116. Redovita sjednica skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva, u nazočnosti 200 gostiju i delegata, održana je 20. lipnja 2012. godine u dvorani Novinarskog doma u Zagrebu, s početkom u 10,30 sati.
Dnevni red:
1.            Otvaranje Skupštine i pozdravni govori
                a) Usvajanje Dnevnoga reda
                b) Usvajanje Poslovnika o radu Skupštine
2.            Izbor radnih tijela Skupštine:
                a) Radnog predsjedništva (Predsjednik + 2 člana)
                b) Zapisničara
                c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)
3.            Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini:
                a) Izvješće predsjednika
                b) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista
                c) Izvješće Nadzornog odbora
4.            Rasprava po izvješćima i zaključci.
5.            Verifikacija programa rada i financijskog plana za 2012. godinu
6.            Slobodna riječ
7.            Dodjela priznanja za promidžbu šumarske struke
12,30 h Stručna tema: Izlaganje predsjednika uprave Hrvatskih šuma d. o. o. mr. sc. Ivana Pavelića na temu "Aktualni trenutak Hrvatskih šuma d. o. o. ", rasprava.
 
Ad. 1
Skupštinu je otvorio predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, pozdravivši uvažene goste i delegate, a posebno potpredsjednika Hrvatskog sabora Milorada Batinića, dipl. ing. šum., pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede mr. sc. Gorana Rubina, akademike Slavka Matića i Igora Anića, kojemu je ujedno čestitao na primanju u HAZU, prodekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josipa Margaletića, ravnateljicu Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko dr. sc. Dijanu Vuletić, članove Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. mr. sc. Mariju Vekić i Ivana Ištoka, dipl. ing. šum., predsjednika Hrvatske komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Damira Felaka, dipl. ing. šum., te pripadnike sredstava javnog informiranja.
Prije prelaska na rad po predloženom Dnevnom redu predsjednik mr. sc. Jurjević utvrdio je kvorum, jer je od 105 delegata Skupštini nazočno njih 89, a potom je pozvao delegate na usvajanje:
Dnevnoga reda i
Poslovnika o radu Skupštine, koji je objavljen na WEB stranicama HŠD-a.
Oba prijedloga jednoglasno su usvojena.
Ad. 2
Predloženo su radna tijela skupštine i to:
a) Radno predsjedništvo: akademik Igor Anić, predsjednik, mr. sp. Mandica Dasović, članica, Tijana Grgurić, dipl. ing. šum. članica
b) Zapisničar – Damir Delač, dipl. ing. šum.
c) Ovjerovitelji zapisnika, Damir Miškulin: dipl. ing. šum. i mr. sc. Ivica Milković.
Prijedlog je jednoglasno usvojen.
Nakon toga predsjednik mr. sc. Petar Jurjević pozvao je goste koji žele pozdraviti skup.
Predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Damir Felak, dipl. ing. pozdravio je sve nazočne na 116. godišnjoj skupštini HŠD-a. Već i sam broj 116. govori o jednoj dugogodišnjoj tradiciji šumarstva, iako organizirano šumarstvo u Hrvatskoj traje i mnogo dulje. Kroz sve te godine šumari su pokazali da znaju gospodariti šumama, ali i cijeniti šumarsku struku. Izrazio je nadu da će i današnje generacije šumara ostaviti mlađim generacijama isto tako sačuvanu šumu kao što smo je i mi dobili od naših prethodnika. Danas smo svjedoci paušalnih napada na šumarsku struku. Sječa šuma samo je jedan od segmenata šumarstva, i potrebno je mnogo znanja i ulaganja kako bi se ispunile sve funkcije koje se od šume očekuju. Pozvao je sve šumarske institucije na jedinstvo i isticanje važnosti šumarske struke za gospodarenje našim šumama. S tom porukom zaželio je uspješan rad 116. godišnjoj Skupštini HŠD-a.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Ivan Ištok, dipl. ing. šum., u ime Uprave HŠ d. o. o. pozdravio je skup, naglasivši važnost ove godine prilagodbe propisima Europske unije. Baš zbog dugogodišnje tradicije i zalaganja cijele struke, šumarstvo je dobilo pozitivne ocjene u pregovaračkom procesu, ali u u svemu tome bit će nužne i neke promjene. Nada se da će te promjene biti u suglasju sa šumarskom strukom, a nada se da će i današnji skup donijeti zaključke koji će pomoći u tom procesu.
Prodekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Margaletić, pozdravio je skup u ime dekana prof. dr. sc. Milana Oršanića, svih djelatnika Šumarskog fakulteta i svoje osobno. Od svog početka, Šumarski fakultet bio je dio Šumarskoga društva i velika većina nazočnih pohađali su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Današnji skup prilika je da se javno i otvoreno progovori o svemu onome što muči šumare od Dubrovnika na jugu do Batine na sjeveru Hrvatske, jer samo jedinstvo šumarske struke može izvojevati onu pravdu i onaj boljitak za koji naša struka svjedoči kroz povijest, koja je starija od 250 godina. Rezultat toga su prirodne i očuvane šume, dio kojih je baš zbog svoje ljepote proglašen Nacionalnim parkovima, a sve su one opisane i u brojnim znanstvenim monografijama. Čestitao je Šumarskom društvu na dosadašnjem radu i zaželio uspješan rad 116. godišnje Skupštine u nadi da ćemo se razići s puno odgovora na probleme koji danas tište šumarsku struku.
Ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, dr. sc. Dijana Vuletić, pozdravivši skup, naglasila je jedinstvo šumarske struke koje se iskazuje kroz HŠD i potrebu svih za ulaganjem maksimalnih napora za očuvanjem integriteta šumarske struke, ali i uvažavanjem novih smjernica kojima ćemo se susretati u budućnosti.
Akademik Slavko Matić pozdravio je nazočne ispred Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Razreda za prirodne znanost HAZU i Akademije šumarskih znanosti. Prisjetio se nekih prijelomnih godina za šumarsku struku u dugogodišnjoj povijesti, kada su šumari imali snage reagirati na negativne pojave, dok danas većinom svi šute. U šumarstvu se već duže razdoblje ne radi dobro, uzgojni radovi se ne izvršavaju, obnova šuma je sve manje uspješna, a politika je zauzela sve pore sustava. Suradnja hrvatskih šumara i HAZU traje niz godina i 10 profesora šumarstva bili su članovi HAZU. Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo posljednjih godina organiziralo je zajedno s HŠD-om niz znanstvenih i stručnih skupova. Nažalost neki od njih bili su čak i bojkotirani od Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. Danas je i Dan održivog razvoja, čije temelje je Šumskim redom 1769. godine ugradila Marija Terezija u Zakon o šumama iz 1852.godine, koji je donio najvažnije odrednice danas proklamiranih načela potrajnog i održivog gospodarenja šumama. Danas se piše, ili se ne piše, novi Zakon o šumama. Prekriven je velom tajni, ponovnog otkrivanja "tople vode" i tko zna kakvih novih ideja. U nadi u bolje sutra izrazio je želju da i današnja Skupština HŠD-a trasira puteve boljitka šumarske struke.
Pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede mr. sc. Goran Rubin pozdravio je skup u ime ministra mr. sc. Tihomira Jakovine i svoje ime. Rijetko se koje strukovno udruženje može podičiti tako dugom tradicijom, o čemu govori i ova 116. godišnja skupština HŠD-a, pa izražavam zadovoljstvo što i ja ovdje pripadam. Struka okupljena oko šumarskog društva uspješno je štitila interese šuma i šumarstva kao općeg dobra, a uvjeren sam da će to i nadalje činiti. U okruženju globalne krize šumarski i sektor drvne

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 94     <-- 94 -->        PDF

industrije predstavljaju pozitivan primjer Hrvatskog gospodarstva povećavši pokrivenost izvezene robe nad onom uvezenom, što je dokaz da je unatoč negativnim okolnostima moguće ustrajnim i stručnim radom doći do pozitivnih rezultata. Pristupanjem republike Hrvatske EU utjecat će na sve segmente društva, pa tako i na šumarstvo. Sljedeće godine susret ćemo se s brojnim strukturnim reformama koje nisu jednostavne, ali su nužne. To će ujedno biti prilika da hrvatsko šumarstvo pokaže svoju kvalitetu i tradiciju, te prenese svoja vrijedna iskustva održivog gospodarenja šumama. Naglasio je kako je naša temeljna zadaća i obveza očuvanje šuma, ovoga vrijednog resursa koje moramo ostaviti budućim generacijama. Iako nam činjenica da šumarstvo nije dio europske zajedničke politike predstavlja otežavajuću okolnost, kroz radna tijela europske komisije i vijeća EU s područja poljoprivrede, ruralnog razvoja, okoliša i klimatskih promjena, bit će potrebno braniti i temeljem znanstvenih činjenica, obraniti tradiciju i kvalitetan rad koji šumarska struka baštini veće dugo vremena. Pred nama su veliki izazovi, između ostalog Natura 2000, pravno obavezujući Sporazum za šume, klimatske promjene, ruralni razvoj, ograničenja kod stavljanja drvnih proizvoda na tržište itd. Siguran sam da ćemo hrvatsko šumarstvo, uz vašu potporu, uspjeti pozicionirati i prezentirati na dostojnoj razini. Hrvatsko šumarstvo opterećeno je problemima od koji su neki privremeno dobro riješeni, no traže prilagodbu novim okolnostima, a neka pitanja još traže odgovor. U ime Ministarstva poljoprivrede, a nadam se uskoro ponovno i šumarstva, mogu obećati da ćemo dobra rješenja zadržati, neka rješenja pokušati popraviti, a za do sada neriješena pitanja ponuditi stručne i prihvatljive odgovore. U vrijeme novih izazova pred hrvatskim šumarstvom suradnja svih dionika šumarskog sektora bit će nužna i potrebna. Ovaj skup je vrijedan korak ka ostvarenju tih nastojanja.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić, dipl. ing. šum., naglasio je kako ga uvijek veseli nazočiti šumarskim skupovima. Iako sam već dulje vrijeme u politici nastojim pratiti događanja u struci, bilo preko matične šumarije ili Uprave šuma. Ova zadnja događanja vezana za napise u tiskovinama nimalo me ne vesele. Radeći dugo godina u šumarstvu, pa onda u gradskoj upravi, uvjerenja sam da su po svojoj organiziranosti Hrvatske šume d.o.o. na samom vrhu. Naravno, mjesta za napredak sigurno ima i te korake treba učiniti. Medijske napise, iako negativne, treba shvatiti kao interes javnosti za događanja u šumarskom sektoru, a zadatak svih šumarskih institucija je da svojim radom, primjenjujući znanja koja smo stekli izobrazbom na Šumarskom fakultetu, postepeno mijenjamo negativnu percepciju. Što se tiče organiziranosti poduzeća i javnog sektora, svaka vlada ima svoje smjernice, ali uvijek treba graditi partnerski odnos. On je nužan iz razloga što mi gospodarimo jednim obnovljivim prirodnim resursom. Šuma nije isto što izgradnja autoputa ili željezničke pruge. Zaželivši uspješan rad Skupštine, obećavši svoju podršku iz saborske klupe u borbi za interese šumarstva, intimno je izrazio želju da što prije ponovo obuče zeleno šumarsko odijelo.
Nakon što je radno predsjedništvo zauzelo svoja mjesta za radnim stolom, predsjednik akademik Igor Anić nastavio je rad po Dnevnom redu pozvavši predsjednika HŠD-a mr. sc. Petra Jurjevića da podnese svoje izvješće.
Ad. 3
a) Dame i gospodo, kolege i kolegice, dragi gosti!
Srdačno Vas pozdravljam i svima zahvaljujem što ste se odazvali našem pozivu za sudjelovanjem u radu 116. sjednice Skupštine našeg Hrvatskog šumarskog društva.
Na sjednici Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskog šumarskog društva održanoj 22. ožujka 2012. godine u prostorijama Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu uz nazočnost gotovo svih članova ovih tijela HŠD, raspravili smo i razmotrili sve bitne točke koje je nužno na takvim sjednicama raspraviti prije sjednice Skupštine. Posebno smo raspravljali po izvješćima o radu, o poslovanju i aktivnostima u prošloj godini koja su danas na dnevnom redu ove sjednice Skupštine.
U skladu s našom dugogodišnjom praksom, svi materijali objavljeni su u Šumarskom listu broj 3–4/2012, što Vam je dalo mogućnost stjecanja uvida u njihov sadržaj.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Želim vjerovati i iskreno se nadam da ste svi vi ili vas većina pročitali tako dostavljene vam materijale i da ćete, ukoliko osjećate potrebu, o njima iznijeti svoja zapažanja i stajališta te eventualne nove prijedloge. Svaki konstruktivan prijedlog ili dopuna dobro je došao, iako se iskreno nadam da smo u dostavljenim Vam materijalima opširno obuhvatili sve ono o čemu je Nadzorni odbor i Upravni odbor HŠD raspravljao i o čemu je donio svoje stavove i zaključke.
Zbog toga, ali zbog činjenice da ste iscrpno izvješće imali prilike sagledati u već spomenutom broju Šumarskog lista, ovom prilikom pokušat ću podsjetiti Vas samo na neke aktivnosti koje smo provodili i o kojima smo zauzimali stavove, a koje su bitne za sve članove HŠD i za šumarstvo u cjelini.
Cijela prošla godina, kao što je poznato, proglašena je na inicijativu Republike Hrvatske Međunarodnom godinom šuma. U cilju dostojnog obilježavanja, HŠD sa svojim ograncima, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskim šumama d.o.o., Šumarskim fakultetom, Hrvatskim šumarskim institutom i Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, pripremilo je niz promidžbenih manifestacija diljem Hrvatske.
U okviru toga posebno upečatljiva bila je izložba "Šuma okom šumara", koju je utemeljio bjelovarski ogranak Hrvatskog šumarskog društva, a čiji inicijator je naš kolega Željko Gubijan iz Vrbovca. Riječ je o autentičnim fotografijama koje snimaju sami šumari za koje je šuma i njezin svijet beskrajna inspiracija. U slikama svakodnevnog života, trenutka u šumi, iskazan je i poseban odnos čovjeka (šumara) i prirode, njihovo uzajamno štovanje, bez obzira radi li se o dokumentarnoj, informativnoj ili umjetničkoj fotografiji.
O posebnosti ove izložbe najviše govori podatak da je bila postavljena u New Yorku, u zgradi UN u okviru svečanosti početka obilježavanja 2011. godine Međunarodne godine šuma.
Uz obilježavanje Godine šuma, Hrvatsko šumarsko društvo bilo je organizator, suorganizator ili pokrovitelj na svim značajnim događanjima, gdje je dominirala šumarska tematika.
Kao pokrovitelji sudjelovali smo na znanstvenom skupu održanom na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povodom obilježavanja 2011., Međunarodne godine šuma i 50-godišnje suradnje hrvatske šumarske znanosti i struke. Na skupu su prezentirani rezultati petogodišnjih znanstvenih istraživanja znanstvenika Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta, financirani sredstvima koje osiguravaju Hrvatske šume d. o. o.
Kao suorganizatori sudjelovali smo na znanstvenom skupu pod nazivom "Šumarstvo i poljoprivreda Sredozemlja na pragu Europske unije." Šumarska sekcija znanstvenog skupa predstavila je niz vrlo upečatljivih izlaganja na temu "Gospodarski i općekorisni značaj šuma hrvatskog Sredozemlja". Skup je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, a održan je 13. i 14. listopada 2011. godine u Splitu.
Kao supokrovitelji sudjelovali smo na Međunarodnom savjetovanju DRVO JE PRVO – IZAZOVI SEKTORA PRED ULASKOM U EUROPSKU UNIJU, koje se održalo 21. listopada 2011. godine na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Ambiente 2011. (od 19. do 23. listopada 2011. godine).
I u proteklom razdoblju naša pozornost bila je posvećena i raspravama o nacionalnoj ekološkoj mreži koja će biti uključena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000. Ekološka mreža je sustav područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa. Natura 2000 obuhvaća područja važna za očuvanje vrsta i staništa ugroženih na europskoj razini zaštićenih na temelju Direktive o pticama i Direktive o staništima, dok nacionalna ekološka mreža dodatno sagledava važnost vrsta i staništa koja su ugrožena na nacionalnoj razini.
Na zahtjev šumarske struke Državni zavod za zaštitu prirode osnovao je Povjerenstvo u kojemu se nalaze predstavnici nadležnih ministarstava, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatskih šuma d.o.o. i privatnih poduzetnika, koje sudjeluje u izradi mjera očuvanja ptica i ostalih vrsta Natura područja te određivanja područja i mjera za očuvanje šumskih stanišnih područja NATURA 2000.
Povjerenstvo je, rekao bih nakon mukotrpnog rada, sačinilo prijedlog koji je u okviru mogućeg i dostavilo ga u daljnju proceduru.
Isto tako, Hrvatsko šumarsko društvo dalo je primjedbe na Prijedlog Zakona o zaštiti prirode koji se nalazi u proceduri donošenja. Navedeni Zakon, odnosno pojedine njegove odredbe značajno bi mogle utjecati na provođenje mjera gospodarenja šumama, pa smo u cilju njegova poboljšanja takve primjedbe i dali. Posebno smo istakli potrebu tolerantnije uporabe sredstava za zaštitu bilja koja su prijedlogom ovog Zakona skoro potpuno isključena.
Predstavnik HŠD sudjelovat će i u Povjerenstvu za izradu novog Zakona o šumama koje će, nadamo se, uskoro početi s radom. Želimo izradi ovog zakonskog akta dati maksimalan doprinos, s obzirom da se radi o temeljnom Zakonu koji regulira naše područje djelovanja i koji može dugoročno usmjeriti kretanja u šumarstvu.
Primjerenu pozornost u izvještajnom razdoblju posvetili smo i međunarodnoj suradnji.
U okviru toga predstavnici HŠD od 19. do 24. listopada boravili su, na njihov poziv, u Estoniji, gdje su ih domaćini upoznali s glavnim karakteristikama i specifičnostima njihovih šuma i odnosa prema šumarstvu.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Predstavnici HŠD sudjelovali su na 65. godišnjem skupu Njemačkog šumarskog društva u Aachenu, kao i na Danima Austrijskog šumarstva u Raidingu u Gradišću. Uz to ekipa hrvatskih šumara sudjelovala je na 44. EFNS-u (Europskom prvenstvu šumara skijaša) koje se održavalo u Todtnau u Njemačkoj. Tamo je predstavljena Hrvatska kao domaćin idućeg najvećeg međunarodnog šumarskog skupa. Pripreme za održavanje takve manifestacije kod nas su u tijeku i Hrvatske šume d.o.o. i HŠD intenzivno na tome rade.
U proteklom razdoblju vrlo intenzivno su radile i sekcije HŠD. Istaknut ću samo neke od njihovih aktivnosti:
Hrvatska udruga za biomasu uz sudjelovanje na niz savjetovanja, sastanaka, prezentacija i razgovora o ovoj sve aktualnijoj temi, organizirala je i 6. Hrvatske dane biomase – Biomasa i bioplin.
Sekcija Pro Silva Croatia uz ostalo suorganizator je okruglog stola "Šume, tla i vode – neprocjenjiva bogatstva Hrvatske", s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.
Sekcija za zaštitu šuma sudjelovala je i organizirala Seminar biljne zaštite u Opatiji s brojnim predavanjima.
Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju organizirala je brojne koncerte, izložbe te ostale kulturne i sportske događaje, a Ekološka sekcija predavanja o gospodarenju tartufima u šumskim ekosustavima i unaprjeđenju općekorisnih funkcija na Medvednici.
Hrvatsko šumarsko društvo već nekoliko godina radi na projektima koji su izuzetno važni za cijelu šumarsku struku. Nakon kompletne digitalizacije Šumarskog lista, prešli smo na digitalizaciju knjižnice Šumarskog doma, s namjerom da se to sačini i sa svim bibliotekama u Šumarskom fundusu, tj. na Šumarskom fakultetu, Hrvatskom šumarskom institutu, Hrvatskim šumama d.o.o. te ostalim institucijama i privatnim zbirkama. Važnija izdanja digitalizirat će se u cijelosti, a ostalo kroz naslovnice i impresum. U tijeku je formiranje digitalne foto i video arhive sadržaja vezanih za šumarstvo. Imenik hrvatskih šumara redovito se održava i dopunjava. Kako ovi projekti iziskuju znatna financijska ulaganja koja prelaze mogućnosti Hrvatskog šumarskog društva, u njihovoj realizaciji s 50.000,00 kuna pomažu i Hrvatske šume d.o.o., financijskim sredstvima koja su osigurana Planom financiranja znanstveno-istraživačkog rada.
Uz sve ove aktivnosti koje sam iznio, a to je samo jedan manji dio, treba istaći i aktivnosti naših ogranaka koji su organizirali brojna stručna predavanja, okrugle stolove, šumarske zabave, a kao gosti ili domaćini organizirali su međusobne ili međunarodne stručne ekskurzije.
U provođenju svih naprijed iznesenih aktivnosti nužno je istaći usku i korektnu suradnju s našom Komorom, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i Hrvatskim šumama d.o.o.
Kolegice i kolege, dame i gospodo!
Neka aktualna događanja u posljednje vrijeme koja se neposredno tiču šumarstva, među sve nas koji smo posredno ili neposredno vezani za šume i šumarstvo, unijela su odre­đenu dozu nemira, pa i zabrinutosti. Ponajprije radi se o samom nazivu ministarstva, koje u svom djelokrugu nadležnosti obuhvaća i šumarstvo, a što iz sadašnjeg naziva nije vidljivo. Hrvatska šumarska struka teško može prihvatiti da po prvi put u dugoj povijesti šumarstvo bude izbrisano iz naziva resornog ministarstva. Pitamo se da li je to logičan odnos prema šumi i šumarstvu s obzirom na 250-godišnju tradiciju organiziranosti struke, 113-godišnju povijest fakultetske obrazovanosti šumarskih stručnjaka i potrajnom gospodarenju šumama na gotovo polovici kopnene površine Hrvatske. Zahvaljujući upravo struci, naše šume su jedne od najočuvanijih u Europi, sirovinska su osnovica drvnoprerađivačkoj industriji, ali i osiguravaju puno značajniju općekorisnu funkciju.
Drugo, možda za šumarstvo u ovom trenutku i važnije pitanje svakako je drastično smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ).
Naime, izmjenom i dopunom Zakona o šumama naknada za korištenje OKFŠ smanjena je za 50% i to od osnovice koja je prošle godine već jednom umanjena za 25%. Ocjenjujemo da će ovakvo smanjenje značajno negativno utjecati na gospodarenje i očuvanje priobalnih šuma, ali i na obnovu šuma ugroženih propadanjem. O ovom pitanju Hrvatsko šumarsko društvo imalo je jasne stavove, isticalo je nužnost zadržavanja ove naknade na prije utvrđenoj razini, ali je očito da nadležni naša upozorenja nisu čuli ili nisu htjeli čuti.
Isto tako, stalno se aktualizira pitanje koncesije šuma, pa i njihova prodaja. O tom pitanju ovo Hrvatsko šumarsko društvo u više navrata zauzelo je jasan stav – ne koncesiji i prodaji hrvatskih šuma, a i Zakon o koncesijama jasno od­ređuje:
"Koncesije se ne može dati na šumsko i drugo zakonom utvrđeno dobro u vlasništvu države".
Zanima nas samo od koga stižu takvi prijedlozi?
Uvjereni smo da se ne radi o bilo kojem uvaženom šumarskom stručnjaku, već da su to ispitivanja pulsa javnosti istih onih vrlih ekonomskih stručnjaka koji su nas doveli na gospodarske grane tu gdje jesmo, ili pak onih pravnih stručnjaka koji su pisali zakone po kojima je Hrvatska opljačkana, što nije moralno, ali je po zakonu.
O ovim i nekim drugim pitanjima kao što su status Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, problematici znanosti, utvrđivanju ekološke mreže i sl., predstavnici HŠD, Komore i Šumarskog fakulteta obavili su razgovor s ministrom poljoprivrede mr. Jakovinom i pomoćnikom ministra Goranom Rubinom, koji je

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 97     <-- 97 -->        PDF

na zahtjev naših institucija (Komore, Akademije, Šumarskog fakulteta) organiziran u Ministarstvu poljoprivrede.
U sveobuhvatnom i vrlo korektnom razgovoru, ministar Jakovina izrazio je razumijevanje za naše stavove pa i zabrinutost, i uz širu elaboraciju aktivnosti koje Ministarstvo provodi ocjenio da postoji mogućnost vraćanja "šumarstvo" u naziv Ministarstva, dakako u za to primjerenom trenutku. Isto tako, otklonio je mogućnost prodaje šuma, kao i davanja koncesije na istim. Želimo vjerovati da će tako i biti!
Kolege i kolegice, dame i gospodo!
U posljednje vrijeme, a posebice godinu dana svjedoci smo raznih napisa i informacija o poslovanju i statusu Hrvatskih šuma d.o.o., ali u okviru toga i o šumarstvu u širem smislu. Sve takve informacije uglavnom su negativno intonirane i o šumarstvu kao djelatnosti i o svima onima koji su na izravan ili neizravan način s njime povezani, a što stvara vrlo ružnu sliku u hrvatskoj javnosti.
Pojedine negativne pojave kojih u šumarstvu, kao i u drugim djelatnostima objektivno ima, prikazuju se kao pravilo ponašanja, a ne kao pojave čiji vinovnici imaju svoje ime i prezime. Takvim neselektivnim pristupom lako je steći dojam da su u HŠ d.o.o., ali i u šumarstvu u cjelini nalaze samo neradnici, ljudi iz hladovine, "berači lišća" ili kako nas sve ne zovu. A zaboravlja se ili se ne želi znati pri tome neke bitne činjenice:
da je Hrvatsko šumarstvo s tradicijom od preko 250 godina izgospodarilo prirodne šume s izraženom biološkom raznolikošću, koje su jamac stabilnosti u današnjim uvjetima izraženih klimatskih promjena i učestale pojave sušenja šuma u većem dijelu Europe. Vrijednost i ljepotu naših šuma prepoznaju stručnjaci iz cijeloga svijeta, nažalost kao što se vidi ne i mi sami. Ovakve šume osim drveta kao primarnog proizvoda daju maksimalno općekorisne funkcije koje značajno utječu na kvalitetu života naših građana;
da se šumama gospodari po visokim znanstvenim i stručnim kriterijima, iako nažalost ima takvih koji misle da nitko osim drvosječa u gospodarenju šumama nije potreban;
da HŠ d.o.o. alimentiraju sve potrebe drvne industrije i po cijenama i do 50% manjim od europskih;
da je šumarstvo jedno od rijetkih subjekata koje djeluje na ruralnim područjima i održava kakvu-takvu zaposlenost;
da HŠ d.o.o. uz svima nama poznate teškoće koje su u RH poznate, posluju s dobiti itd.
O ovim pitanjima informacije u medijima jako su rijetke ili ih niti nema izuzmemo li "Zelenu minutu" gđe Tanje Devčić.
Hrvatsko šumarsko društvo podržavalo je i podržavat će i dalje sve one koji se na bilo koji način bore protiv negativnih pojava u društvu, pa tako i u djelatnosti šumarstva. Svakako da u tome vidimo i medije, a posebno istraživačko novinarstvo koje je do sada odigralo važnu ulogu u otkrivanju korupcije i drugih nezakonitosti u RH.
Ali podsjećam da nositelji negativnih pojava imaju svoje ime i prezime i da se prema njima tako treba i odnositi. Jer generaliziranje časnim ljudima kojih je većina i koji pošteno obavljaju svoj posao stvaraju neugodnosti koje ne zaslužuju.
Dame i gospodo!
Sve što sam iznio samo je dio aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva u proteklom razdoblju. Aktivnosti je bilo daleko više, a ovo su samo neke za koje sam smatrao da ih treba posebno istaći.
Ja vam zahvaljujem na pozornosti uz želju za uspješan rad na 116. godišnjoj skupštini HŠD koja se održava i u okviru Dana hrvatskog šumarstva, za koje vam upućujem čestitke.
Hvala lijepo!
b) Izvješće o Šumarskom listu podnio je Glavni urednik, prof. dr. sc. Boris Hrašovec.
U razdoblju od približno godine dana, od protekle, 115. redovite godišnje Skupštine HŠD-a, glavna zadaća uredništva Šumarskog lista bila je održati redovitost izlaženja i kvalitetu časopisa kakvog nam je podario naš najdugovječniji urednik, profesor emeritus dr. sc. Branimir Prpić. Nažalost, ovaj nas je velikan šumarske znanosti zauvijek napustio na samom početku ove godine što će također obilježiti 2012. godinu u stoljetnoj povijesti Šumarskog lista. Redovita godišnja produkcija od 6 dvomjesečnih izdanja bila je proširena s posebnim brojem posvećenim 50. godišnjici organizirane suradnje hrvatske šumarske znanosti i struke koji je otisnut koncem 2011. godine. U ovom je opsežnom posebnom broju, na 293. stranice, objavljeno 26 znanstvenih i stručnih radova istraživača Hrvatskog šumarskog instituta koji su u međuvremenu postali dostupni širokoj međunarodnoj znanstvenoj zajednici i tako predstavili rezultate naših istraživanja i šumarske struke izvan granica Hrvatske. U tom je smislu potrebno istaknuti da se međunarodna citiranost članaka u Šumarskom listu kontinuirano povećava, kriteriji prihvaćanja kandidiranih rukopisa povisuju, što sve zajedno pridonosi većem međunarodnom ugledu našeg glasila. I doista, znanstvena razina i kvaliteta rukopisa koji danas pristižu u redakciju raste iz mjeseca u mjesec. Zaredale su i pohvale od domaćih i inozemnih kolega koji primjećuju da se Šumarski list polako profilira u regionalno sve važniji i znanstveno značajniji časopis, a sve to uz zadržavanje profila staleškog glasila koji nastoji održati vezu sa svojom osnivačkom bazom. U tom je smislu i najveći dio uredničkih nastojanja i truda da se "pomiri teško pomirljivo" pa se kao urednik ali i jedan između vas, želim odista najsrdačnije zahvaliti najužim suradnicima u HŠD-u, svim

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 98     <-- 98 -->        PDF

članovima uredničkog odbora iz Hrvatske i inozemstva te brojnim kolegama autorima i nadasve recenzentima rukopisa koji danas pristižu u redakciju. Svi oni zajedno doprinjeli su da i danas imamo časopis na kojega možemo biti ponosni. Svima vama, još jednom, želim iskazati zahvalnost na povjerenju i časti koju ste mi koncem prošle godine ukazali imenovanjem za Glavnog urednika Šumarskog lista.
c) Izvješće Nadzornog odbora podnio je predsjednik NO HŠD-a Hranislav Jakovac, dipl. ing.
Nadzorni odbor HŠD-a održao je sastanak dana 21. ožujka 2012. godine kako bi pregledao materijalno-financijsku dokumentaciju HŠD-a s devetnaest ogranaka, o čemu podnosi svoje Izvješće Upravnom odboru.
Hrvatsko šumarsko društvo je pravna osoba upisana 15. siječnja 1998. god. u Registar udruga Republike Hrvatske pod brojem 00000083 kao jedinstvena udruga sa svojim ustrojstvenim oblikom – ograncima (19) i osnovana je bez namjere stjecanje dobitka.
Od 1.1.2008. godine računovodstvo vodi se sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, koju je temeljem Zakona o računovodstvu donijela Vlada RH (NN br. 109/07).
Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću elektroničkog računala i takav unos podataka u glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu unosa podataka.
Uz glavnu knjigu vode se pomoćne knjige blagajne, osnovnih sredstava te knjiga ulaznih i izlaznih računa. HŠD je u sustavu poreza na dodanu vrijednost za dio djelatnosti koja se smatra poduzetničkom djelatnošću.
Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi se po godišnjim stopama amortizacije i na način utvrđen Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija. Kod dugotrajne imovine nabavljene do 31.12.2007. za svote ispravka umanjena je imovina i terećeni su izvori financiranja, dok su za obračunati iznos amortizacije, za dugotrajnu imovinu nabavljenu od 1.1.2008., terećeni troškovi poslovanja.
U poslovanju u 2011. godini ostvaren je višak prihoda u iznosu od 282.622,06 kn. Rezultat proizlazi iz ostvarenja većih prihoda od onih predviđenih Planom, i to posebno u kategoriji dobivenih donacija za rad i aktivnosti Društva – planirano 185.000,00, a ostvareno 621.555,00 kuna.
Kao i svih prethodnih godina HŠD je iz tekućih priliva sredstava redovito podmirivalo sve svoje financijske obveze. Sredstva koja nisu bila angažirana na obnavljanje zgrade Šumarskog doma oročena su u ukupnom iznosu od 1.300.000,00 kn. Od planiranih radova izvršeni su radovi bojenja prozora na cijeloj vanjskoj fasadi Šumarskog doma u ukupnom iznosu od 65.000,00 kuna.
Povjerenstvo za popis imovine u sustavu: predsjednica Jolanda Vincelj, dipl. ing. i članice Đurđica Belić i Ana Žnidarec, obavilo je popis dugotrajne imovine, novca na žiro računima i u blagajnama, potraživanje i obveza te utvrdilo da knjigovodstveno stanje odgovara stvarnom stanju. Sitan inventar otpisuje se jednokratno, neovisno od vijeka trajanja i popisuje se kao sitan inventar u upotrebi. Popisne liste dugotrajne imovine, sitnog inventara, kao i popis dugovanja i potraživanja iz 2011. godine sastavni su dio Izvješća povjerenstva za popis imovine.
Glede dugovanja bivšeg zakupca poslovnog prostora Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije isti je utužen i očekuje se naplata putem Suda.
Na temelju uvida u materijalno financijsku dokumentaciju, Izvješće Povjerenstva za popis imovine i potraživanja, Izvješće o izvršenju financijskog plana za 2011. godinu, te Izvješće o radu i financijskom poslovanju u kojem su obrazložene stavke prihoda i troškova, Nadzorni odbor prihvaća odnosna Izvješća, te predlaže Upravnom odboru a Skupštini na verifikaciju da u cijelosti prihvati ovo Izvješće o poslovanju HŠD-a za 2011. godinu.
Ad. 4
Delegati su bez rasprave jednoglasno verificirali:
Izvješće o radu predsjednika HŠD-a
Izvješće Glavnog urednika Šumarskog lista
Izvješće Nadzornog odbora HŠD-a

ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Ad. 5
Program rada i financijski plan HŠD-a za 2012. godinu, koji je objavljen u Šumarskom listu 11–12/2011., delegati su jednoglasno verificirali.
Ad. 6
Po ovoj točki Dnevnoga reda nitko se nije javio za riječ.
Ad. 7
Na 1. Sjednici Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a 2012. godine predloženo je da se na današnjoj Skupštini dodijele priznanja zaslužnima za promociju šumarske struke i to: nedavno umirovljenim Glavnim urednicima i novinarima časopisa "Hrvatske šume" Zlatku Lončariću i Miroslavu Mrkobradu, novinarki Hrvatskog radija Tanji Devčić čija Zelena minuta svakodnevno promiče šumarsku struku i Željku Gubijanu autoru projekta bjelovarskog salona fotografija Šuma okom šumara, koji sve više postaje prepoznatljivo obilježje hrvatskog šumarstva
Priznanja, zlatnik s Hrvatskim grbom i logotipom HŠD-a te diplome, uručio im je predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević.

Vladimir Pfeifer (1937–2012)
Alojzije Frković, dipl. ing. šum.
Nakon duge i teške bolesti u subotu 5.svibnja u 75. godini života, na koronarnoj jedinici Bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu, preminuo je veliki zaljubljenik u prirodu, ornitolog i likovni umjetnik fotografije Vladimir Pfeifer.
Rodio se 31. listopada 1937. g. u Banovoj Jarugi. Nakon osnovnog obrazovanja upisao je Vojnu industrijsku školu u Zagrebu, stekavši zvanje majstora puškara, stručnjaka za popravak oružja. Tim se poslom vrlo kratko bavio. Naime, od kad je u društvu lovaca nazočio skupnim lovovima, a otud i ubijanju divljači (lovci to zovu odstrjel), ubrzo je ubojito oružje zamijenio fotoaparatom, posvetivši se prirodoslovnoj fotografiji, snimajući ptice i druge životinje u slobodnoj prirodi. "Pronaći desetinku sekunde u aktiviranju optike jednako je istovremenom ispaljivanju metka iz vatrenog oružja. Može se pogoditi ili promašiti. Brojni snimci ipak pokazuju da je Vladimir Pfeifer znao naciljati, ali i pogoditi...Dok ranjena zvijer ili ulovljena riba emitiraju tragiku tuge, na njegovim snimkama dominiraju ljepota i vitalnost", napisat će Juraj Baldani povodom jedne pokojnikove izložbe.
Prvo zaposlenje na radnom mjestu tehničara-prstenovača ptica Vladimir Pfeifer dobiva u Odjelu za biologiju Biološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu (danas Zavod za ornitologiju HAZU), koji je vodio bračni par Rucner, Dragutin i dr. sc.