DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2012 str. 97     <-- 97 -->        PDF

na zahtjev naših institucija (Komore, Akademije, Šumarskog fakulteta) organiziran u Ministarstvu poljoprivrede.
U sveobuhvatnom i vrlo korektnom razgovoru, ministar Jakovina izrazio je razumijevanje za naše stavove pa i zabrinutost, i uz širu elaboraciju aktivnosti koje Ministarstvo provodi ocjenio da postoji mogućnost vraćanja "šumarstvo" u naziv Ministarstva, dakako u za to primjerenom trenutku. Isto tako, otklonio je mogućnost prodaje šuma, kao i davanja koncesije na istim. Želimo vjerovati da će tako i biti!
Kolege i kolegice, dame i gospodo!
U posljednje vrijeme, a posebice godinu dana svjedoci smo raznih napisa i informacija o poslovanju i statusu Hrvatskih šuma d.o.o., ali u okviru toga i o šumarstvu u širem smislu. Sve takve informacije uglavnom su negativno intonirane i o šumarstvu kao djelatnosti i o svima onima koji su na izravan ili neizravan način s njime povezani, a što stvara vrlo ružnu sliku u hrvatskoj javnosti.
Pojedine negativne pojave kojih u šumarstvu, kao i u drugim djelatnostima objektivno ima, prikazuju se kao pravilo ponašanja, a ne kao pojave čiji vinovnici imaju svoje ime i prezime. Takvim neselektivnim pristupom lako je steći dojam da su u HŠ d.o.o., ali i u šumarstvu u cjelini nalaze samo neradnici, ljudi iz hladovine, "berači lišća" ili kako nas sve ne zovu. A zaboravlja se ili se ne želi znati pri tome neke bitne činjenice:
da je Hrvatsko šumarstvo s tradicijom od preko 250 godina izgospodarilo prirodne šume s izraženom biološkom raznolikošću, koje su jamac stabilnosti u današnjim uvjetima izraženih klimatskih promjena i učestale pojave sušenja šuma u većem dijelu Europe. Vrijednost i ljepotu naših šuma prepoznaju stručnjaci iz cijeloga svijeta, nažalost kao što se vidi ne i mi sami. Ovakve šume osim drveta kao primarnog proizvoda daju maksimalno općekorisne funkcije koje značajno utječu na kvalitetu života naših građana;
da se šumama gospodari po visokim znanstvenim i stručnim kriterijima, iako nažalost ima takvih koji misle da nitko osim drvosječa u gospodarenju šumama nije potreban;
da HŠ d.o.o. alimentiraju sve potrebe drvne industrije i po cijenama i do 50% manjim od europskih;
da je šumarstvo jedno od rijetkih subjekata koje djeluje na ruralnim područjima i održava kakvu-takvu zaposlenost;
da HŠ d.o.o. uz svima nama poznate teškoće koje su u RH poznate, posluju s dobiti itd.
O ovim pitanjima informacije u medijima jako su rijetke ili ih niti nema izuzmemo li "Zelenu minutu" gđe Tanje Devčić.
Hrvatsko šumarsko društvo podržavalo je i podržavat će i dalje sve one koji se na bilo koji način bore protiv negativnih pojava u društvu, pa tako i u djelatnosti šumarstva. Svakako da u tome vidimo i medije, a posebno istraživačko novinarstvo koje je do sada odigralo važnu ulogu u otkrivanju korupcije i drugih nezakonitosti u RH.
Ali podsjećam da nositelji negativnih pojava imaju svoje ime i prezime i da se prema njima tako treba i odnositi. Jer generaliziranje časnim ljudima kojih je većina i koji pošteno obavljaju svoj posao stvaraju neugodnosti koje ne zaslužuju.
Dame i gospodo!
Sve što sam iznio samo je dio aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva u proteklom razdoblju. Aktivnosti je bilo daleko više, a ovo su samo neke za koje sam smatrao da ih treba posebno istaći.
Ja vam zahvaljujem na pozornosti uz želju za uspješan rad na 116. godišnjoj skupštini HŠD koja se održava i u okviru Dana hrvatskog šumarstva, za koje vam upućujem čestitke.
Hvala lijepo!
b) Izvješće o Šumarskom listu podnio je Glavni urednik, prof. dr. sc. Boris Hrašovec.
U razdoblju od približno godine dana, od protekle, 115. redovite godišnje Skupštine HŠD-a, glavna zadaća uredništva Šumarskog lista bila je održati redovitost izlaženja i kvalitetu časopisa kakvog nam je podario naš najdugovječniji urednik, profesor emeritus dr. sc. Branimir Prpić. Nažalost, ovaj nas je velikan šumarske znanosti zauvijek napustio na samom početku ove godine što će također obilježiti 2012. godinu u stoljetnoj povijesti Šumarskog lista. Redovita godišnja produkcija od 6 dvomjesečnih izdanja bila je proširena s posebnim brojem posvećenim 50. godišnjici organizirane suradnje hrvatske šumarske znanosti i struke koji je otisnut koncem 2011. godine. U ovom je opsežnom posebnom broju, na 293. stranice, objavljeno 26 znanstvenih i stručnih radova istraživača Hrvatskog šumarskog instituta koji su u međuvremenu postali dostupni širokoj međunarodnoj znanstvenoj zajednici i tako predstavili rezultate naših istraživanja i šumarske struke izvan granica Hrvatske. U tom je smislu potrebno istaknuti da se međunarodna citiranost članaka u Šumarskom listu kontinuirano povećava, kriteriji prihvaćanja kandidiranih rukopisa povisuju, što sve zajedno pridonosi većem međunarodnom ugledu našeg glasila. I doista, znanstvena razina i kvaliteta rukopisa koji danas pristižu u redakciju raste iz mjeseca u mjesec. Zaredale su i pohvale od domaćih i inozemnih kolega koji primjećuju da se Šumarski list polako profilira u regionalno sve važniji i znanstveno značajniji časopis, a sve to uz zadržavanje profila staleškog glasila koji nastoji održati vezu sa svojom osnivačkom bazom. U tom je smislu i najveći dio uredničkih nastojanja i truda da se "pomiri teško pomirljivo" pa se kao urednik ali i jedan između vas, želim odista najsrdačnije zahvaliti najužim suradnicima u HŠD-u, svim